2023
Ko ha Tokotaha ʻOku Mahino Kiate Ia
Nōvema 2023


“Ko ha Tokotaha ʻOku Mahino Kiate Ia,” Kaumeʻa, Nōvema 2023, 26–27.

Ko ha Tokotaha ʻOku Mahino Kiate Ia

Naʻe ʻikai mahino ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Peleá ʻa e tūkunga ʻo e pala ngākaú.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe talaange ʻe Pelea, “He ʻikai ke u lava ʻo ʻalu atu ʻi he ʻahó ni.” Naʻá ne ongoʻi ʻoku mafana hono fofongá mei heʻene fakamāʻiá.

Naʻe sio fakamamaʻu atu hono ngaahi kaungāmeʻá. “Ka naʻá ke talamai te ke haʻu!” Ko Semi ange ia.

“ʻOku ou ʻiloʻi.” Naʻe sio ʻa Pelea ki lalo ki hono vaʻé. “ʻOku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi sai. Fakamolemole atu.”

Naʻe pehē ange ʻe Sesikā, “Ko e meʻa ena naʻá ke talamai kimuʻá.”

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Pelea ʻa e meʻa ke ne lea ʻakí. Naʻá ne fakaʻamu naʻá ne lava ʻo ʻalu ki he ʻapi ʻo Semí. Ka naʻe langa ʻaupito hono keté ʻi he ʻahó ni. Naʻe fiemaʻu ke ne foki ki ʻapi ʻo mālōlō.

Naʻe puke ʻa Pelea ʻi he pala ngākaú. Naʻe langa hono keté, pea naʻe mamahi ʻaupito. Naʻe faʻa mamahi siʻisiʻi pē hono keté ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Ka naʻe kovi ange ʻi ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi. ʻOku kau ʻa e ʻahó ni ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻá ne fakaʻamu naʻá ne lava ʻo fili ʻa e ʻaho ke langa lahi ange aí. Naʻe hangē naʻe mamahi lahi taha hono keté ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fie fai ai ha meʻa fakafiefiá.

Naʻe talaange ʻe Semi kia Sesikā, “Ta ʻalu kitaua.”

ʻI he aʻu ʻa Pelea ki ʻapí, naʻá ne folo ʻene foʻiʻakaú. Naʻá ne feinga leva ke ne mohe. Ka naʻá ne mamahiʻia ʻaupito.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe haʻu ʻene Mamí mo ʻene Tetí ke vakaiʻi ia. Naʻe tangutu hifo ʻa Teti ʻi hono mohengá. “ʻOkú ke ongoʻi fēfē?”

“Sai pē. Naʻe kiʻi tokoni ʻa e faitoʻó, ” ko Pelea ange ia.

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “Kātaki pē ʻi he ʻikai ke ke lava ʻo ʻalu ki he ʻapi ʻo Semí.”

Naʻe ongoʻi ʻe Pelea ʻoku fakatē loʻimata. “ʻOku ʻikai totonu ia! ʻOku ʻikai mahino ki hoku ngaahi kaungāmeʻá hoku tūkungá.” Naʻe tolongi ʻe Pelea ha pilo ki he holisí. “ʻOku ou fakaʻamu ke u fiu mo sai.”

Naʻe fāʻofua ʻa e Teti kia Pelea. “ʻOku ou ʻiloʻi. Te ke fiemaʻu nai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki?”

Naʻe kamo ange ʻa Pelea. Naʻe faʻa tokoni ʻa e ngaahi tāpuakí ke ne ongoʻi ha nonga lahi ange.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe hili ʻe Teti hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo Peleá peá ne tāpuakiʻi ia ke ne mālōlō mo ongoʻi fiemālie. Ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ia. Naʻe tokoni ia ke ne manatuʻi naʻe ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia. Ka naʻá ne kei ongoʻi loto-mamahi pē ʻi hono ngaahi kaungāmeʻá.

Hili ʻa e tāpuakí, naʻe ʻuma ʻa Mami mo Teti kia Pelea ka ne mālōlō ʻi he pō ko iá. Naʻá na mavahe kae lava ke ne mohe.

Naʻe tokoto hifo ʻa Pelea ʻo kuikui hono matá. Naʻe tokoni ʻa e tāpuakí kiate ia, ka naʻá ne kei mamahiʻia pē.

Naʻá ne tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá ke lotu. ʻI he kamataʻangá, naʻe mei tatau pē ia mo ʻene ngaahi lotu kimuʻá. Naʻá ne fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa naʻá ne houngaʻia aí peá ne kole ke ne maʻu ha ongoʻi fiemālie ange. Ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe hokohoko atu pē ʻene lotú.

ʻĪmisi
alt text

“ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi ʻaupito. ʻOku ou manatua e ngaahi taimi ne u feohi ai mo hoku ngaahi kaungāmeʻá,” ko ʻene lotú ia. “ʻOku ou ongoʻi tuenoa. ʻOku ʻikai mahino ki ha taha ʻa e lahi ʻo ʻeku mamahí ʻi he ʻaho takitaha. ʻOku ou fakaʻamua ʻa e tūkunga kimuʻa peá u toki puké.”

Ko e lōloa ange ʻa e lotu ʻa Peleá, ko e lahi ange ia ʻene ongoʻi ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻene lotú. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fanongo pe mamata kiate Ia, ka naʻá ne ongoʻi ʻEne ʻofá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá Ne tokanga ki he meʻa naʻá ne lea ʻakí. Naʻe ʻikai loto ʻa Pelea ke ʻosi ʻa e ongo ko iá.

Naʻe lotu ʻa Pelea kae ʻoua kuó ne talaange ki he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne ongoʻí. Pea naʻe haʻu ha fakakaukau kiate ia. Mahalo he ʻikai teitei ʻilo ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Peleá ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻi he mahaki pala ngākaú, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Naʻá Na ʻafioʻi ʻa e lahi ʻo ʻene mamahiʻiá mo ʻene ongoʻi tuenoá. Te Na ʻi ai maʻu pē maʻa Pelea.

Naʻe ongoʻi ʻe Pelea hangē ʻoku fāʻofua ange [ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū] kiate iá. Hili ʻene lotú, naʻá ne ʻalu ʻo kumi ʻene ongomātuʻá ke talaange ʻa e meʻa naʻe hokó.

“Naʻá ke mohe misi?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.

Naʻe malimali ʻa Pelea. “ʻIkai. Naʻe fai pē ʻeku lotu.”

Naʻe ʻohovale ʻene faʻeé. “Kuo kiʻi fuoloa siʻi ʻema mavahe mai mei hoʻo lokí. Naʻá ke lotu ʻi he vahaʻataimi kotoa ko iá?”

Naʻe fuoloa pehē fau? Naʻe kamo ange ʻa Pelea. “Naʻe hangē ia naʻe fāʻofua lahi mai ha tahá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e ongo ʻoku ou maʻú. Koeʻuhí ko Kinaua, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke u ongoʻi tuenoa!”

ʻĪmisi
alt text here

ʻŪ tā fakatātā ʻa Tammie Lyon

Paaki