“Tera ae Tangiria n Reiakinna Ark,” Ibukin Kakorakoraia Kairake, Tebetembwa. 2022.
Tera Ark ae tangiria n Reiakinna
Te aba ae kaokoro, katei aika a boou, raraom aika a boou … akea te kangaanga!
Rawetamnei iroun Clayton Chan
E tatangira te amwarake ae tena Ark. Aio bon te kukune ae boou ibukina. Ngke e mena i Biribin, te tabo are e ikawai rake iai, aki rang tena amarake.
Ma imwiina ao e reke ana mwakuri tamana i Malaysia.
N te tai anne, e kaitibo Ark ma raoraona n te taromauri are a riki bwa kanga taan katanna, ni ikotaki ma tabeman mai Inria.
“A amamarake n amwarake aika a rangi ni riao tenaia!” Ark C., ana ririki 14, e taekinii aikai ibukiia raraona. “Te amarake aio e rangi n tena riki nakon are I taneiei n amarake iai mai imwaina i abau.”
Te bwai ae kangare, riki—E aki ataia Ark bwa tera riki ae aki reke irouna. Ngkai e a kukurei ni rinanon ni kabane kuuka aika a boou.
Eng, tiaki ti anne te kawai ae a bita iai maiun Ark raoraona man te taromauri nakon ae raoiroi riki. “I kukurei ni mwaing nako Malaysia, ma I nanokawaki naba. Bon taekaia raraou aika a boou, ao e kangaanga te maroro ma raraom aika a boou.”
Ma roronrikirake n ana mwaanga ae boou a buokia inanon te bitaki anne. Te boneti nakoina, ngkai e a atai riki taabo aika kakaokoro. “I reiakinii katei aika a kakaokoro,” e taku. E kaokoro te amwarake, ao aron naba kunikai. A tokatoka matan aia kunikai, ao e rangi ni kamimi aron karaoaia!”
Ma iai riki teuana ana kurubu ni iraorao, e ngae n anne, ae a buokia ni waaki rake nakoia riki ake tabeua inanon ao imwiin mwaingiia: ana utu.
Takakaro ma Raraona
E tangiria Ark ni kabanea ana tai ma ana utu, riki ngkana a karaoa aia takakaro. Te takakaro ae Uno bon mamaten nanona. Tera Bukina? “I teimatoa n tokanikai,” e taku ma te ngare.
E tatangira naba n takakaro n te Monopoly ma ana karo ao tarina ae uarereke, ae Leaf. (Mwanena e tuai rangi ni ikawai n raoniia n aia takakaro.) A bati riki aika a kona ni karoaki n tain te takakaro, e ngae n anne, nakon karabinoan te ruuto ao n takakaro ni kabanemwane. Au karo a reiakinai mwakurin te bitineti ao kakawakin te mwane inanon te takakaro. E rangi ni ibuobuoki aio nakon taai aika ana roko.”
Tamana bon te tia mwakuri ni karikirakea mwakurin kaombiuta, ao tinana e a tia n bon karaoa ana bitineti i Biribin. E bati rabakau ae a kona n bwatinna rikaaki. Mairouna, E ingarake nanona n reiakinii bwaai ni kabane are e konaa n karekea mairouia. Iai irouna ana iango aika a bubura ibukin arona nakon taai aika ana roko.
E mamate nanona n ana bwai n reirei iaon te biotech ao te intinia. E tangiria n riki Ark bwa te biotechnician. Ma ana taratara ae rietata, e karekei kawai ni kabane are e konaa n reiakinii bwaai aika a boou.
Reiakinana mairouia ana karo, tiaki, ae kantaningaia Ark bwa ana tabo ni karekea te rabakau. N aron tangiran amarake aika a tena, kuneakin kakawakin te ibuobuoki anne e a tibwa reke riki rimwii ni maiuna.
Man te Imanono nakon Ataein te Reirei
“E rangi ni korakora ngkoa irou te imanono,” E kaotia Ark. “I aki rang kabanea au tai n reiakinau irouia au karo.”
E konaa n karekea i bon irouna ke n reiakinna mairoun ti raraona ao ana taan reirei. Ma imwiina ao e wareka te bwai teuana n Ana Boki Moomon are karika te bwai ae bubura nakoina n aron tarakin bwaai.
N Aramwa mwakorona 36 ao 37, E anga Arama te reirei nakon natina Ereman. Aramwa e reireina Ereman taekan bwaai ni kabane, rongorongon rairakin Aramwa ae kamimi (are e airi naba iai rongorongon teniua e bong are e aki namakinaaba iai ngke e tuangaki iroun te anera bwa e aki rangi ni karaoa raoi rinerine aika a rianako ni maiuna [taraa Aramwa 36:6–10]) nakon taian kangaanga nakon bootaki ni karaba aika buakaka.
Aramwa e reireina natina ae Ereman, “O, uringnga, natiu te mwaane, ao reireiniko te wanawana i nanon ataeim; eng, reireiniko n am tai n ataei bwa ko na kaawakin ana tua te Atua” (Aramwa 37:35; kairaki katuruturuana).
Te bwai ae kina n ana iango Ark man taeka akanne. “Au karo a kona n reirei nai te rabakau naba,” e taku. N te tai naba anne ao e uki ana iango bwa rongorongo aika a bati a bon mena i matana. “Ngkai I rangi ni tabeakina rabakauiia. A tangirai ao a konaa ni buokai ni katauraoai nakon boong aika imwaiu.”
Ao wanawanaia e mwaiti riki nakon waaki ni bitineti ake a tibwaia n tain ara takakaro.
Wanawanan Tinau ao Tamau
Teuana te reirei ae kakawaki are a reiakina Ark ana karo bon aki butimwaean kakairi irarikina bwa a na kabwakaa. “Ikai n te reirei, a mwaiti ataei ae a tangiria bwa na mooi n te koobee, te ii, tikareti, ao a mwaiti riki.”
Aio bon atuun te maroro ae okioki n te mweenga. E bati au tai ni maroroakina aio ma au karo. A rangi ni bati ni kakaokiokiia,” he manikangare.
Ngkai, ni kabane kaokiokan akanne a boo mwiia. Ni katoa tai, e na tuangaki bwa e na karaoa te waaki ae kaaitaraa ana koaua, ma e karekea korakorana Ark man aia reirei ana karo ake a tia n reireinna.
Te reirei naba teuana ae taua inanona bon aron oneana ae na bwainna. Tiaki ngaia, Ark e bon aki kainnanoa te reirei ibukin kunikai aika tamaroa mairouia ana karo bwa e aonga ni roko raoi riki n ana reirei. Ni koauana, he bon nakoraoi ae karaoia n te itera anne. “I taneiei ngkoa ni kunikaiai ni kunikai aika a riao ,” e taku Ark. “I kataia n anaa nanoia aine.”
A buokia ana karo n nooria, bwa, bon iai naba mwiin ae aki kaantaningaaki ni kabonganaan kunikai n aron akanne. “Kunikai ake ti bwainii a kona ni karika aia iango aomata ibukim,”e kabwarabwaraa Ark . Ngkai e karaua riki n taraia, e kunea Ark bwa e aki kukurei n tabeua aia waaki aomata are a taraa ni iangoia nakon tein oneana are e kakabonganaa mai imwaina.
Ngkai e a rinei riki aika a riai, tau—ke, ae tangiria n atongnga, kunikai— “boni kangai”. E tangira tarakina ae boou and n namakinna riki te tamnei n arona n oneia ni kunikai. (Irarikin, Ark, kunikaina bon kunikai aika a riao! Koaua ae aki kona ni kauntaekaaki.)
Reirei ae Teimaan
E tangira te tabo ae maeka iai Ark, e tangiriia ana utu, ao e tangiria ni karekea te reirei mairouia ana karo.
E tangira naba reiakinan te euangkerio.
“I kakoaua bwa e maiu Iesu Kristo,” e taku Ark. “I kakoaua ara burabeti ae maiu ae Beretitenti Russell M. Nelson ao iroun Iotebwa Timiti, Iesu Kristo e kaoka Ana Ekaretia. I kakoaua te euangkerio bwa e konaa ni buokira inanon maiura ao rinanon kangaanga ao kataaki are ti kaitibo ma ngaia.”
E ngae ngke tera ae na reiakinna Ark ae kangaanga iangoana n taai aika ana roko, e a tia n reiakina tabeua mai ibuakon aika a rang kakawaki mai ibuakoia ni kabane. Ae uakaan mai eta n te rinan aei: kabaneakin te tai ni bootaki ma utu e karekea ae korakora n kanakoraoa te maiu!