2021
E Fetaui Lelei
Fepuari 2021


E Fetaui Lelei

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

“Soo se taimi oute lelei ma amiolelei ma fesoasoani i se isi oute vaai i ai, Oute matua lagonaina le fiafia” (Tusipese a Peraimeri, 197)).

Ata
tennis shoes

Kiligi!

Sa ataata Toni a o ia tu i luga mai lana kesi. Ua oo i le taimi o le malologa puupuu!

Sa taufetuli atu isi tamaiti ma pasia o ia e o agai i le malae taalo, ae na faatuai lava Toni. Sa ia faatalitali mo Sean. Sa fou mai Sean i le vasega a Toni. Atonu e mafai ona la taaalo faatasi.

“Sole, Sean!” Na fai atu ai Toni. “E te fiafia i le pasiketipolo?”

“Fiafia i ai? O le matuai ou fiafia lava i ai!” Na fai mai ai Sean.

“Manaia.” Sa ataata Toni. “Sau loa. Ta taaalo!”

Sa faaaluina e Toni ma Sean le malologa puupuu atoa e pōpō, pasi, ma togi le polo i le mama.

“Sa manaia tele!” Na fai atu ai Toni a o la toe savavali atu i totonu o le potuaoga. “O le matuai e lelei lava.”

“Faafetai,” o le tala lea a Sean. “E manaia lava le taaalo ma se tasi e fiafia tele i le pasiketipolo e pei o au!”

O aso uma lava na sosoo ai, sa taaalo faatasi ai Toni ma Sean i le pasiketipolo i le taimi o le malologa puupuu. Sa la faataitaia ni taga eseese na la faia ma faaleleia le la popōina o le polo. Sa fiafia Toni i le leo o le ato i le taimi e alu ai le polo i totonu o le neti.

“Ia o oe lea! Na valaau atu ai Toni. Sa ia pasiina le polo ia Sean. Na maua e Sean ma oso atu ina ia maua se ‘ai. Sa matauina e Toni se fasi ieie o tautau mai i lalo i le isi seevae a Sean.

Sa pa’ū ese le polopasiketi mai augutu o le mama. “Oka, toeititi lava,” o le tala lea a Toni. “Manaia le taumafai!”

“Faafetai,” o le tala lea a Sean. “Ou te manatu e mafai ona sili atu la’u taalo pe ana leai o’u seevae.” Sa ata o ia ao sii i luga lona seevae ina ia mafai ona vaai i ai Toni. “O le a ou maua ni seevae fou i le taimi lava e maua ai e lo’u tama se galuega fou.”

Sa ataata Toni. “Ae afai e te maua ni seevae fou, o le a e faatoilaloina au i taimi uma!” na ia taufaalili ai. “Ou te le tuua lava i ai se avanoa!”

A o savali atu Toni i le fale mai le aoga i lena aoauli, sa ia mafaufau e uiga ia Sean o loo savali atu i le fale ma se seevae ua malepelepe. Sa iloa e Toni e le na’o le taalo pasiketipolo o le a faigata ona fai i na seevae. Faatasi ai ma le suiga o le tau, o le a maluluina vae o Sean! Sa mafaufau Toni pe i ai se mea e mafai ona ia faia e fesoasoani atu ai.

“Ua e sauni e moe?” Sa mulimuli ane fesili atu ai Tamā ia Toni i lena po.

“Ioe,” o le tala lea a Toni. “Sa ou mafaufau lava. E te iloa la’u uo o Sean, lea ma te taaalo pasiketipolo i le taimi o malologa pupuu? Ua amata ona malepelepe ona seevae. E tatau ona ia faatali se’i maua se galuega fou a lona tama ona faatoa mafai lea ona maua ni ona seevae fou. Ou te fia fesoasoani lava ia te ia.”

“O se manatu manaia tele lena!” na fai atu ai Tamā. “Aisea ta te le faia ai se tatalo? Ou te iloa o le a fesoasoani le Tama Faalelagi ia te oe ia iloa le mea e mafai ona e faia.”

Sa lue atu le ulu o Toni ma tootuli ifo faatasi ma Tamā e tatalo.

O le taeao na sosoo ai a o sauni Toni mo le aoga, sa ia iloa atu ai se mea i totonu o lana kapoti. O se pea seevae tenisi faaopoopo mai lona uso matua! E lei seeina lava e Toni ona sa fai si tetele tele. Sa matuai galo lava ia te ia!

Ou te masalo e fetaui seevae nei ia Sean, sa manatunatu ai Toni. Sa ia tuu seevae i totonu o lana ato faafafa, sipi i luga, ma faatopetope atu loa i le aoga.

“Sole.” Sa savali atu Toni ia Sean ma uu i luga seevae. “Sa ou mauaina nei seevae i totonu o la’u kapoti. E le fetaui ia te au, ma masalo e ono fetaui ia oe.”

“Oka. Faafetai tele lava!” Sa faamaulu e Sean ma nonoa manoa. “E fetaui lelei lava!”

Sa lagona e Toni le fiafia. Sa ia iloa na faafofogaina e le Tama Faalelagi lana tatalo ina ia iloa pe faapefea ona fesoasoani i lana uo fou. “Ta taututuu i le malae pasiketipolo!”

Lolomi