Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko Ho Fatongia ʻi he Ngāue Maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí
Siulai 2024


“Ko Ho Fatongia ʻi he Ngāue Maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2024.

Ko Ho Fatongia ʻi he Ngāue Maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí

ʻI he taimi ʻokú ke ʻofa, vahevahe, mo fakaafe aí, ʻokú ke tokoni ki he ʻEikí ke tokoniʻi ʻa e foʻi laumālie mahuʻinga kotoa pē ke haʻu kiate Ia.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo e Kau Nīfaí

Ko e Lotu ʻa Kalaisi mo e Kau Nīfaí, tā fakatātaaʻi ʻe Casey Childs

Kuo akoʻi mai ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko e tānaki maʻongoʻonga ʻo ʻIsilelí “ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku fakahoko ʻi he māmaní he ʻaho ní.” Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono lahí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mahuʻingá. ʻOku femoʻuekina ʻa e kau faifekau ʻa e ʻEikí—ʻa ʻEne kau ākongá—ʻi he pole, fatongia mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he ʻahó ni ʻi he māmaní.”

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke vaheʻi koe ke ke hoko ko ha faifekau akoʻi pe faifekau ngāue tokoni peá ke toki kau ʻi he ngāué ni. ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi faingamālie ke ke ʻofa, vahevahe, mo fakaafe aí. Te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi—ʻi he taimí ni—ʻaki hono fakahaaʻi hoʻo ʻofá, vahevahe hoʻo tuí, pea fakaafeʻi ke nau kau fakataha mo koe ke aʻusia ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí.

Te ke lava ʻo kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí!

Kamata ʻAki ʻa e ʻOfá

Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí, ʻa e ngaahi angahala ʻo e māmaní pea faingataʻaʻia ʻi he “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē” (ʻAlamā 7:11). Naʻe hanga ʻe he meʻá ni “ʻo ʻai [Ia], … ko e tokotaha mālohi tahá, ke tetetete koeʻuhi ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo [Hono] kilí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18). Kuo malava ke fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí maʻá e taha kotoa pē, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú.

ʻI he tafoki ki he Fakamoʻuí pea fakalaulauloto ki he meʻa kotoa pē kuó Ne fai maʻaú, ʻe fonu ho lotó ʻi he ʻofa kiate Iá. Te Ne liliu leva ho lotó ki he niʻihi kehé. Kuó Ne kole atu ke ke ʻofa ʻiate kinautolu (vakai, Sione 13:34–35) pea vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo kinautolu (vakai, Mātiu 28:19; Maʻake 16:15). Ko e meʻa ʻeni naʻá Ne fai ʻi Heʻene moʻui ʻi he māmaní. Naʻá Ne vahevahe ʻEne moʻuí mo ʻEne ʻofá mo fakaafeʻi ʻa e taha kotoa pē ke haʻu kiate Ia.

ʻI he taimi ʻokú ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí, kamata ʻaki ʻa e ʻofá. ʻI hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ʻofá—ʻo manatuʻi ko ho ngaahi tokoua, tuofāfine mo e fānau ʻofeina kinautolu ʻa hoʻo Tamai Hēvaní—ʻe ʻoatu ai ha ngaahi faingamālie ke ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

Ke Mou Femoʻuekina ʻi he Ngāue Lelei pea Fevahevaheʻaki

Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻe tatau mo Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928-2023) ʻi hono mateakiʻi faivelenga hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. ʻI hono kotoa ʻene moʻuí, naʻá ne femoʻuekina ʻi hono vahevahe ki he tokotaha kotoa pē kuo fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuó Ne kole mai ke tau fai ʻa e meʻa tatau.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pālati te ke lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí “ʻi haʻo hoko ko [ha] [kaungāʻapi] lelei ʻaki hoʻo tokanga mo fakahaaʻi ʻa e ʻofá.” ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ai ʻo “fakafōtunga atu ʻa e ongoongoleleí ʻi [hoʻo] [moʻuí], pea … ʻohake ki he [niʻihi kehé] ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí.” Te ke lava foki ʻo “fai ha fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke ʻilo mo tui ki aí pea mo e meʻa ʻokú ke ongoʻí.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pālati, “ʻOku maʻu ʻa e fakamoʻoni haohaoá … mei ha loto kuo liliu pea ʻe lava ʻo ʻave ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e niʻihi kehe ʻoku nau tali tauʻatāina iá.”

Ko hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko e fakaʻamu lahi taha ia ʻo e loto ʻo Palesiteni Pālatí. Te ke lava ʻo femoʻuekina—ʻo hangē ko iá—ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he lea mo e ngāue fakatouʻosi. ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ko hai ʻoku fekumi ki he maama ʻo e ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi pe ʻe maʻú ia mei fē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 123:12).

ʻĪmisi
M. Russell Ballard mo Quentin L. Cook

Ko Palesiteni M. Lāsolo Pālati mo ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi Livapulu, ʻIngilani ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻOkatopa 2021. Naʻá na fakatou ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani.

Fai ha Fakaafe Loto Fakamātoato

ʻI hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau aʻusia ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ki ha ʻekitivitī, ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pe fanongo ki ha lēsoni mei he kau faifekaú. Te ke lava foki ʻo fai ha fakaafe loto fakamātoato kiate kinautolu ke mou ō ki he houalotu sākalamēnití.

ʻOku tau ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē ke “hū ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo manatu kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.” Ko ha taimi makehe ʻeni ke ongoʻi ai ʻe he kakaí ʻa e Laumālié, haʻu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí, pea fakamālohia ʻenau tui kiate Iá.

ʻI hoʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke ʻofa, vahevahe, mo fakaafé, feinga ke fakaafeʻi ha fāmili mo ha ngaahi kaungāmeʻa ke mou ō ki he houalotu sākalamēnití. Kapau te nau tali hoʻo fakaafé pea ʻalu ki he sākalamēnití, ʻe tokoni ia ke nau hokohoko atu ʻi he hala ki he papitaisó mo e uluí. ʻOku ou tui ʻaki hoku lotó kotoa ʻe hoko mai ha lavameʻa lahi ʻi hoʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé mo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki te nau lava ʻo maʻu ʻi hoʻomou ʻalu ki he lotú.

ʻE Fakahinohinoʻi Koe ʻe he ʻEikí

He ʻikai te ke teitei ʻilo ʻa e lahi ʻo e ngaahi lavameʻa mo e faingataʻa te ke maʻu ʻi hoʻo ʻofá, vahevahé, mo e fakaafé. Naʻe ola lelei ʻaupito ʻa e ngāue ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he kau Leimaná ʻi heʻenau malanga mo akoʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻenau ngaahi ngāué, “naʻe fakahā ki he toko lau afe ʻa e ʻilo ki he ʻEikí” pea ko e tokolahi naʻa “nau ului … [pea] ʻikai ke nau toe hē” (ʻAlamā 23:5–6).

Neongo he ʻikai ke hoko maʻu pē ʻeni kiate koe, ka kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi koe koeʻuhí he ʻoku mahuʻinga ʻa e laumālie kotoa pē kiate Ia. ʻI hoʻo falala ki he ʻEikí mo kau ʻi Heʻene ngāué, te Ne tataki koe ʻi he founga ke vahevahe ai ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻaki hono ʻofaʻi kinautolu, vahevahe hoʻo moʻuí mo hoʻo fakamoʻoní mo kinautolu, pea fakaafeʻi ke nau kau fakataha mo koe ʻi he muimui kiate Iá.

ʻI hoʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke tokoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene ngāue maʻongoʻongá ko hono ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kiate Iá ʻe “lahi pehē fau ʻa [hoʻo] fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 18:15).

Paaki