Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Kātakiʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē
Siulai 2024


“Kātakiʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2024.

Kātakiʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē

Ko e faingataʻá ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ka ko e hā e meʻa te ke faí ʻi he taimi ʻoku hoko fakatuʻupakē mai aí?

ʻĪmisi
tangata ʻoku lele ʻi he vaotaá

Tā fakatātā ʻa Paulina Wyrt

Ne tuʻo lahi ʻeku ʻiloʻi fakapapau ʻi he pongipongi fakamamahi ko iá, te u mate. Naʻe hoko ʻa e sio ki he lahi e toto naʻe tafé—ʻa hoku totó—ʻi he kiʻi foʻi halá pea mo ʻeku ʻiloʻi e fekai ʻa e fuʻu peá mo ʻene ʻūʻūnifo mo tau vaku lililili mai kiate au mei he tapa kotoa peé ʻo ʻai ke u ongoʻi lomekina mo siva e ʻamanakí.

Ko ha Pongipongi Lelei

Ko ha fuʻu faikehekehe lahi moʻoni ia ki he houa ʻe ua kimuʻá. Naʻá ku fiefia ke kamata lele ʻi ha kiʻi hala he tukuʻuta ʻo e fonuá ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa taha kuó u mamata ai ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻi he fonua māʻolunga ki he fakahihifo ʻo Uaiōmingi, USA. Naʻe pulū lanu maʻa ʻa e langí, kāpui ʻe he matalaʻiʻakau ʻo e vaó ʻa e ngaahi tafa moʻungá, pea naʻe fakalata ʻa e ʻea ʻo e pongipongí. Ko ha ʻaho lelei ia ki ha lele maile ʻe 15 (km ʻe 24) ʻi he ʻotu moʻungá.

Ko ha lele lelei ʻaupito ʻeni ke akoako ai. Naʻá ku feinga ke fakatupulaki hoku iví mo kātekina ha lele malafoni ʻe fakahoko he māhina ʻe ua ka hoko maí. ʻOku fakatupulaki ʻe he kau lelé ʻa honau iví ʻaki ʻenau toutou fakahoko ha ngaahi lele nounou. ʻOku hoko ʻa e meʻá ni ke ne langaki ʻa e kātakí, ʻa ia te ne fakamālohia ai ʻa e ivi matuʻuakí.

Naʻe ʻikai ke u teitei laveʻi ʻe vavé ni pē haʻaku fiemaʻu ʻa e konga kotoa ʻo e ivi matuʻuaki mo e mālohi naʻá ku maʻú koeʻuhí he te u kau ki he lova mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí.

Ko ha ʻOhofi Fakafokifā

ʻI heʻeku manatu ki aí, naʻe totonu ke u sio ki he ngaahi fakaʻilongá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu te Ne “fakahā ʻe ia kiate [kitautolu] ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó” ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (Sione 16:13). Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ʻaki haʻane fakatokanga kei taimi atu ʻo ha fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālié.” Pea naʻá Ne fai ia

Hili ha ngaahi miniti siʻi ʻeku lelé, ne u sio hifo ki lalo ʻo fakatokangaʻi ha meʻa. Naʻe tō hifo hoku lotó ʻi heʻeku fakatokangaʻi e halanga ʻo ha pea ʻi he kelekele ʻi muʻa ʻiate aú. Ko ha fakatokanga mahino ia. Ka naʻá ku fai ha fakaʻuhinga fakavalevale ʻo pehē, kuo ʻosi mavahe atu e peá ia pea te u malu pē au. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke fai ha hohaʻa, ko ia? Pea naʻe hoko atu pē ʻeku lelé.

ʻI he teʻeki lava ha houa ʻe taha mei ai, naʻá ku hake ʻi ha foʻi tafungofunga pea hifo ʻi ha foʻi tahifo ki ha kiʻi loto ʻataʻatā ʻi ha feituʻu ʻuluʻakauʻia. ʻI heʻeku afe atu he tafaʻaki ki lalo ʻo e tafungofungá, naʻá ku ongona ha meʻa ʻoku papā leʻolahi mo mālohi ʻaupito, naʻá ku ongoʻi tuʻutuʻukina ai. Naʻá ku kiʻi tuʻu he taimi pē ko iá ʻo hila māmālie ki he toʻohemá. Naʻá ku moʻutuʻua ai ʻi heʻeku fuʻu ilifiá. Ko e ongo naʻá ku fanongo ki aí, ko e motumotu ia ʻa e ngaahi vaʻá pea naʻe vave ʻaupito ʻene aʻu maí. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻá ku sio ki aí—ko ha fuʻu pea lahi lanu melomelo ʻoku lele fakahangatonu mai pē kiate au!

ʻĪmisi
pea ʻokú ne ʻoho mai

Naʻe totonu ke mole ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e fuʻu ʻohofi lahi naʻe hoko kiate aú. Naʻe mahino ʻa e matuʻaki ʻita ʻa e fuʻu peá, he naʻá ku fakaʻohovaleʻi ia ʻi heʻeku hifo mai ki he loto ʻataʻataá ʻo lele vave ʻaupitó. Ka ʻi he momeniti ko ia naʻá ku fakakaukau ai kuo pau ke u maté naʻá ku fai ai ʻa e lotu fakamātoato taha talu ʻeku tupu. Naʻe hoko mai leva ha ʻaloʻofa mei he langí.

Naʻe fakafokifā pē kuo ʻikai ke toe ʻoho mai ʻa e peá, kae lele ia ki he loto vaó. Ko ha ongoongo lelei ia! Ko e meʻa fakalolomá he naʻe ʻi ai haʻaku ngaahi lavelavea lalahi ʻe 16 mei he nifo mo e pesipesi ʻo e peá pea naʻá ku toko taha pē ʻi ha vaotā, fānoa e totó, pea maile ʻe 11 (kilomita ʻe 18) mei he hala ofi taha ki he paʻaké, pea ʻikai ha taha ʻe ofi mai ke tokoni.

Ko Ha Momeniti ke Fai ha Fili

Naʻe fakafokifā haʻaku aʻusia ha tuʻunga mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí ke u fai ha fili. Kapau kuo teʻeki ai ke ke aʻusia ha faʻahinga momeniti pehē, ʻiloʻi fakapapau te ke aʻusia ia. Ko e faingataʻá ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e meʻa mālié, he ʻoku ʻikai kau ai ʻa hono ʻohofi ʻe ha peá—maʻá e tokolahi taha pē ʻo kitautolú! Ka ʻe ʻi ai ʻa e taimi, te ke ongoʻi lōmekina ai ʻi he faingataʻa te ke fehangahangai mo iá. Ko ha ongo ia ʻo e siva ʻa e ʻamanakí naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe he ʻEikí ko e “ngutu ʻo helí” ʻe “fakamanga mai … kiate koé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻeni ʻi hoʻo moʻuí, kuo pau ai ke ke fai ha fili. Te ke lava ʻo loto-foʻi pea tokoto ki lalo ʻo mate; pe ko hoʻo tānaki kotoa ho iví mo e loto-toʻá ʻo tuʻukāivi mālohi pē, mo falala kapau te ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne kongá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí kia Siosefa Sāmita lolotonga hono tuku pōpula ia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií: “ʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

Pea te nau ʻaonga kiate koe. Te nau fakafōtunga mo fakaleleiʻi koe ʻi hoʻo tupu ke mālohi ange mo fakatupulaki ʻa e ivi matuʻuakí. Ko hono ʻuhinga ʻeni naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Siosefa—pea ʻokú Ne folofola atu kiate koe—ke “nofo maʻu ʻi ho halá” ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:9). ʻI hoʻo vilitaki atu ʻi he moʻuí—neongo kapau ʻoku toe siʻi pē hoʻo kātakí—te ke ʻiloʻi ai ko ho kiʻi mālohi siʻisiʻí ʻoku feʻunga ʻānoa pē ia mo e fiemaʻu ʻa e ʻEikí. Hangē ko e talaʻofá, ʻokú Ne “māfimafi ke fakamoʻui” (2 Nīfai 31:19).

Piki Maʻu

Ko e meʻa tofu pē ia naʻe hoko kiate aú. Naʻe ʻikai ke u loto-foʻi, ka naʻá ku fili ke u tuʻu hake. Naʻá ku fakapapauʻi te u moʻui, ʻa ia ko hono ʻuhingá naʻe fiemaʻu ke u kumi tokoni. ʻI heʻeku fāifeinga atu ʻi he foʻi halá ʻo laka ʻi ha maile ʻe tahá, naʻe faifai peá u fetaulaki mo e falukunga kakai pē naʻe ʻi he vaotaá ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe hoko ʻa e fetaulaki fakaofo ko iá ke haʻu ai ha helikopeta ki he tukuʻutá ke fakahaofi au, ne fai mo ha tafa fakahaofi moʻui ʻe tolu, peá u maʻu mo ha mahino lahi ange ki he tāpuaki ʻo e loto-fakapapau ke “nofo maʻu ʻi ho halá.”

ʻĪmisi
Maikolo A. Tani ʻi he falemahakí

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Tani ha tokoni, naʻe fakahaofi ia, pea naʻe fai mo hano tafa fakahaofi moʻui ʻe tolu.

Kuo fakatupulaki ʻe he aʻusia ko ʻení ʻa hoku mālohí, loto-vilitakí, mo e tuí. Naʻá ne fakamālohia mo teuteuʻi foki au ke u matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa kehe ʻo e moʻuí. ʻOku ou ʻilo pau ʻi hoʻo “[fuesia] ʻa e meʻa kotoa pē, […] tui […] ki he meʻa kotoa pē, […] ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, […] [kātakiʻi] ʻa e meʻa kotoa pē” (1Kolinitō 13:7), te ke fakatupulaki ai ʻa e ivi matuʻuaki mo e mālohi ʻokú ke fiemaʻú ke ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Te ke sio ki hono ngaohi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke ke matuʻuaki ha faʻahinga meʻa pē te ke fetaulaki mo ia—ʻo aʻu ki he “ngutu ʻo helí.”

Paaki