2021
Naʻe Fie Maʻu ha Kiʻi Tamasiʻi ke Fakahaofi ha Kolo
ʻEpeleli 2021


“Na‘e Fie Maʻu ha Kiʻi Tamasiʻi ke Fakahaofi ha Kolo,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2021, 10–11.

Na‘e Fie Maʻu ha Ki‘i Tamasiʻi ke Fakahaofi ha Kolo

Naʻe kei taʻu 12 pē ʻa Tomu Fanene, ka ʻi he taimi naʻe tō ai ha mahaki fakalilifu ʻi hono kolo ʻi Haʻamoá, naʻe ui ia ke ne fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga.

ʻĪmisi
Motu Haʻamoá

Laʻitā mei he Getty Images

Hangē ko e lau ʻa e kaveinga ʻo e toʻu tupú ki he taʻu ní, ʻokú ke “‘ai e tuʻunga ‘o ha ngāue lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33). ʻI he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, kuo faʻa fakahoko ʻe he kakai kei talavoú ha fatongia mahuʻinga ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ha fakatātā ʻeni ʻe taha.

Mahaki Faka‘auha ʻo e Motú

ʻI he taʻu ʻe 100 tupu kuo hilí, ʻi he ʻOtu Motu Haʻamoá ʻi he ʻŌseni Pasifikí, naʻe hoko ai ha talavou ko Tomu Fanene ko ha tokoni mahuʻinga lolotonga ha tuʻunga fakatuʻutāmaki maʻá e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe nofo ʻa Tomu ʻi ha kolo naʻe ui ko Sauniatu, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he ʻēliá ko ha feituʻu ke nau fakataha ki ai mo fokotuʻu ha kolo. Hangē pē ko e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi mo e ngaahi feituʻu kehé, naʻa nau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻá pehē ki he ngaahi maná ʻi heʻenau ngāue ke langa fakataha hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe hoko mai ha ʻahiʻahi ʻe taha ʻi he 1918, ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ha mahaki fakaʻauha ki he koló.

ʻI he tō pē ʻa e mahakí, naʻe fakamamahi ʻaupito, pea naʻe vave ʻene mafolá. Koeʻuhi ko ia, naʻe meimei ke tokoto ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he koló naʻe fakafuofua ki he toko 400 nai. Ko ha toko ua pē ʻo kinautolu naʻe sai feʻunga ke ʻalu holo: ko ha tangata matuʻotuʻa mo e taʻu 12 ko Tomú.

Tuí mo e Ngāue Mālohí

Naʻe fakaʻaongaʻi kimuʻa ʻe he fāmili ʻo Tomú ʻa e tuí ʻi heʻenau fehangahangai mo e mahamahakí pea kuo nau mamata ki hono ngaahi olá ʻa ia ko ha ngaahi mana. Naʻe puke ʻa e tehina ʻo Tomu ko ʻAilamá ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa. Naʻe misi ʻenau tamai ko ʻElisalá, ʻa ia naʻe ʻoange kiate ia ha ngaahi fakahinohino pau ki he meʻa ke fai ke tokangaʻi ai ʻa ʻAilamá: kumi ha fuʻu ʻakau uili-uili, fohi hono kilí, pea tuki ʻo palu ke maʻu hono huhuʻá. Naʻe fakahoko ʻeni ʻe ʻElisala peá ne ʻomi ʻa e huhuʻá kia ʻAilama, ʻa ia naʻá ne inu ia pea naʻe vave ʻene saí. Ko ia ne mamata ʻa Tomu ki he lava ʻe heʻenau ngāue ʻi he tuí ʻo tokoni ke ikunaʻi ʻa e mahakí.

Lolotonga ʻo e mahaki fakaʻauha ʻi he 1918, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Tomu ʻa e tuí ʻi heʻene ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e kakai ʻo e koló. Naʻá ne pehē, “ʻI he pongipongi kotoa pē naʻá ku ʻalu mei he fale ki he fale ke fafanga mo ʻai ke maʻa ʻa e kakaí mo feinga ke ʻiloʻi pe ko hai kuo pekiá.”

Naʻá ne tou hake leva ha ʻū kane vai mei he vaitupú ʻo ʻomi ha vai ki he fale takitaha. Naʻá ne kaka ʻi ha ʻulu niu, toli niu, hoka kinautolu, pea fakaava ke tānaki ʻa e huhuʻá ke ʻave ki he kau mahakí. Naʻá ne toe tamateʻi foki mo e fanga moa kotoa ʻi he koló ke ngaohi ʻaki ha supo maʻá e fāmili takitaha.

ʻĪmisi
Ko hono tokoniʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi Haʻamoa ʻa e kakai ʻoku puke ʻi he koló

Naʻe tokoni ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu 12 ko Tomu Fanené ke ne tokangaʻi hono koló ke nau toe moʻui lelei ʻi he lolotonga ʻo e mahaki fakaʻauhá.

Tā fakatātā ʻe James Madsen

Ko Hono Fakahoko ha Liliu

Lolotonga ʻo e mahaki fakaʻauha ko ʻení, naʻe mate ai ha vahe fā ʻe taha ʻo e kakai kotoa ʻi Haʻamoá. Naʻe mate foki mo ha niʻihi ʻo e kakai ʻi he kolo ʻo Tomú. Naʻe tokoni ʻa Tomu ke keli ha ngaahi faʻitoka pea tanu ha toko 20 tupu ʻo kinautolu, kau ai ʻene tamai ʻaʻana ko ʻElisalá.

Kae fakamālō ki he ngāue mālohi mo e ʻofa tokanga ʻa Tomú, naʻe hao moʻui ha kakai tokolahi ʻi hono koló. Naʻá ne fai ha fuʻu liliu lahi ki he kakai ko iá pea ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi Haʻamoá. Naʻá ne “ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi.”

Pea ʻokú ke pehē pē mo koe, ʻi hoʻo founga pē ʻaʻau.

Mahalo he ʻikai ui koe ke ke fai ʻa e faʻahinga meʻa naʻe fai ʻe Tomú, ka ko hono moʻoní, ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e tuí ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻa ia ʻe hoko ai ha faikehekehe lahi kiate koe, ki he niʻihi kehé, pea ki hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOkú ke tā ha sīpinga ki ho fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e niʻihi kehé ʻaki hono fakahā ʻo e angamaʻá, faʻa kātakí, angaʻofá, mo e ʻofá. ʻOkú ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOkú ke kau ʻi he ako folofolá mo e lotú. ʻOkú ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Lolotonga ʻo e taʻu ko ʻeni kuo ʻosí, kuo fai ʻe ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni lolotonga hono kātekina ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e mahaki fakaʻauhá. Mahalo pē kuo teʻeki ai ke ke ʻomi ha vai mo ha ngaahi foʻi niu pea tokangaʻi ha kakai ʻe toko 400 ke nau toe moʻui lelei, ka kuó ke ʻomi ha fakafiemālie ki he kakaí, ʻamanaki lelei, fiefia, mo e nonga ʻi ha ngaahi founga lahi kehe.

ʻOku mahuʻinga siʻisiʻi ange ho taʻu motuʻá ʻi hoʻo tuí mo hoʻo loto-fiemālie ke ngāue mo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke tokoni atu ha ngaahi sīpinga mei he kuo hilí, hangē ko Tomu Fanené, ke ke ʻilo ʻoku fie maʻu koe ʻi hono fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá.

Paaki