2022
Ko Kuleisi Fakaofó
Sune 2022


Ko Kuleisi Fakaofó

Naʻá ne ʻofa ʻi hono sinó, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha lau ʻa ha taha kehe.

ʻĪmisi
girl riding a bike

“Mami! Sio heni.” Naʻe ngaue e vaʻe ʻo Kuleisí, ʻo tātā vaʻe ʻaki hono sū hulohulá ʻi he faliki ʻo e peitó.

“Mālie.” Ko Mami atu ia. “ʻOku ʻalu pē ke ke sai ʻaupito.”

Naʻe vilo takai ʻa Kuleisi. Naʻá ne manako ke hulohula.

Naʻe hifo mai hono tuongaʻane lahi ko Netí ʻi he sitepú. Naʻe taimi ke ʻaka heʻene pasikalá ki he akó.

“Mami ē! Kuleisi ē,” ko ʻene lea ange ia mo lele ki tuʻa he matapaá.

“ʻE sai pē ke u lele mo ia ki he ngataʻanga ʻo e halá peá u lele foki mai?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Kuleisi kia Mamí.

Naʻe hila atu a Mami ki he uasí. “ʻIo,” ko ʻene talí atu ia. “ʻOku kei taimi pē kimuʻa peá ke ʻalu ki he akó.”

Naʻe ʻakahi ʻe Kuleisi hono sū hulohulá pea tui fakavavevave hono silipá. Naʻá ne hū ki tuʻa he matapaá. Naʻe heka hake ʻa Neti ki heʻene pasikalá. Naʻe lele ʻa Kuleisi ʻi hono tafaʻakí ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e halá. Naʻá ne taʻataʻalo atu heʻene afe he tulikí. Naʻá ne tafoki leva ʻo lele punopuna ki ʻapi.

“Ko ʻeni kuó u foki mai!” Ko e kaila atu ia ʻa Kuleisi kia Mamí. Naʻá ne tō tangutu hifo ʻi he seá.

“Naʻe vave ʻaupito ia!” Ko Mami atu ia. Naʻá ne tangutu hifo ʻi he tafaʻaki ʻo Kuleisí. “Sio ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa ko ʻeni te ke lava ʻo faí. Tisikou. Lele. Ko ha meʻaʻofa fakaofo ho sinó.”

Naʻe kiʻi fakakaukau ki ai ʻa Kuleisi. Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau ʻoku fakaofo pehē hono sinó. Tautautefito ki he taimi naʻá ne fakafehoanaki ai ia ki he fānau kehe ʻi he akó. Naʻá ne lāunga he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo hono sinó.

Ka naʻá ne saiʻia ʻi he lelé. Pea naʻá ne ongoʻi fiefia ʻaupito ʻi he taimi naʻá ne tisikou aí. Pea naʻe hoko kotoa ia koeʻuhí ko hono sinó. Naʻá ne ʻaka hono ongo vaʻé mo malimali. Mahalo pē naʻe fakaʻofoʻofa hono sinó.

ʻĪmisi
girl tap dancing

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe ʻalu a Mami ke ʻomai ʻa Kuleisi mei he akó. “Naʻe fēfē ho ʻahó?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.

“Sai pē.” Naʻe heka hake ʻa Kuleisi ki he kaá ʻo fakamaʻu hono letá. “Naʻe meimei sai pē. ʻI he kai hoʻataá naʻe lea angakovi ha tamasiʻi fekauʻaki mo hoku sinó.”

Naʻe hila atu ʻa Mami ki ai ʻi he sioʻata muí. “ʻIau siʻeku pele. Siʻi fakaʻofa.”

Naʻe fakamahiki ʻe Kuleisi hono umá. “Naʻá ku talaange ki ai naʻe taʻeʻofa ʻene lea naʻe faí. Peá u ʻalu leva ʻo talanoa mo e tamaiki kehé.”

“ʻOku ou laukau ʻaki koe,” ko e lea ange ia ʻa Mamí. “Naʻe founga fēfē hoʻo nonga peheé?”

Naʻe tātā ʻe Kuleisi hono ongo vaʻé. “Naʻá ku manatuʻi e meʻa naʻá ke talamai. Fekauʻaki mo hoku sinó ko ha meʻaʻofa ia mei he Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻilo kapau te u tokangaʻi hoku sinó, te Ne tāpuakiʻi au ke u lava ʻo fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke u faí.”

Naʻe tau ʻe Mami e meʻalelé ʻi muʻa honau falé. “ʻOkú ke moʻoni ʻaupito! ʻOkú ke sai pē?”

“ʻOku ou sai pē. Te u ʻalu ʻo heka pasikala kimuʻa peá u fai ʻeku ngāue fakaako mei ʻapí ē?” Naʻe puna fiefia ʻa Kuleisi mei he kaá. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne heka ʻi heʻene pasikalá, ʻo ʻaka vave hifo ʻi he saitiuoká.

Naʻá ne ʻofa ʻi hono sinó, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha lau ʻa ha taha kehe. Ko hono sinó ko ha meʻaʻofa.

Naʻe fakaulu ʻa Kuleisi pea toe vave ange ʻene ʻaká.

Paaki