2021
Ne u Ongoʻi Kuó u Hangē ha Tokotaha Taʻelavameʻá
ʻEpeleli 2021


“Ne u Ongoʻi Kuó u Hangē ha Tokotaha Taʻelavameʻá,” Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2021, 12–13.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ne u Ongoʻi Kuó u Hangē ha Tokotaha Taʻelavameʻá

Naʻe teʻeki ai ke u papitaiso ha taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Hili iá ne u ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha founga lelei ange ke fua ʻaki ʻa e lavameʻá.

ʻĪmisi
tāketí mo e ʻū ngahaú

Tā fakatātaaʻi ʻe Adam Howling

Kuó ke ongoʻi nai hangē naʻe ʻikai te ke lavaʻi ha faʻahinga meʻa neongo naʻá ke ʻamanaki ʻaki ho lotó kotoa te ke ikunaʻi ia? Ko e ongo ia ne u maʻu ʻi heʻeku foki mai mei he ngāue fakafaifekaú. Taʻu ʻe ua ʻi Falanisē, pea ko e hā ha lelei kuó u fai? ʻIo, ne u maʻu hoku ngaahi kaungāmeʻa, ako ha lea fakafonua, mo tupulaki ʻeku ʻofa ʻi he Kāingalotu faivelenga ʻoku nau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Ka naʻe teʻeki ai ke u papitaiso ha taha.

Naʻá ku manatuʻi hake leva ha faleʻi naʻe fai mai ʻe heʻeku palesiteni fakamisioná lolotonga hoku ʻinitaviu fakaʻosí: “Kapau te ke lava moʻoni ʻo pehē ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ki he ngāue kuó ke faí, kapau te ke lava moʻoni ʻo pehē naʻá ke fakahoko e lelei taha naʻá ke lavá Maʻana, tā ko e meʻafua ia ʻo hoʻo lavameʻá. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa kehe ia ʻe mahu‘inga.”

ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ne u ongoʻi ʻoku totonu ke u lotu. Naʻe māmālie pē, ʻa e hoko mai ʻa e nongá ki hoku lotó. Naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié, “ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí naʻá ke fakahoko ho lelei tahá. ʻOku tali lelei hoʻo feilaulaú.” Naʻe taimi ke u hoko atu ki he ngaahi sitepu hoko ʻo ʻeku moʻuí.

ʻAi ke Fakalaka Vave Ki Muʻa mei Falanisē

ʻAi ke Fakalaka Vave atu ‘aki ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku fai ha tohi ki hoku ʻofefiné, ʻa ia naʻe lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Kānata, mo ʻeku fanongo ki ha ongo mei heʻeku telefoní. Naʻe meiliʻi mai ʻe ha taha ha laʻitā ʻo e takafi muʻa ki lotó ʻo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha fakamoʻoni naʻe hiki ʻi he lea faka-Falaniseé—ʻi heʻeku mataʻitohi pē ʻaʻakú! Ne u ʻave ʻa e tohí ki ha fefine naʻe kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú (neongo naʻe ʻikai ke u papitaiso ia), ka naʻá ne hē atu hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai. Ko e hā ka ʻomai ai ʻe ha taha ha laʻitā ʻo e fakamoʻoni ne u hiki ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá?

Naʻe ʻomai ʻa e taá mo ha pōpoaki: “Ne u pehē te ke fie maʻu ke ke toe sio ki hoʻo fakamoʻoní. Naʻe fiefia ʻaupito hoku mehikitangá ʻi heʻeku kau ki he Siasí peá ne ʻomai ai kiate au ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻá ke ʻoange ki aí. Ne u fakakaukau ʻe hounga kiate koe hoʻo ʻiloʻi ko e mataʻikoloa ia kiate au.

“Naʻe ʻikai ke mālohi maʻu pē hoku mehikitangá ʻi he Siasí, ka naʻá ne faʻa talanoa lelei maʻu pē kau ki ai, ʻo iku kole ai ʻe hono tehiná (ʻeku faʻeé) ki he ongo faifekaú ke na akoʻi ia. Naʻe kau ʻeku faʻeé ki he Siasí. Naʻá ne mali ʻi he temipalé. Naʻá ne ohi hake mo ʻeku tamaí ha fānau ʻe toko fā ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Kuó u ʻosi ngāue fakafaifekau mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané pea kuo mau mali kotoa ʻi he temipalé. ʻOku mau mālohi kotoa mo faivelenga.”

Naʻe lōmekina au ʻe he ongo ʻo e lotó. ʻI he ngaahi taʻu lahi kotoa kuo hilí, ne u pehē ne ʻikai ke u lavameʻa. Ka ne u lava ʻeni ʻo vakai ki he founga kuo fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué, ʻi Heʻene founga pē ʻAʻaná, ʻi he ʻalu ʻa e taimí.

ʻI Hoʻo Fakahoko Hoʻo Lelei Tahá maʻá e ʻEikí

Naʻe kamata ke kāpui ʻe he ngaahi manatu melie ʻo e kakai kehe kuó u akoʻi ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú ʻa ʻeku fakakaukaú. Naʻe kau ha taha ki he Siasí hili ha taʻu ʻe taha ʻo ʻeku foki mai ki ʻapí. ʻOkú ne nofo he taimí ni ʻi Tahiti, pea ʻokú ma fetalanoaʻaki maʻu pē ʻi he Skype. Naʻe kau mo ha taha kehe ki he Siasí ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe fitu mei heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ngāue fakafaifekau mo ia, ʻi Tekisisi, USA. ʻI he taimi ní ʻoku hoko ia ko e sekelitali pule ʻo ha siteiki ʻi he fakatonga ʻo Falaniseé.

Naʻá ku fakakaukau ki he kāingalotu Falanisē kehe ʻoku ou kei ʻiloʻi mo ʻofaʻí—ko ha fefine ʻi ha senitā tauhiʻanga kakai ʻoku faʻa faitohi mai kiate au; ko ha tangata naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko ha palesiteni fakamisiona ʻi ʻAfilika.

Kapau naʻá ke ʻeke mai ʻi he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u mei talaatu naʻe ʻikai ke u lavameʻa. Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he fakamoʻoni ne u hiki ʻi he Tohi ʻa Molomona ko ʻená ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ia kuo ʻosí, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ke taʻelavameʻa kapau naʻá ke fakahoko ho lelei tahá maʻá e ʻEikí. Naʻá ku fakakaukau, “Mahalo ko e meʻa pē naʻá ku tō aí ko ʻeku hoko ko ha tokotaha taʻelavameʻá.”

Taʻelavameʻa pe Lavameʻa?

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe fekauʻi atu ha kulupu ʻo ha kau faifekau ke malanga ki he kau ʻInitia ʻAmeliká ne nau nofo ʻi he fakahihifo ʻo Mīsulí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:8; 30:6; 32:2). Naʻa nau pehē naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi kikite mei he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo hono tali ʻe he kau Leimaná ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ka ʻi he ʻosi ʻenau ngāué, naʻe teʻeki ai ke nau papitaiso ha taha ʻo e kau ʻInitia ʻAmeliká.

Kapau naʻá ke ʻeke ange kiate kinautolu, ko e hā nai haʻanau fakamatala kau ki he taʻelavameʻá? Pea hili ange ko iá, ʻi he halafonongá naʻa nau ʻomi ha niʻihi kehe ki he Siasí. Naʻe kau ʻiate kinautolu ha kau taki he kahaʻú hangē ko Sitenei Likitoní pea mo ha kāingalotu tokolahi ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō, ʻa ia ne langa kimui ai ʻa e fuofua temipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻa nau ako, ʻo hangē ko ia kuó u akó, ʻoku finangalo ‘a e ʻEikí ke “fakahā ki he fānau ‘a e tangatá ʻoku ou mafai ke fai ‘a ʻeku ngāue pē ‘aʻakú” (2 Nīfai 27:21).

Naʻá ku tangutu hifo ʻi hoku seá pea ne u malimali. Ne u ʻiloʻi ko e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ʻe hā ngali taʻelavameʻa ʻi he momeniti ko iá. Ka ʻe ʻalu pē taimí, kapau te ke hokohoko atu pē hoʻo fakahoko hoʻo lelei tahá, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke liliu kinautolu ki ha ngaahi ikuna.

Paaki