2021
Puke Fakaeʻatamai: Te Ke Lava ʻo Tokoni
ʻAokosi 2021


“Puke Fakaeʻatamai: Te Ke Lava ʻo Tokoni,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻAokosi 2021, 2–5.

Puke Fakaeʻatamai: Te Ke Lava ʻo Tokoni

Ko hono moʻoní, ʻokú ke ʻiloʻi ha taha ʻoku puke fakaeʻatamai. ʻOku vahevahe heni ʻe ha toko tolu ʻa e meʻa ne fai ʻe ha niʻihi kehe ke tokoniʻi kinautolu ke nau kātekina ia.

ʻĪmisi
kakai ʻoku loto-mamahí

Ngaahi tā fakatātā ʻa Yukai Du

Kuo tau foua kotoa ha ngaahi taimi faingataʻa—pea ko e ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku matuʻaki faingataʻa ʻaupito. Fakakaukauloto angé ʻokú ke toutou foua ha taimi faingataʻa pea ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí, ʻoku ʻikai pē te ke lava ʻo mavahe mei he “ʻao fakapōpōʻuli” ʻo e ongoʻi loto-mamahi ʻokú ne ʻākilotoa koé.

ʻOku malava pē ke ongoʻi pehē ʻa hono mapuleʻi ha puke fakaeʻatamaí. Fakatatau mo ha fakafuofua ʻe taha, ʻoku pehē ko e toko taha ʻi he kakai ʻe toko fā ʻi he māmaní ʻoku ʻamanaki te nau foua ha puke fakaeʻatamai ʻi ha tuʻunga ʻo ʻenau moʻuí.1

ʻOku ʻuhinga ia ʻokú ke foua ia pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fokoutua ʻi ha mahaki fakaeʻatamaí ke pehē ʻokú ke taʻeʻaonga. Ka, ʻoku totonu ke vakai ki he puke fakaeʻatamaí ʻo tatau pē mo e ngaahi tuʻunga kehe ʻo e moʻui leleí. Pea ko e taimi ʻoku foua ai ia ʻe ha taha, ʻe lava ke matuʻaki faingataʻa ia. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke fakataʻelata ʻa e puke fakaeʻatamaí, ʻa ia ʻe lava ke ne taʻofi ai e kakaí mei haʻanau kumi ha tokoni. ʻE lava ke hoko heni ha taʻemalava ke fetuʻutaki pe femahinoʻaki, pea iku ai ki ha maumau ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. Pea ʻoku hoko ia ke faingataʻa ange ai ʻa e meʻa kotoa maʻá e niʻihi ʻoku puké pea maʻá e kaungāmeʻá mo e fāmili ʻoku fie tokoní.

Ko ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui ʻeni ʻo e puke fakaeʻatamaí mei ha kakai kehekehe ʻe toko tolu. ʻOku nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau fakahokó mo e meʻa ne fai ʻe he niʻihi kehé ke tokoniʻi kinautolú. Neongo he ʻikai faitatau ha ngaahi aʻusia ʻa ha kakai ʻe toko ua, ka ʻe lava ke ʻomi ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení ha ueʻi fakalaumālie mo ha fakahinohino.

Loto Femaleleakí (Ongoʻi Mafasiá/ʻĀvanga Femaleleaki)

Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo fokoutua aí?

“ʻOku kehekehe pē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ongoʻi mafasiá ʻoku ou maʻú, pea ko e taimi pē ʻoku ou matuʻaki loto-mamahi aí, ʻoku ʻikai ke u loto ke u toe fai ha meʻa. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou tangutu pē he seá ʻo sio TV, ka ʻoku ʻikai ke u sio moʻoni ai—ʻoku ou moʻusioa pē. ʻOku iku pē ʻo u ongoʻi ʻoku ʻikai fie maʻu au ʻe ha taha, peá u tui moʻoni ʻoku ʻikai totonu ke u ngāue mo ha taha ʻi heʻeku ʻi he tūkunga ko iá. ʻOku ʻikai pē haʻaku teitei fie ngāue ʻe taha. Naʻe ʻikai haʻaku teitei fakakaukau ʻoku ou ongoʻi mafasia pe ʻokú ne uesia au ʻo aʻu ki ha tuʻunga pehē ka ne taʻeʻoua ʻa ʻeku maʻu ha tokoní.”

Ko e hā e meʻa naʻá ne tokoniʻi koé?

“ʻOku tokoni ʻa e fetuʻutaki maʻu pē mo e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻilo ʻoku tokoni ke maʻu ha taha ʻoku loto-fiemālie ke fanongó. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ne loko maʻu ha mahino ki he meʻa ʻoku lea ʻakí, ka ʻoku lelei ke ʻi ai ha taha ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi heʻeku ngaahi faingataʻaʻiá pe fakakaukaú.

“Ko e konga lahi ʻo ʻeku faifeinga ke mavahe mei he taha ʻo ʻeku ngaahi ongoʻi ‘mamahí’ ne fekauʻaki ia mo ʻeku fili ke fakahoko iá. Naʻe fie maʻu ke u fili pe te u fie tokoniʻi pē au pe feʻao pē mo e kulukiatamakí. Naʻe tokoni ʻa ʻeku faitoʻó, ka ʻoku tokoni foki ke mavahe mei ʻapi ʻo feohi mo e kakaí—naʻa mo e ʻalu ki he fale fakamālohisinó ʻe ala tokoni ia ke liliu e ongo ʻoku ou maʻú. Ko e konga faingataʻa tahá ko hono ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoku fokoutua pea tala moʻoni ia ki ha taha kehé.”

Loto-Hohaʻa

Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo fokoutua aí?

“Naʻe fakatupu ʻe he loto-hohaʻá ke u ongoʻi ʻo hangē ʻoku hulu fau ʻeku faingataʻaʻia fakaeʻatamaí pea hangē ʻoku ʻikai ke u lava ʻo ikunaʻi ha meʻá. Naʻá ku ongoʻi hangē ʻoku moveuveu ʻeku moʻuí pea hangē ʻoku ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻi lelei ʻeku moʻuí mo e ngaahi ngāue ʻo e ʻahó. Naʻá ku ongoʻi matuʻaki tuenoa pea hangē ne ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ne u fouá. Ko e konga faingataʻa taha kiate aú ko e fiemaʻu maʻu pē ke fakafehoanaki au ki he niʻihi kehé. Naʻe fuoloa ʻeku fakaʻikaiʻi ʻa ʻeku loto-hohaʻá ka ne taʻeʻoua ha sivi ʻo e loto-hohaʻá ʻi he ʻōfisi ʻo e toketaá.”

Ko e hā e meʻa naʻá ne tokoniʻi koé?

“Naʻe tokoni ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki moʻoní ke u ikunaʻi ai ʻeku loto-hohaʻá. ʻI he taimi ne u fakamatala ai ki he kakaí ʻa hoku tūkungá, naʻa nau fakafanongo mo tokoni ke mahino kiate au ʻa hoku ivi malava taʻengatá. Naʻa nau tākiekina ʻeku fakakaukaú mei he ngaahi meʻa ne fakamafasia kiate au ka naʻe ʻikai loko mahuʻinga ʻi he kahaʻú.

“ʻOku ou ongoʻi ʻoku kehekehe pē ʻa e tokotaha kotoa, ka naʻe fie maʻu ke u fakamāʻopoʻopo ʻeku moʻuí kae lava ke tokoniʻi au. Ne tokoni ʻa e kiʻi ngāue faingofua ʻo hono palani ʻeku ngaahi ngāue fakaʻahó ke u ongoʻi ai te u lava ʻo fakakakato ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. Naʻá ku faʻa lotu foki. Naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ʻiloʻi ne fie maʻu ke u tamateʻi ʻeku mītia fakasōsialé ʻi ha kiʻi vahaʻataimi he naʻá ku fakafehoanaki ʻeku moʻuí mo e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻa ia naʻá ne fakatupunga ai ʻeku loto-hohaʻá. Ne tokoni lahi ʻaupito ia.”

Palopalema e Uʻa Maʻu Meʻatokoní

Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo fokoutua aí?

Kiate aú ko e palopalema ʻi he uʻa maʻu meʻatokoní ʻoku fakatuʻasino ia ʻo tatau pē mo ʻene fakaeʻatamaí. ʻI he taimi ne u fāinga ai mo e palopalema ʻo ʻeku uʻa kaí, naʻe hangē ne mole e ifo ʻo e meʻakaí. Naʻe ʻikai koeʻuhí naʻá ku taʻe-fie-kai, ka naʻe ʻikai pē ke u lava ʻo ueʻi fakatuʻasino au ke u kai. Naʻe mahaʻihaʻi maʻu pē hoku mongá pea naʻe hoko ia ke ne taʻofi ai ʻa ʻeku maʻu ha meʻatokoní.

“Naʻá ku ongoʻi tuenoa mo fihia, ʻo hangē ka ʻikai lava ke mahino ki ha taha ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo kai ha meʻatokoni feʻungá—ko au pē ia mo e palopalema hoku uʻá. ʻI he ngataʻangá, naʻá ku ʻiloʻi ko e founga ʻeni naʻá ku kātekina ai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ongoʻi ko e meʻa pē ne u lava ʻo mapuleʻi ʻi heʻeku moʻuí ko e meʻa naʻá ku kaí (pe ʻi hoku tuʻungá, ʻikai ke u kaí).”

Ko e hā e meʻa naʻá ne tokoniʻi koé?

“Naʻe ʻi ai haʻaku kaungāmeʻa naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne talanoa mo au. Lolotonga ʻema talanoa ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne talamai naʻá ne fakatokangaʻi ha meʻa ngali kehe ʻi heʻeku tōʻonga maʻu meʻatokoní—ʻa e kai siʻisiʻí mo e taʻekai ʻi ha ngaahi houa kaí mo e alā meʻa peheé. Neongo naʻe ʻikai fakatupunga ʻe he fepōtalanoaʻaki ko iá ke u fekumi ai ki he tokoni ne u fie maʻú he taimi pē ko iá, ka naʻá ne fakaʻatā ha faingamālie ke faifai peá u tali e foʻi moʻoni ne ʻi ai ha palopalema ʻi heʻeku kaí pea ne u fie maʻu ha tokoni.

“Naʻe kamata ke u fakamālohisino maʻu pē mo lotu fakamātoato ange, pea ne u tala ki hoku fāmili ofí ʻa ʻeku palopalema ʻi he maʻu meʻatokoní. Naʻe tokoni ʻa e fakamālohisinó ke u fakakaukau lelei ai, pea naʻe tokoni mo e ngaahi fepōtalanoaʻaki moʻoní ne u fakahokó ke u fepaki ai mo e ngaahi palopalemá. Ko ha ngāue lahi ia, ka ʻe lava ke u pehē ʻoku hoko ʻa e pisá ko e meʻakai ʻoku ou toe saiʻia taha aí!”

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻokú ne tokoniʻi ha tangata

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “The World Health Report 2001: Mental Disorders affect one in four people,” ongoongo ʻa e World Health Organization, Sept. 28, 2001, who.int.

Paaki