2021
Ko e Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
ʻAokosi 2021


“Ko e Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻAokosi 2021, 10–13.

Ko e Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko ha ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻeni ʻe fā ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻokú ne fakaafeʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí.

ʻI heʻeku ngaahi fefolauʻaki ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ou feʻiloaki ai mo e toʻu tupu ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi loto-hohaʻa moʻoni: “ʻE tokoniʻi nai au ʻe he ʻOtuá? Te Ne tataki nai ʻeku moʻuí? Te u maʻu fēfē ʻa e tokoni, fakahinohino, mo e melino ʻoku ou fie maʻú?”

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne mateuteu ke tāpuekina koe. ʻI Heʻene hoko ko ʻetau Tamai ʻofá, kuó Ne ʻomi ha ngaahi ouau ke tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí—ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.

Fakakaukau ki he potufolofola ko ʻení: “ʻOku fakahā ʻi [he] ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20).

Ko ha ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻeni ʻe fā ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e mālohi ko iá ki hoʻo moʻuí.

1. Mālohi ʻi he Sākalamēnití

ʻĪmisi
ko hono tāpuakiʻi ʻe he kau talavoú e sākalamēnití

ʻUluakí, ʻe lava ke tau ongoʻi e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻi he sākalamēnití. ʻI heʻetau fakakaukau ki he sākalamēnití ko ha konga mahuʻinga ʻo hotau uiké, ʻokú ne fakafoʻou kitautolu mo tokoni ke tau mateuteu ki he ʻaho ʻe ono ka hoko maí.

ʻOku fakamālohia ʻe he sākalamēnití ʻetau feinga ke fakatomala maʻu peé. ʻI heʻetau moʻui angatonu mo fāifeinga ke manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí, ʻoku tau aʻusia ai ha tupulaki ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maʻu ʻa e ivi, ʻiate Ia, ke liliu ʻetau moʻuí ke lelei ange.

Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití pea feinga ke hangē ko hotau Fakamoʻuí, ʻoku kamata leva ke tupulaki e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻiate kitautolú. ʻOku fakanatula leva ʻa ʻetau kamata ke ʻofa lahi ange ʻi he kakaí kae siʻisiʻi ʻetau loto-fakamaau kiate kinautolú. ʻOku tau tuai ke ʻita pea ʻoku tau momou ke tukulolo ki he ʻahiʻahí.

ʻI heʻetau manatua mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakahoko ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻokú Ne talaʻofa mai ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79)—ʻo ʻikai ʻiate kitautolu he ʻaho pē ko iá, kae maʻu pē.

2. Mālohi ʻi he Temipalé

ʻĪmisi
kau talavou ʻi he temipalé

Ko hono uá, te tau lava ʻo maʻu ha tataki mo e mālohi mei he ʻOtuá ʻaki ʻetau ʻalu ki he temipalé. ʻOku ʻi ai e mālohi ʻi he temipalé, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku teʻeki ke ke maʻu ʻenitaumeni. Ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí.

Ko e founga ke ʻaonga lelei taha ai ʻa e temipalé, ko e teuteu kimuʻa pea toki ʻalu ki he temipalé. Kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne tokoniʻi koe ke ke langaki ho tui kiate Ia mo Hono ʻAló. Kole ke Ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻokú Ne ʻi ai.

He ʻikai te ke lava ʻo fakamālohiʻi e ngaahi ongo pe aʻusia fakalaumālié. ʻOkú ke faʻa maʻu ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke ʻamanaki ki aí. Ko e taha e ngaahi ongo ʻoku ou faʻa maʻu ʻi he temipalé ko e, “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” (Saame 46:10; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16).

ʻOku tupulaki ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻi he temipalé ʻi he taimi ʻokú ke fakahoko ai e ngaahi ouaú maʻá e kakai kuó ke maʻu honau hingoá ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku ongoʻi ʻa e mālohi mo e ʻi ai ʻa kinautolu ne u ngāue ki ai ʻi he temipalé.

ʻI hoʻo tokoni ki he ngāue toputapú ni, ʻe tupulaki hoʻo ʻilo mo e tui ki he Fakamoʻuí. Te ke maʻu ha fakamoʻoni fakapapau ange ʻoku hoko atu ʻa e moʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

ʻOku ʻikai ke nofo ofi ha niʻihi tokolahi ki he temipalé ke nau ʻalu maʻu pē ki ai. ʻE ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoʻo ʻofa ki he temipalé neongo kapau ʻokú ke nofo mamaʻo mei ai. Tauhi ha laʻitā ʻo e temipalé ʻi homou ʻapí, pea fekumi fakamātoato ki ha niʻihi te nau fie maʻu ʻa e ngaahi ouaú.

3. Mālohi ʻi Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne lau e tāpuaki fakapēteliaké

Ko e meʻa hono tolu te ne fakaafeʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí ko hoʻo tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku totonu ke fakakaukau ʻa e toʻu tupu kotoa pē ki hono maʻu ha tāpuaki fakapēteliaké. Ko ha fakahinohino mālohi ia ki hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻikai fakahinohino ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ʻa e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. Ka ʻokú ne fakamamafaʻi ha ngaahi fakatokanga, ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofa kehekehe maʻá e taha kotoa pē mo ʻomi ha fakahinohino mahuʻinga mei he Tamai Hēvaní.

ʻOku maʻu foki ʻa e mālohí ʻi he tokateú. Naʻe toki vahevahe mai kimuí ni ʻe ha taha hoku ngaahi mokopuna tangatá haʻane teuteu ki heʻene tāpuaki fakapēteliaké. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ʻeni ne fakamālohiʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá ke ne fakahoko—naʻá ne fakahoko ia ʻiate ia pē. Naʻá ne fakaʻamua ke maʻu ʻa e tataki te ne ʻomí. Naʻá ku mālieʻia ʻi heʻene teuteu fakalaumālié.

ʻOku mahuʻinga foki ke ke maʻu e fakakaukau fakalaumālie totonú ʻi hono maʻu hoʻo tāpuaki fakapēteliaké. Te ke loto ke maʻu hoʻo tāpuakí ʻi he taimi ʻokú ke loto-nonga aí. Ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia pea ʻokú ne ʻomi ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ki hoʻo moʻuí.

4. Mālohi ʻi he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻokú ne maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki

Ko hono fakaʻosí, ʻoku ou fie fakamanatu atu kiate kitautolu hono kotoa ʻa e mālohi ʻe lava ke maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui tāú.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava ke ke ongoʻi momou he taimi ʻe niʻihi ke kole ha tāpuaki mei hoʻo tamaí, pea ko e taimi ʻe niʻihi mahalo ʻe ongoʻi momou ʻa e tamaí ke foaki ha tāpuaki. Mahalo te nau ongoʻi taʻe-mateuteu, ka ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau feingá.

ʻOku ou poupouʻi kimoutolu, kapau ʻoku ʻi ai haʻo tamai ʻokú ne maʻu moʻui taau ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke ke ʻalu kiate ia ʻo pehē ange, “Teti, ʻoku ou fie maʻu ha tāpuaki. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha uike pe māhina kakato ʻe taha ke ke mateuteu fakaʻatamai mo fakalaumālie ai, te u lava pē ʻo tatali. Ka ʻe lava nai ke ta palani ki ai?”

Kapau ʻoku ʻikai lava hoʻo tamaí ke ʻoatu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki, talanoa ki hoʻo ongomātuʻá fekauʻaki mo hano kole ki ha taha kehe ʻi hoʻo uōtí ʻa ia ʻokú ke ʻofeina mo fakaʻapaʻapaʻi. Te ke maʻu ha ivi mo e fakafiemālie mei hoʻo Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he mana ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
Ko e faifakamoʻui ʻa Sīsū Kalaisí

Fakamoʻui Mahakí, fai ʻe J. Kirk Richards

Te Ke Ongoʻi ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻe hoko mai ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ki hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeiki ʻe fā ko ʻení. Te ke ʻiloʻi ai, ʻo hangē ko aú, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē meiate Ia. ʻOku ou fakamoʻoni te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ko iá ʻo fakafou ʻi heʻetau kau atu ʻi he angatonu ki Heʻene ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeikí.

Paaki