2023
Fiemālie ke Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻuí
Māʻasi 2023


“Fiemālie ke Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻuí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Māʻasi 2023.

Fiemālie ke Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻuí

ʻOku folofola atu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate koe ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí: “Fiemālie, peá ke [nonga].”

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

ʻEletā ʻUkitofa mo e kakai kei talavou ʻi hono fanongonongo ʻo e BYU–Pathway Fakaemāmani Lahí ʻi he ʻaho 7 ʻo Fēpueli, 2017.

Hili ha ʻaho kakato ʻo e faiako ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he veʻe matātahí, naʻá Ne fokotuʻu ange ki Heʻene kau ākongá ke nau kolosi ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi ʻo Kālelí. Hili ʻenau mavahé, naʻe maʻu ʻe Sīsū ha feituʻu ke mālōlō ai ʻi he vaká peá Ne tōfā ai.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fakapoʻuli ʻa e langí, “pea naʻe tupu ʻa e fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻa e ngaahi peaú ki he vaká, pea ngoto ai” (vakai, Maʻake 4:37).

Ko e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ne nau taukei ʻi he toutaí pea naʻa nau ʻilo e founga ke folau ʻi ha vaka. Ka naʻe fakalilifu ʻa e matangí, pea naʻe kamata ke nau hohaʻa. Ne hangē ne meimei ngoto ʻa e vaká.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe kei tōfā pē ʻa Sīsū.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā hono fuoloa e faingataʻaʻia ʻa e kau ākongá ʻi he matangí, ka naʻe faifai pea ʻikai ke nau toe lava ʻo tatali. Ne nau fafangu ʻa Sīsū mo kalanga, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke [tokanga] te tau mate?” (Maʻake 4:38).

ʻĪmisi
vaka ‘i he tahí

Tā fakatātā ʻa Adam Howling

Ko e Ngaahi Matangi ʻo e Moʻuí

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi matangi fakafokifā ʻi he moʻuí. Te ke lava ʻo vakai ki he ngaahi palopalema ʻi he funga ʻo e māmaní pe ko ho ngaahi tūkunga pē ʻoʻoú peá ke ongoʻi loto-hohaʻa, loto-foʻi, mo siva e ʻamanakí. Mahalo ʻe matuʻaki mamahi ho lotó ʻiate koe pe ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Mahalo te ke hohaʻa pe manavasiʻi mo ongoʻi he ʻikai ʻaupito te ke toe maʻu ha ʻamanaki lelei.

Te ke ala kalanga ʻi he ngaahi taimi pehení, ʻo hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke [tokanga] te u mate?”

ʻI he taimi ne u kei ʻi homou toʻú aí, ko e taha ʻo e ngaahi himi ne u manako taha aí ko e “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū.”1 Naʻá ku lava ʻo sioloto atu ki haʻaku ʻi he loto vaká ʻi he taimi “[naʻe aake lalahi ai e ngaahi peaú]!” ʻOku muimui mai e konga mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa taha ʻo e himí: “Naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tuí: Kātaki.” ʻOku hoko mai leva e pōpoaki mahuʻingá: “ʻIkai tuka he ulo ʻa e afí, Pe tali ha fakahaofia.”

Hili e kalanga ʻa ʻEne kau ākongá ke maʻu ha tokoní, naʻe “tuʻu hake [ʻa Sīsū], ʻo lolomi ʻa e matangí, mo ne pehē ki he tahí, Fiemālie, peá ke tokalelei. Pea naʻe malū ʻa e matangí, ʻo matuʻaki tofukī” (Maʻake 4:39).

Kapau te ke tali loto-fiemālie ʻa Sīsū Kalaisi, “Ko e ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:5), ki hoʻo moʻuí, te ke lava ʻo maʻu ha nonga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi mālohi mo fakailifia ʻokú ne nofoʻia koe mo ʻākilotoa koé.

Ko e ngaahi lea tatau pē naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tahi ʻo Kālelí ʻi he pō faingataʻa ko ia he kuonga muʻá, ʻokú Ne folofola atu kiate koe ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí: “Fiemālie, peá ke [nonga].”

ʻĪmisi
ngaahi vaka ʻi he matangí mo e tofukií

Falala ki Hono Mālohi Fakanongá

Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi heʻenau mamata ki he talangofua ʻa e matangí, ʻuhá, mo e tahí ki he fekau ʻa honau ʻEikí? Ko e meʻa pē ne nau lava ʻo lea ʻakí ko e, “Ko hai ʻa e tangatá ni, ke talangofua pehē ʻa e matangí mo e tahí kiate ia?” (Maʻake 4:41).

ʻOku ʻikai tatau ʻa Sīsū Kalaisi mo ha taha kuó ne ʻaʻeva ʻi he māmaní. Naʻá Ne hāʻele maí ke fakamoʻui kitautolu. Naʻá Ne totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá kotoa ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Naʻá Ne kātekina foki hotau mamahí mo e loto-mamahí kotoa. Naʻe fakatupu ʻe hono fuesia ʻo e kavenga mafasia ko ʻení ke tafe ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa ʻo Hono kilí (vakai, Luke 22:44; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18).

ʻOku ope atu e meʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he ʻofa haohaoá, ʻi he mahino ʻoku malava ke u maʻú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻá Ne fai ia maʻaku, maʻau, pea maʻá e laumālie kotoa pē kuo moʻui pe ʻe moʻuí. Naʻá Ne foaki ʻa e meʻa kotoa pē ke tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē.

He ʻikai teitei aʻusia ʻe ha taha ʻa e mamahi ʻa Sīsuú, ka te ta fehangahangai mo ha ngaahi matangi fakapoʻuli mo fakamamahi. Kapau te ke falala ki he ʻEikí, te Ne fakanonga ho ngaahi faingataʻaʻiá, he kuó Ne foua kotoa kinautolu. Naʻá Ne mamahi taʻesiokita koeʻuhí ko koe pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamālohia, fakalotolahiʻi mo tāpuekina koe.

ʻOkú Ne talaʻofa mai, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

Ngaahi Founga ki he Melinó

Kuo ʻoatu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha ngaahi founga ke ke ongoʻi ai ʻEne melinó. Naʻá Ne folofola ‘o pehē, “Ako ‘iate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ‘aʻeva ‘i he angamalū ‘o hoku Laumālié, pea te ke maʻu ‘a e melinó ‘iate au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23).

Ako kiate Ia ʻaki hono ako ʻEne moʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ʻi he ngaahi folofolá. Hiki hake ho laumālié ʻi he lotu. “Tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú,” kau ai ʻa e temipalé (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8; vakai foki, 45:32).

Fakafanongo ki Heʻene ngaahi folofolá mei he kau palōfita moʻuí. Muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki fakalangi ʻo e fakatomalá. Haʻu ki Hono Siasí ke fakafeohi, akonekina, pea fafangaʻi ʻaki [koe] ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá.

ʻAʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié ʻaki hono ngaohi hoʻo ʻapí ko ha feituʻu ʻe lava ke ongoʻi ai Hono Laumālié. Tokoniʻi e niʻihi kehé mo tauhi fiefia kiate Ia. Manatuʻi, “[ʻOku maʻu ʻa e melinó ʻi he ngāue angatonú].”2 Feinga ke kei faivelenga pea hoko ko ha “[tokotaha] muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisi” (Molonai 7:3).

Kapau te ke ako, fakafanongo, pea ʻaʻeva mo e ʻEikí, ʻe hoko mai leva ʻEne talaʻofa maʻongoʻongá: Te ke maʻu ʻEne melinó.

Tui ke Nonga Pē

ʻI hoʻo tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo “nonga pē” ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi matangi ʻo e moʻuí kiate koé. Mahalo he ʻikai hoko vave mai ʻa e fiemālié ʻo hangē ko ia ne hoko ki he kau ākongá ʻi he Tahi ʻo Kālelí, ka ʻe fakamālohia koe ʻe he ʻEikí ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi matangi ʻokú ke fehangahangai mo iá.

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

ʻOkú Ne ʻafioʻi koe.

ʻOku mahino koe kiate Ia.

He ʻikai te Ne tuku ke ke tuenoa ʻi hoʻo taimi faingataʻaʻiá.

ʻOku fou mai ʻa e melino moʻoní ʻo tuʻunga ʻiate Ia pē. Ko ʻEne melinó ʻoku maʻanautolu kotoa pē ʻe tafoki kiate Iá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Naʻe Tala pē ʻe Sīsū,” Ngaahi Himí, fika 51.

  2. “Fili ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 146.

Paaki