2021
Ko ʻEtau Meʻaʻofa ʻo e ʻAmanaki Leleí
Tīsema 2021


“Ko ʻEtau Meʻaʻofa ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Tīsema 2021.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko ʻEtau Meʻaʻofa ʻo e ʻAmanaki Leleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137–38

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ha palōfita ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo ʻomai ha ʻamanaki lelei kapau te tau tokanga taha kia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
ʻAloʻi

Behold the Lamb of God [Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá], tā ʻe Walter Rane

Kuó ke aʻusia nai ha ʻaho ne hangē he ʻikai pē toe ngatá? ʻOku ou tui te ke lava ʻo tali, “ʻIo!” ʻOku tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi ʻaho ʻoku ʻikai hoko ia ʻo fakatatau mo ʻetau ʻamanakí. ʻE lava moʻoni ke kovi ho ʻahó ʻi he paku hoʻo mā tousi he kai pongipongí, ʻikai ola lelei ha sivi, pe kē mo ha kaungāmeʻá.

Ka ʻoku ʻi ai leva mo ha ngaahi pole faingataʻa ange. Mahalo ʻe mole ha taha ʻoku tau ʻofa ai, puke lahi, pe sio ki ha taha ʻoku tau ʻofa ai ʻoku mavahe mei he Siasí. ʻE lava ke ngali fuʻu lahi e ngaahi faingataʻá ni ke matuʻuaki pea ʻe lava ke lōloa ange ʻi he ʻaho ʻe tahá. Pea ʻoku lahi fau e ngaahi palopalema he māmaní ʻoku tau ongoʻi ai he taimi ʻe niʻihi kuo siva e ʻamanakí.

Ka ko hono moʻoní, ʻoku tau maʻu maʻu pē ha ʻuhinga ke ʻamanaki lelei ai. Naʻe pehē ʻe Molomona, “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Molonai 7:41). ʻI he ʻuhingá ni, kuo pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Neongo pe ʻoku ngali faingataʻa fēfē ʻa e ngaahi meʻá, manatuʻi te tau lava maʻu pē ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei. Maʻu pē!”1

ʻOku ʻikai mo ha toe taimi lelei ange ke manatuʻi ai ʻeni ka ʻi he Kilisimasí, ʻi he taimi ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e ʻaloʻi ʻo e “maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní”?2 ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi talanoa ʻoku nau fakamanatu mai ʻa ʻetau ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, naʻe hiki ʻa e ngaahi folofolá ke fakamoʻoni kiate Ia koeʻuhí ke tau “maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí” (Loma 15:4).

Naʻe maʻu ha taha ʻo e ngaahi pōpoaki ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí ʻi he taʻu pē ʻe 100 tupu kuohilí. Naʻe ʻomi ia ʻi ha taimi faingataʻa ʻi he hisitōliá, ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá naʻá ne foua ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí. ʻOkú ne akoʻi mai te tau lava ʻo maʻu ʻetau ʻamanaki lelei lahi tahá ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻEna ʻofa haohaoa ʻiate kitautolú pea mo e fakalelei ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Ko ha Vīsone ki ha Māmani Faingataʻaʻia

Ne hoko e taʻu 1918 ko ha taimi faingataʻa. Naʻe tofanga ʻa e māmaní ʻi ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi—ʻo hangē pē ko kitautolú. Ko e mahaki fakaʻauha ko ia ne fakatupu ʻe he toʻu mahakí, ne mafola ia ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo mate ai ha lauimiliona. Naʻe ʻosi hoko foki e Tau Lahi ʻa Māmani Hono 1 talu mei he 1914. Naʻe fakatupu ʻe he taʻeʻofa ʻo e tau ko iá ha fakaʻauha, mate, mo e mamahi taʻe-hano-tatau.

ʻĪmisi
laʻitā fakahisitōlia ʻo e kau neesi ʻi he 1918 ʻoku tui meʻa mānava
ʻĪmisi
tā fakahisitōlia mei he Tau Lahi ʻa Māmani Hono 1

ʻŪ tā mei he Getty Images

ʻI he fehangahangai ʻa e tokolahi mo e ngaahi faingataʻa fakaemāmani lahi ko ʻení, naʻa nau fifili: “ʻOku ʻi ai koā ha moʻui hili ʻa e maté? Ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻetau maté? Te u toe sio nai ki he niʻihi ʻoku ou ʻofa aí?”

ʻĪmisi
Siosefa F. Sāmita

Naʻe ongoʻi foki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918), ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí, ha meʻa fakamamahi fakataautaha ʻi he 1918. Naʻe mālōlō fakafokifā hono foha lahi tahá, ʻa ʻEletā Hailame Meki Sāmita, ko ha ʻAposetolo. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe mālōlō ʻa ʻAita ko e uaifi ʻo Hailamé, ʻoku kei moʻui ha fānau ʻe toko nima.3

ʻĪmisi
fāmili ʻo Hailame Meki Sāmitá

Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha meʻa fakamamahi fakataautaha ʻi he 1918. Naʻe mālōlō fakafokifā hono foha lahi taha ko Hailame Meki Sāmitá. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe mālōlō ʻa ʻAita ko e uaifi ʻo Hailamé, ʻoku kei moʻui ha fānau ʻe toko nima.

Naʻe mole kimuʻa meia Palesiteni Sāmita ha niʻihi naʻá ne ʻofa ai. Naʻá ne kei taʻu nima pē ʻi he taimi naʻe fakapoongi ai ʻene tamaí, ʻa Hailame Sāmita, mo e tokoua ʻene tamaí, ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe mālōlō ʻa Mele Filitingi Sāmita ko ʻene faʻeé ʻi hono taʻu 13. Naʻe mālōlō foki mo Sela ko e uaifi ʻo Palesiteni Sāmitá mo ha fānau ʻe toko 13.4

Ka naʻe ʻomi ʻe he ngaahi mate ko ʻeni ʻi he 1918 ha mamahi foʻou. Naʻe tafoki ʻa Palesiteni Sāmita ki he ako folofolá mo e lotú, ʻi heʻene fekumi ke maʻu ha fakafiemālie mei heʻene mamahí. ʻI heʻene lau mei he Fuakava Foʻoú mo fakalaulauloto ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:1–3), naʻá ne maʻu ha vīsone ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ne mamata ki he ngaahi laumālie māʻoniʻoni ne fakatuʻamelie ki honau fakahaofi mei he maté (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11–15). Naʻá ne mamata foki ki hono malangaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi he vahaʻataimi ʻo ʻEne pekiá mo e Toetuʻú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:19). Pea naʻá ne mamata tonu ʻi hono fekauʻi atu ʻe he Fakamoʻuí ha kau tamaioʻeiki angatonu ke akoʻi ʻa kinautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke fanongo ki he ongoongoleleí ʻi he moʻui ní.

Naʻe hoko mai ʻa e mata meʻa-hā-mai ko ʻení ʻi he taimi naʻe fuʻu fie maʻu vivili ai ʻe he māmaní ʻa e ʻamanaki leleí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe “fakahā kakato ange ʻe he [meʻa-hā-maí ni] ʻa e lahi mo e loloto ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú pea mo e ʻofa huhuʻi ʻa Kalaisí pea mo e mālohi taʻefakatataua ʻo ʻEne Fakaleleí.”5

Ngaahi Moʻoni Fakatuʻamelié

Naʻe vakai e ngaahi laumālie ne mamata ki ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha meʻa-hā-maí ki he mavahe honau laumālié mei honau sinó ʻi he maté “ko ha nofo pōpula” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:50). ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he mata meʻa-hā-mai ʻa Palesiteni Sāmitá ʻoku ʻikai tuʻuloa e “nofo pōpula” ko ʻení. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí, te tau toetuʻu ʻi ha ʻaho pea “maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:17).

ʻOku fakapapauʻi mai foki ʻe he meʻa-hā-mai ko ʻení kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e halá ke maʻu ʻe he laumālie kotoa pē ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé mo e fiefia taʻengatá fakataha mo Kinaua. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo aʻu pē kiate kinautolu naʻa nau moʻui pea “pekia, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí … ʻa ia naʻa nau mei tali ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7).

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tatali ki he moʻui ka hokó ke toki maʻu ha ʻamanaki lelei. Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e ʻamanaki leleí he taimí ni ʻi heʻetau tui mo falala kia Sīsū Kalaisí. Ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié (vakai, Molonai 8:26), pea ʻoku hoko mai ia kiate kitautolu koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Kalaisí.

Ko ha Founga Makehe ke Ongoʻi ai e ʻAmanaki Leleí

ʻI he fakalaulauloto ʻa Palesiteni Sāmita ki he ongoongoleleí mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne maʻu ha fakahā naʻe ʻomi ai ha fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei kiate ia pea ki ha māmani fonu ʻi he faingataʻá. ʻOku mahulu hake ʻa e fakalaulaulotó ʻi he fakakaukaú ʻataʻatā pē. ʻOku ʻuhinga ia ke fakalaulauloto ki ha meʻa ʻoku loloto—pea ʻe lava ke tokoni ia ke ke ongoʻi ha ʻamanaki lelei lahi ange. Tuku ha kiʻi taimi ʻi he Kilisimasi ko ʻení ke ke fakalaulauloto ai ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
finemui ʻoku lau folofola

Fakakaukau ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa Hono ʻaloʻí, ʻEne moʻuí, ngaahi akonakí, mo e Fakaleleí. ʻE lava ke fakaava heni ho lotó pea fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke “lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23). ʻE lava ʻo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻaki e māmá mo e ʻamanaki leleí ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí.

ʻOku poupouʻi kitautolu ke “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē.” Pea kapau te tau “vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “The Power of Hope,” New Era, July 2017, 3.

  2. Vakai, “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ChurchofJesusChrist.org.

  3. Vakai, George S. Tate, “I Saw the Hosts of the Dead,” Ensign, Dec. 2009, 54.

  4. Vakai, George S. Tate, “I Saw the Hosts of the Dead,” 55.

  5. M. Russell Ballard, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2018 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 73).

Paaki