2021
Founga ke Fakamālohia Ai Ho Fāmilí
Tīsema 2021


“Founga ke Fakamālohia Ai Ho Fāmilí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Tīsema 2021.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”

Founga ke Fakamālohia Ai Ho Fāmilí

Te ke lava ʻo fakahoko ha liliu lahi ange ʻi homou ʻapí ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke ala fakakaukau ki aí.

ʻĪmisi
fāmili

ʻI heʻene aʻu ki he tokoni ke fakamālohia ho fāmilí, ko ha ngāue fakaako ʻeni mei ʻapi ʻoku ʻikai totonu ke fuʻu ongo faingataʻa: mou ō ʻo fiefia fakataha! ʻOku maʻu hangatonu e fakahinohino ko ʻení mei he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” naʻe tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku lisi ʻa e kau fakafāmili ʻi he “ngaahi ʻekitivitī ‘oku fakatupulakí” ko e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki te ne lava ʻo tauhi ke mālohi homou fāmilí mo nau lavameʻá. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻe valu ʻi he lisi tatau, ka tau kiʻi aleaʻi lōloa ange ʻa e meʻa ko ʻení.

ʻOku ʻomi kitautolu ʻe he ngaahi ʻekitivitī fakatupulakí ke tau vāofi ange mo tokoni ke toe fakafoki mai hotau iví.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fuofua paionia ʻo e Siasí ha meʻa ʻe taha pe ua fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fakatupulakí ke napangapangamālie ha ʻaho faingataʻa. Naʻe faʻa fakafiefia e ngaahi fāmilí ʻaki e hiva mo e hulohula ke hokohoko atu ʻenau tōʻonga fakatuʻamelié, ʻo aʻu pē ki he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho lue lōloa.

Ko ha fakamatala nounou ʻeni ʻa ha paionia ne ʻikai fakahā hono hingoá ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni: “Neongo pe ko e hā e faingataʻa ʻo e fonongá ʻi he lolotonga e ʻahó, ka ʻi he aʻu ki he efiafí pea kuo fokotuʻu e nofoʻanga kemí, maʻu mo e meʻatokoni efiafí, naʻe ngalo e ongosia ʻo e ʻahó ʻi ha hulohula.”1

ʻOku ʻi ai hoʻo ngāue fakaako mei ʻapi: fiefia mo ho fāmilí! Ko e hā ʻokú ke tatali ki aí?

ʻĪmisi
fāmili

Ko e moʻoni, ʻoku ʻomi ʻe he fanongonongo ki he fāmilí ha ngaahi meʻa kehe ʻe tokoni ki he ngaahi fāmilí. Ko e meʻa pau ʻe taha ʻoku fakahoko fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulakí: ko e ngāué.

Ngāue

Tatali angé, ngāue? ʻIkai ko e fehangahangai nai ia ʻo e fiefiá? Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi ha taha ke ne fehuʻi, “ʻE tokoni fēfē nai ʻa e ongo aʻusiá ni ke fakamālohia ha fāmili?”

ʻĪmisi
tamai mo e foha

Fakakaukau ki he lēmaní mo e suká. ʻOku kehekehe ʻaupito hona ifó. Ka ʻo kapau ʻe lingi fakataha kinaua ki he vaí, te ke maʻu ha inu lēmani.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha lea he konifelenisi lahí kau ki he mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí mo e founga ʻoku felāveʻi ai e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Naʻá ne pehē, “Kuó u fakamatala ki hono lelei ʻo e ngāué, ka kuo pau ke u tānaki atu ha fakamatala lelei ki he taimi ʻataá. Hangē ko hono ‘omi ‘e he ngāue mālohí e fiemālié, ko e kaumeʻa mo e takaua ʻo e ngāué ʻa e fakafiefia ʻoku leleí.”2

ʻĪmisi
faʻē mo e foha

Ka ʻikai e ngāué, he ʻikai ke tau kai, fiefia ʻi he nofoʻangá, pe fakahoko ha faʻahinga meʻa. ʻOku ʻomi foki ʻe he ngāué ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ʻi ha toe founga kehe. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e ngāué ko ha fiemaʻu fakalaumālie maʻu pē ia neongo kapau ʻoku ʻikai ko ha fiemaʻu fakaʻekonōmika ia ki ha niʻihi.”3

ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e ngāue fakafāmilí ko hono fakaʻosi ʻo e ngaahi ngāue fakaʻapí, tokoni ki he niʻihi kehé, pe ngāueʻi e paʻanga hū maí. Ko e hā pē hono fōtungá, ʻokú ne ʻomi kimoutolu ke toe vāofi ange.

Naʻe tupu hake ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha ʻapi moʻui fiemālie—kae ʻoua kuo kamata e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻe mole leva e meʻa kotoa mei hono fāmilí pea nau hoko ko ha kau kumi hūfanga.

Ka naʻa nau ngāue fakataha! ʻI he lea ʻa ʻEletā ʻUkitofa fekauʻaki mo e taimi ko ʻení (ʻi heʻene hoko kimuʻa ko Palesiteni ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí), naʻá ne pehē, “ʻOku kei ongo pē kiate au he taimí ni ʻa e founga ne ngāue fakataha ai hoku fāmilí hili e mole ʻemau meʻa kotoa pē ʻi he ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II! ʻOku ou manatu ki heʻeku tamaí … naʻá ne fai ha ngaahi ngāue faingataʻa. … Naʻe kamata ha fale fō ʻeku faʻeé pea naʻá ne faʻa ngāue fuoloa ai he fō nusinusí. Naʻá ne fakakau atu au mo hoku tuofefiné ki heʻene ngāué. Ne u fai ʻe au hono feʻaveʻaki holo ʻa e valá. Naʻá ku ongoʻi fiefia heʻeku lava ʻo tokoni ki hoku fāmilí ʻi ha kiʻi founga siʻi.”4

ʻĪmisi
faʻē mo e tama fefiné

ʻOku ʻomi ʻe he ngāue mālohí ʻa e ngaahi tāpuaki, fiemālié, pea mo e vāofi fakafāmilí.

Ko Hono Tānaki Atu ha Mālohi ki Ho Fāmilí

Ko e moʻoni, ko e ʻulungaanga pē ia ʻe ua ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻe hiva mei he fanongonongo ki he fāmilí. ʻI heʻetau vakai nounou ange ki he toenga ʻo e ʻulungaanga ʻe fitú, fakakaukau ke hiki hifo ha meʻa ʻe taha pe ua ʻo e ngaahi meʻa ʻe hivá ʻokú ke pehē te ke lava ʻo ngāue ki ai he taimí ni, ke tokoni ke fakamālohia ho fāmilí.

_____________________________________________________________________________________________________________

ʻĪmisi
fāmili ʻi he temipalé

Tui

ʻI he ongoongoleleí, ko e meʻa muʻomuʻa ʻi he lisí—ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—ko e “tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4).

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lau folofola

Ko e lahi ange hono moʻui ʻaki ʻe homou fāmilí e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia hoʻo lava ʻo ʻomi e tokoni ʻa e langí ki homou ʻapí. ʻOku moʻoni ʻeni neongo kapau ko koe pē ʻokú ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi homou ʻapí. ʻOku fakahoko ʻe he maama ʻa Kalaisí ha liliu lahi kiate kinautolu ʻoku fetuʻutaki mo iá.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lau folofola

Fakahoko ho fatongiá ke ʻomi ha tui lahi ange ki homou ʻapí.

Lotú

ʻOku fakapapauʻi ʻe he lotu fakafāmilí te mou toe vāofi ange—tautautefito ki he taimi ʻoku mou lotu ai maʻá e kau mēmipa homou fāmilí. Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ongoʻi nai ʻe hotau malí, fānaú mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻa e mālohi ʻo ʻetau ngaahi lotu ʻoku fai ki he Tamaí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fiemaʻú mo e fakaʻamú?”5

ʻĪmisi
finemui ‘oku fai ‘ene lotu

Hangē ko ʻení, ʻoku faingataʻa ange ke te kei ʻita ai pē ʻi hoto tuofefiné ʻi ha meʻa naʻe hoko kimuʻa ʻi he ʻaho ko iá ʻi he taimi ʻokú ne lotu leʻolahi ai lolotonga e lotu fakafāmilí ke lelei hoʻo sivi fakaako ʻoku hanganaki maí.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku lotu

ʻOku fakaʻatā ʻe hoʻo lotua e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻaki honau hingoá ke ke fakakaukau ki he tokotaha takitaha mo ʻene ngaahi fiemaʻú. ʻOku nau ʻiloʻi foki ʻokú ke fakakaukau kiate kinautolu.

Faʻa Fakamolemole, Fakaʻapaʻapa, mo e ʻOfa

ʻOku faʻa fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe tolu ko ʻení. Ko e konga ʻo e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻakí ko e loto-fiemālie ko ia ke fefakamolemoleʻakí. ʻI heʻetau fakamolemole mo fakamolemoleʻi kitautolú, ʻoku tupulaki leva ʻetau fefakaʻapaʻapaʻakí mo e feʻofaʻakí.

ʻĪmisi
tuongaʻane mo e tuofefine

Kuo akonaki ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fuʻu fie maʻu lahi ange ki he fiefiá—ʻatautolu mo ʻetau fānaú fakatouʻosi—ka ko e lahi ʻo ʻetau feʻofaʻaki mo e fepoupouaki ʻi he fāmilí.”6

Kiʻi feangaʻofaʻaki ange. ʻOfa lahi ange, pea fakasiʻisiʻi ange tukulotoʻi e ʻitá.

Manavaʻofa

ʻOku ʻuhinga hono fakahaaʻi e manavaʻofa ki he kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ke fie tokoni ke fakamaʻamaʻa ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi kavengá mo tokoniʻi kinautolu ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
tamai mo ha ʻofefine

Ko Sīsū hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ki hono fakahaaʻi ʻo e manavaʻofá. Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻi he folofolá.

ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa Sīsū mei Selikoó, naʻe ui atu ha ongo tangata kui ʻi he veʻe halá kiate Ia. Naʻe feinga e haʻofangá ke fakalongolongo e ongo tangatá ni ʻo pehē ʻoku totonu ke na “fakalongo pē” (Mātiu 20:31).

ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻoku hangē ai hotau fāmilí ko e haʻofanga ko iá? ʻOku faʻa faingofua he taimi ʻe niʻihi ke tukunoaʻi ha taha ʻoku kole tokoni. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fie pehē ai, “Taimi hala ʻeni!”

Ka naʻe fakahā mai ʻe Sīsū ha founga lelei ange. ʻI he taimi naʻe ui leʻolahi atu ai e ongo tangata kuí kia Sīsuú, naʻá Ne fehuʻi ange “Ko e hā homo lotó ke u fai kiate kimouá?” (Mātiu 20:32).

Naʻá na kole ke fakaʻā hona matá. “Pea ʻaloʻofa ʻa Sīsū, ʻo ne tuhuʻi hona matá; pea ʻā ai leva hona matá, ʻo na muimui ʻiate ia” (Mātiu 20:33–34).

ʻOku ʻikai faingamālie maʻu pē ʻa e manavaʻofá, ka ʻokú ne fakahaaʻi maʻu pē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
faʻē mo e tama fefiné

Ko Ho Mālohí

Ko hono aofangatukú, mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi koe ke ke fakakaukau, “Ka ʻoku ou toko taha pē. Ko e hā hano lahi ʻo e tokoni te u lava fakahokó?” Ko e talí, ʻoku lahi faufaua! ʻAhiʻahi muimui ki he fanongonongo ki he fāmilí.

ʻOkú ke mahuʻinga mo ho fāmilí pea mo e ngāue ke fakahokó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Social Activities of Early Cache Valley,” ʻi he Kate B. Carter, comp., Our Pioneer Heritage, 20 vols. (1958–77), 8:456.

  2. D. Todd Christofferson, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2010 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 17).

  3. Neal A. Maxwell, Apr. 1998 general conference (Ensign, May 1998, 38).

  4. Dieter F. Uchtdorf, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2009, “Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika pē” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 56).

  5. David A. Bednar, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2008 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 44).

  6. M. Russell Ballard, Oct. 2005 general conference (Ensign pe Liahona, Nōvema 2005, 42).

Paaki