2021
O La Tatou Meaalofa o le Faamoemoe
Tesema 2021


“O La Tatou Meaalofa o le Faamoemoe,” Mo Le Malosi o le Autalavou, Tes. 2021.

Sau, Mulimuli Mai ia te A’u

O La Tatou Meaalofa o le Faamoemoe

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137–38

O le aafiaga a se perofeta ua faaali mai ai ia i tatou e mafai e le Atua ona tuuina mai ia i tatou le faamoemoe pe a tatou taulai atu ia Iesu Keriso.

Ata
Fanau Mai o Iesu

Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, saunia e Walter Rane

Pe na i ai se aso na foliga mai o le a le muta lava? Ou te mautinoa e mafai ona e tali atu, “Ioe!” Tatou te oo uma lava i aso e le ogatusa ai mea ma mea tatou te faamoemoe i ai. O le susunuina o lau toast i le taumafataga o le taeao, le lelei le faia o se suega, po o le fefinauai ma se uo e mautinoa lava e mafai ona faaleagaina ai se aso.

Ae e i ai foi isi luitau e sili atu ona faigata. Atonu o le a maliu se tasi e pele ia i tatou, maua i se gasegase tuga, pe vaai atu i se tasi tatou te alolofa i ai ua tuua le Ekalesia. O tofotofoga faapenei e mafai ona lagona le mamafa naua o le taulimaina ma e mafai ona umi atu nai lo se aso. Ma e tele naua faafitauli o le lalolagi lea atonu tatou te lagonaina i nisi taimi o mea e leai se faamoemoe.

Ae o le mea moni, e i ai lava a tatou mafuaaga e faamoemoe ai. Na fetalai Mamona, “Ou te fai atu ia te outou, tou te faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso” (Moronae 7:41). Ona o lenei mafuaaga, na saunoa ai Russell M. Nelson, “E tusa lava po o le a le foliga faigata mai, manatua, e mafai lava ona tatou maua le faamoemoe. I taimi uma!”1

E leai lava se taimi sili atu e manatua ai lenei mea nai lo le Kerisimasi, pe a tatou faamanatuina le fanau mai o “le malamalama, le ola, ma le faamoemoe o le lalolagi”?2 Ua faatumulia tusitusiga paia i tala e faamanatu mai ai ia i tatou lo tatou faamoemoe ia Iesu Keriso. O le mea moni, na tusia tusitusiga paia e molimau ia te Ia ina ia tatou “maua le faamoemoe” (Roma 15:4).

O se tasi o nei savali o le faamoemoe na oo mai i le silia ma le 100 tausaga talu ai. Na oo mai i se taimi pogisa i le talafaasolopito, i se perofeta a le Atua o le sa feagai ma se taimi faigata i lona olaga. Ua a’oa’o mai ai i tatou e mafai ona tatou maua lo tatou faamoemoega silisili i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona o lo La alolofa atoatoa mo i tatou ma le alofa tunoa togiola o le Faaola.

O Se Faaaliga Vaaia mo se Lalolagi e Manaomia le Fesoasoani

O le tausaga 1918 o se taimi fita ma faigata. Sa aafia le lalolagi i se faama‘i oti i le lalolagi atoa—e pei lava ona tatou i ai. O lena faama‘i oti, na afua mai i le fulū, na pepesi solo i le lalolagi ma maliliu ai le faitau miliona. O le Taua Muamua a le Lalolagi lea foi na amata talu mai le 1914. O le ogaoga o lena taua na mafua ai faatafunaga e le’i mafaufauina, oti, ma le faanoanoa.

Ata
ata o le talafaasolopito o tausimai ma talifofoga i le 1918
Ata
ata o le talafaasolopito mai le Taua Muamua a le Lalolagi

Ata pue mai le Getty Images

I le feagai ai ma nei mala i le lalolagi atoa, e toatele na taumanatunatu: “Pe o i ai ea se olaga pe a mavae le oti? O le a le mea e tupu pe a tatou oti? Pe o le a ou toe vaai ea i e pele ia te a’u?”

Ata
Iosefa F. Samita

Sa lagonaina foi e Iosefa F. Samita (1838–1918), le Peresitene lona ono o le Ekalesia, pagatia patino i le 1918. O lona atalii matua, o Elder Hyrum Mack Samita, o se Aposetolo, na faafuasei lona maliu. I ni nai masina mulimuli ane, na maliu ai le faletua o Ailama, o Aita, ma tuua ai se fanau e toalima.3

Ata
Aiga o Ailama Mack Samita

Sa lagonaina e Iosefa F. Samita le pagatia patino i le 1918. O lona atalii matua, o Ailama Mack Samita, na maliu faafuasei. I ni nai masina mulimuli ane, na maliu ai le faletua o Ailama, o Aita, ma tuua ai se fanau e toalima.

Sa iai foi nisi e pele ia Peresitene Samita na maliliu muamua. E na o le lima ona tausaga ae maliu fasia lona tama, o Ailama Samita, ma le uso o lona tama, o Iosefa Samita, i le Falepuipui o Carthage. Sa maliu lona tina, o Maria Fielding Samita, a o 13 ona tausaga. Na maliu foi le toalua o Peresitene Samita, o Sara, ma le fanau e toa 13.4

Ae o nei maliu i le 1918 na aumaia ai le faanoanoa fou. O le sailia o le faamafanafanaga mai lona faanoanoa, na liliu atu ai Peresitene Samita i le suesueina o tusitusiga paia ma le tatalo. A o ia faitau mai le Feagaiga Fou ma mafaufau loloto i le Togiola a Iesu Keriso (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:1–3), sa ia maua se faaaliga o le lalolagi o agaga. Sa ia vaaia agaga amiotonu o e sa tulimatai atu ma le faamoemoe i lo latou laveaiga mai le oti (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:11–15). Sa ia vaai foi i le Faaola o folafola atu le talalelei ia i latou i le lalolagi o agaga i le va o le taimi o Lona maliu ma le Toetu (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:19). Ma sa ia molimauina le auina atu e le Faaola o auauna amiotonu e a’oa’o i latou o e sa le’i maua le avanoa e faalogo ai i le talalelei i lenei olaga.

Na oo mai lenei faaaliga vaaia ina ua matua manaomia e le lalolagi le faamoemoe. Na a’oa’o mai Peresitene M. Russell Ballard, o le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o lenei faaaliga vaaia “ua faaalia atili le loloto ma le lautele atoatoa o le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Lana fanau ma le alofa faaola o Keriso ma le mana le mafaatusalia o Lana Togiola.”5

Upumoni Faamoemoeina

O agaga na vaai i ai Peresitene Samita i le faaaliga na vaaia ai le tuueseeseina o o latou agaga mai o latou tino i le oti “o se pologa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:50). O le faaaliga a Peresitene Samita ua faamautinoa mai ai ia i tatou o lenei “pologa” e le tumau. E ala mai i le Faaola, ua tatou maua ai le faamoemoe o le a i ai se aso o le a tatou toetutu ai ma “maua se atoatoaga o le olioli” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:17).

O lenei faaaliga ua faamautinoa mai ai foi ia i tatou ua saunia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso le ala mo tagata uma ina ia maua le avanoa e maua ai le mamalu selesitila ma le fiafia e faavavau faatasi ma i La’ua. E moni lenei mea e oo lava ia i latou o e sa ola ma “maliliu e aunoa ma se malamalama e uiga i [le] talalelei, o e semanu latou te taliaina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7).

Tatou te le tau faatali seia oo i le isi olaga ina ia maua le faamoemoe. E mafai ona tatou lagonaina le faamoemoe i le taimi nei a o tatou tuu atu lo tatou faatuatua ma le faalagolago ia Iesu Keriso. O le faamoemoe o se meaalofa a le Agaga (tagai Moronae 8:26), ma e oo mai ia i tatou ona o le Togiola a Keriso.

O Se Auala Faapitoa e Lagona ai le Faamoemoe

Ina ua mafaufau loloto Peresitene Samita i le talalelei ma le Togiola a le Faaola, sa ia maua se faaaliga na aumaia ai le mafanafana ma le faamoemoe ia te ia ma i se lalolagi faigata. O le mafaufau loloto e sili atu nai lo na o le mafaufau. O lona uiga o le manatunatu loloto i se mea—ma e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona atili ai le faamoemoe. Tuu ese sina taimi i lenei Kerisimasi e mafaufau loloto ai i le Faaola.

Ata
tamaitai talavou o loo faitauina ia tusitusiga paia

Mafaufau po o le a le uiga o Lona soifua mai, soifuaga, aoaoga, ma le Togiola mo oe. O lenei mea e mafai ona tatala ai lou loto ma faatagaina ai le Agaga Paia e “tautala atu le filemu i lou mafaufau” (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23). E mafai ona faamanuiaina ai lou olaga i le malamalama ma le faamoemoe e tusa lava pe faigata le olaga.

Ua uunaia i tatou ia “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma.” Ma afai tatou te “fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai le Tama: o le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31: 20).

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “The Power of Hope,” New Era, Iulai 2017, 3.

  2. Tagai “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” ChurchofJesusChrist.org.

  3. Tagai George S. Tate, “I Saw the Hosts of the Dead,” Ensign, Tes. 2009, 54.

  4. Tagai George S. Tate, “I Saw the Hosts of the Dead,” 55.

  5. M. Russell Ballard, Konafesi aoao Oke. 2018 (Ensignpo o le Liahona, Nov. 2018, 73).

Lolomi