2023
Hoko ko ha Taha Tuʻu-ki-muʻa Moʻoni
Māʻasi 2023


“Hoko ko ha Taha Tuʻu-ki-muʻa Moʻoni,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Māʻasi 2023.

Hoko ko ha Taha Tuʻu-ki-muʻa Moʻoni

Ko Filipé ko e taha ia ʻo e lelei taha ʻi he māmaní ʻi he ngaahi sipoti fuhú (martial arts) hangē ko e kalaté, sutó, mo e MMA (tuifio ʻo e ngaahi sipoti fuhú). Ka ko ʻene taumuʻa mahuʻinga tahá ʻa e ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne fai e ngaahi sipoti fuhú

Faitaaʻi ʻe Shirley Brito

Ko Filipe F. mei Palā, Palāsilá, ʻoku ʻikai ko e tokotaha taʻu 18 ia ʻokú ke angamaheni ki aí. Kuó ne feʻauhi ʻi ha ngaahi feʻauhi fakapalōfesinale ʻo e MMA, sutó, mo e ngaahi feʻauhi kalaté. Pea ʻokú ne sai ʻaupito ʻi he meʻa ko iá. Naʻá ne ikunaʻi ʻa e feʻauhi ʻa e MMA ki he Tangata Ukamea Fakavahaʻapuleʻanga (International Iron Man). Ko ha hau tuʻu-ki-muʻa tuʻo 2 ia ʻi he vahefonua ʻo Palaá mo e fika ua ki he hau ʻi he sutó ʻi Palāsila mo fakavahaʻapuleʻangá. Pea ko ha hau tuʻu-ki-muʻa tuʻo 10 ia ʻi he vahefonua ʻo Palaá, hau tuʻo 10 ʻi Palāsila, hau ʻi ʻAmelika Tonga, hau ʻi he Ngaahi Fonua kotoa ‘o ʻAmeliká, pea mo ha hau tuʻo 3 ʻi he māmaní ʻi he kalaté. Tōatu!

ʻĪmisi
talavou mo ha ngaahi pale

Ko e Ngaahi ʻUhinga ki Heʻene Lavameʻá

Kuo talu e akoako [sipoti fuhu] ʻa Filipe mei hono taʻu fitú. Ka ʻokú ne tui ko e ʻuhinga lahi taha ʻo ʻene lavameʻá ko e ʻOtuá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou lotua maʻu pē e tokoni ʻa e ʻEikí.”

Lolotonga e feʻauhi fakaʻosi ʻa Filipe ki he ikuna ʻi he kalaté ʻi Ngaahi Fonua kotoa ‘o ʻAmeliká, naʻe ʻikai ke ne fuʻu ongoʻi loto-toʻa. Ka naʻe foaki ange ʻe heʻene tangataʻeikí ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. “Hili iá naʻe lelei ange ʻeku fakakaukaú, pea naʻe tokoni ia ke u ikunaʻi ai ʻa e hau ʻo e ʻaho ko iá. Ko e ongo foʻi fuhu fakaʻosi naʻá ku ikuná, naʻe toe pē haʻaku sekoni ʻe taha. Naʻe pehē ʻe he taha kotoa ʻe taʻemalava ia. Naʻá ku ngaue ʻi ha founga taʻeʻamanekina naʻá ne tokoniʻi ai au ke u ikuna, pea kiate au, naʻe hoko kotoa ia koeʻuhí ko e tāpuaki ʻa ʻeku tangataʻeikí.”

ʻĪmisi
talavou ʻoku puna mo ʻaka ʻi he ngaahi sipoti fuhú

Kuo foaki ange ʻe heʻene tamaí ha ngaahi tāpuaki lahi kiate ia ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. ʻOku ʻiloʻi ʻe Filipe he ʻikai ʻuhinga maʻu pē ʻa e maʻu ʻo ha tāpuakí te ne ikuna, ka ʻokú ne tui ʻe lava ke tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne tokanga taha mo fakatupulaki hono ngaahi talēnití. ʻOku pehē ʻe Filipe, “ʻOku tokoni ʻeni ke u maʻu ha loto-toʻa lahi ange. ʻOku ou ʻiloʻi neongo pe ko e hā hono olá, ka naʻe ʻi ai e toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

Kuo hoko foki e toenga ʻo hono fāmilí ko ha poupou lahi. ʻI ha feʻauhi MMA ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ʻe Filipe hono fāmilí ʻi he matangá. “Naʻa nau ʻi ai kotoa pē ʻo kaikaila mai hoku hingoá. ʻI heʻeku fuʻu fiefiá ne ʻikai ke u faʻa lava ʻo lea.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ou mātuʻaki houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé, ʻa ia naʻá na fakahinohino mai ʻa e hala totonú.”

ʻĪmisi
fāmili ‘oku nau luelue ʻi tuʻa

ʻOku ongoʻi ʻe Filipe kuo tokoniʻi ʻene sipotí ʻi heʻene muimui ʻi he hala ko iá. Naʻe faʻa kataʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne fai ai ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau faí. Ka ʻoku ʻikai fakameʻapangoʻia ai ʻa Filipe. “Hangē ko hono ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e ngaahi tāpuakí, ʻoku ʻomi foki ʻe he sipotí ha ngaahi lavameʻa! Ne hoko ʻeku taʻeʻalu ki he pātí mo hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e kai e meʻakai totonú ke ne tākiekina ʻa e olá.”

ʻĪmisi
fāmili ʻi he houa maʻumeʻatokoní

Fili ke Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he taʻu 18 ko ʻeni ʻa Filipé, kuo lahi e ngaahi faingamālie ʻokú ne maʻú. Naʻe fakaafeʻi ia kimuí ni mai ke ne ako ʻi ha akoʻanga MMA ʻiloa, pea kuo foaki ange hano ngaahi faingamālie mei he kau pule ʻi he funga ʻo e māmaní. Ka ʻokú ne fie ʻuluaki ngāue fakafaifekau.

ʻOkú ne pehē, “Kiate au, ko ha fili faingofua ia. Ko e ʻEikí ʻoku muʻomuʻa tahá. ʻE lava ke tatali ʻa e toengá, koeʻuhí he ʻokú Ne tāpuekina maʻu pē kita ʻi heʻete talangofuá.”

Naʻe hoko e taʻokete ʻo Filipe ko Sūniá, ʻa ia naʻe toki foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, ko ha konga ʻo e fakalotolahi kiate iá. Naʻá ne talaange kia Filipe ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ka ko e ngāue fakafaifekaú pea ʻoku totonu ke ne ʻalu neongo kapau ʻe feinga e kakaí ke fakalotoʻi ia ke ʻoua te ne fai ia.

Pea kuo ʻi ai ha kakai kuo nau talaange kia Filipe ke nofo. ʻOku tokolahi ha kakai ʻi hono kāingá ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí. ʻOku pehē ʻe Filipe, “ʻOku ʻikai mahino kiate kinautolu ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he hoko ʻo tuʻumālie mo ʻiloá. ʻOku ou feinga pē ke akoʻi e ongoongoleleí he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi momeniti ko iá.” Pea naʻe iku ha taha ʻo e ngaahi momeniti ko iá ki ha aʻusia fakafaifekau mālohi.

Ne toki mālōlō ha taha ʻoku tokoua ʻaki ʻe Filipé, pea naʻe tengihia ʻe he faʻētangata ʻa Filipe ʻa e mālōlō hono fohá. Naʻe talaange ʻe Filipe ki heʻene faʻētangatá fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Hili iá, naʻe fāʻofua ange ʻene faʻētangatá mo kole fakamolemole ange ʻi heʻene talaange ke ʻoua ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku manatu ʻa Filipe ʻo pehē, “Naʻá ne talamai ʻoku ou maʻu e meʻafoaki ʻo e ueʻi e loto ʻo e kakaí pea ʻoku fiemaʻu ke u tokoni. Ko ha momeniti makehe ia kiate au ʻi he taimi naʻe mahino ai ʻa e taumuʻa totonu ʻo e ngāue fakafaifekaú ki ha taha naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ʻa e ngāue fakafaifekau.”

Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻe Filipe pe ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. “Naʻá ku lau fakaʻaho ʻeku folofolá, pea ʻi ha pō ʻe taha ne u veiveiua ai fekauʻaki mo ʻeku filí. Naʻe kamata ke u fakakaukau, ʻʻOku totonu nai ke u nofo ʻo feʻauhi ke kiʻi fuoloa ange?ʼ Ka naʻá ku lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he kamata ke taʻehoungaʻia mo hīkisia ʻa e kau Nīfaí. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe Sēkope naʻe fiemaʻu ke nau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí. [vakai, Sēkope 2:12–21.] ʻI he momeniti ko iá naʻe ʻikai toe veiveiua ʻeku filí.”

ʻĪmisi
tangata kei talavou ʻoku lau folofola

“ʻOku ou ʻilo he ʻahó ni ʻa e meʻa ʻoku ou fiemaʻú, pea ʻoku ou ʻilo te u foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻe faitāpuekina au ʻi ha ngaahi founga. ʻE lava pē ko e kau atu ki he MMA pe ko ha meʻa kehe, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú.”

Ko e Mālohi ʻo e Ului Fakaʻahó

Naʻe ʻikai ke faʻa ongoʻi vēkeveke maʻu pē ʻa Filipe mo loto-falala ki he ngāue fakafaifekaú—pe ko e Siasí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí naʻe ʻikai ke u mālohi ai ʻi he ongoongoleleí, pea naʻá ku ongoʻi maʻu pē naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe ʻikai kakato. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha ko ia ʻoku toki ʻalu pē ki he lotú pea ʻoku ʻikai ke ne toe fai ha meʻa kehé? Ne u pehē au.” Hili ʻene talanoa ki hono tokouá mo e pīsopé fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakakaukau ke kamata lotu mo lau fakaʻaho ʻene folofolá.

“Oku ou tui ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi aú ko e ului fakaʻahó. Naʻá ku tupu hake ʻi he Siasí, pea naʻe ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ke u fekumi ai ki he uluí koeʻuhí naʻá ku tupu hake ʻi ha ʻapi mo ha tui peá u fakakaukau naʻe feʻunga pē ia. Ka ʻoku ou fekumi he taimí ni ki ha fakamoʻoni he ʻaho kotoa pē.”

ʻĪmisi
talavou mo ha faiako sipoti fuhu

Ko ha Hau Koeʻuhí ko e ʻEikí

ʻOku ʻiloʻi ʻe Filipe ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e fili ki he totonú te ne ikuna maʻu pē pe hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau mo ʻene fiemaʻú. “ʻOku ou manatuʻi ʻeku ʻalu ki ha feʻauhi naʻá ku fakakaukau kuó u mateuteu ki ai, pea naʻá ku ʻulungia pē ʻi he ʻuluaki takaí. Naʻá ku ʻi ʻapi ʻi ha taimi ʻe taha ʻi haʻaku lavea. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ʻā pongipongia, ʻo sio ki he ʻató mo fifili pe ʻoku ʻaonga kotoa nai ia. Taimi ʻe niʻihi ne u fakaʻamu ke toe hoko atu pē ʻeku mohé, ka naʻá ku tuʻu hake ʻo ʻalu ki he ako [sipoti fuhú]. ʻOku ope atu ʻete hoko ko ha taha tuʻu-ki-muʻá ʻi he momeniti ʻo e ikuná. Ko ha taha ia ʻokú ne ikunaʻi ʻa e ʻaho kotoa pē, ikunaʻi ʻa e tōnounoú, ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá.”

Ko e Fakamoʻuí ko e fakaʻaiʻai ia ʻa Filipe ke ikuna ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí. “Kapau ʻoku tau fie hoko ʻo hangē ko Iá, ʻoku fiemaʻu ke tau fai e meʻa ʻokú Ne faí, feinga maʻu pē ke tuʻu maʻu, fakamālohia kitautolu, mo fakakaukau ki he meʻa te Ne faí. ʻOkú ne ueʻi fakalaumālie au ʻi heʻeku ngaahi tōʻongá he ʻaho kotoa pē, ke u hangē pē ko Iá. ʻI he taimi ʻoku ou sio ai ki ha meʻa te u lava ʻo liliú, ʻoku ou lotu mo kole fakamolemole, ʻo feinga ke u lelei ange maʻu pē. Ko e tuʻu-ki-muʻa moʻoní ʻa e tokotaha ʻoku tuʻo lahi ʻene toó pea naʻa mo e lotolotonga ʻo e loto-ʻitá ʻoku tuʻu hake ʻo hoko atu pē.”

ʻOku pehē ʻe Filipe, “Ko ha taha tuʻu-ki-muʻa au koeʻuhí ko e ʻEikí. Ka ne taʻeʻoua Ia, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u ʻi fē. Ka ʻoku ou ʻilo fakapapau he ʻikai ke u maʻu e meʻa kotoa ʻoku ou maʻu he ʻaho ní. Kuo ngaohi au ʻe heʻeku moʻui ʻaki e ongoongoleleí ke u tuʻu-ki-muʻa ʻi he moʻuí mo e sipotí.”

Paaki