2021
Ko e hā ʻa e fono ʻo e fakatapuí? ʻOku kaunga fēfē ia kiate au?
ʻEpeleli 2021


“Ko e hā ʻa e fono ʻo e fakatapuí? ʻOku kaunga fēfē ia kiate au?” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2021, 31.

ʻAi Hangatonu

Ko e hā ʻa e fono ʻo e fakatapuí? ʻOku kaunga fēfē ia kiate au?

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau fai ha ngāue tokoni

Ko e fono ʻo e fakatapuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ki Heʻene kakai ʻo e fuakavá. Ke moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻoku fakatapui kakato ʻe he houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné kinautolu ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo fakapapauʻi ʻoku “ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18). ʻOku nau foaki honau taimí, ngaahi talēnití mo ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoni fakamatelié ke nau ngāue maʻá e ʻEikí, Hono Siasí, mo ʻEne fānaú.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasi naʻe fakafoki maí, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha founga pau ke moʻui ʻaki ʻe he Kaingalotú ʻa e fono ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42: 30–42). Naʻe pau ke “fakatapui” (feilaulau pe foaki) ʻe he Kāingalotú ʻenau koloá ki he Siasí ʻaki hano ʻave ia ki he pīsopé. Naʻá ne fakafoki ange leva ʻa e meʻa naʻa nau fie maʻú (ko honau “tufakanga tauhí”). Naʻe fakaʻaongaʻi levaʻa e toengá ke tokoni ki he masivá.

ʻI he ʻaho ní ʻoku tau moʻui ʻaki ʻa e fono ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Hangē ko ʻení, ʻoku tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, tali ʻa e ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi ngāue kuo vahe mai ʻi he Siasí pea fakahoko hotau lelei tahá ʻi hono fakahoko iá, mo totongi kakato ʻetau vahehongofulú mo ʻoatu ha foaki ʻaukai ʻoku lahí. ʻI heʻetau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tataki kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke langa hake ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá, ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e fono ʻo e fakatapuí.

Paaki