Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Saiʻia ke Ako, Saiʻia ke Vahevahe
Siulai 2024


“Saiʻia ke Ako, Saiʻia ke Vahevahe,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2024.

Saiʻia ke Ako, Saiʻia ke Vahevahe

Kia Liami N. mei Tenimaʻaké, ko e ongoongoleleí ko ha konga ia ʻo ha moʻui ʻoku fakafiefia mo kakato.

ʻĪmisi
talavou ʻoku tā kītā

Faitā ʻa Ashlee Larsen

ʻE lava ke fakahoko ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko e founga ʻe taha ʻoku saiʻia ai ʻa Liami ke tokoní ko hono tā ʻa e mūsiká maʻá e niʻihi kehé.

Akó pe ngaahi meʻa ʻokú ke manako aí? Ngāué pe fiefiá? Mahalo ʻoku ʻi ai ha fehuʻi lelei ange: Ko e hā ʻoku tau tali ai ha meʻa pē ʻe tahá? ʻOku feinga ʻa Liami N. taʻu 14 mei Tenimaʻaké ke fai ʻa e meʻa ʻoku palanisi leleí, ʻi he taimi ʻokú ne lava aí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia he tā fasí. ʻOku ou tā kītā, nafa, kītā ʻuhila, piano, mo e ʻukulele. Te u pehē ko hono tā ʻo e mūsiká ko ha founga lelei ia ke fakahaaʻi ai ʻeku ngaahi ongó. ʻOku ou saiʻia foki ke tā-meʻalea maʻá e niʻihi kehé koeʻuhí ke nau fiefia ai.”

ʻI he taimi ʻoku ʻikai tā-meʻalea ai ʻa Liamí, mahalo te ke ʻilo ia ʻokú ne vaʻinga soka, pasiketipolo, pe veimau mo hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia foki he saienisí mo e ako ki he vavaá. ʻOku fakalata ʻa e sio ki he founga ʻoku fehokotaki ai ʻa e meʻa kotoa pē. Kuo fakatupu kotoa ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku nau fakaʻofoʻofa.”

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻoku vaʻinga pasiketipolo
ʻĪmisi
fānau tangata ʻoku nau vaʻinga veimau

Makehe mei he ngaahi meʻa ʻoku manako ai ʻa Liamí, ʻokú ne fakaʻataʻatā hono taimí ke ngāue mālohi, ʻo tatau ai pē pe ko hono tufaki ʻo e nusipepá ʻi honau feituʻú pe ko e fai haʻane ako.

ʻĪmisi
fanga tokoua mo e tuofāfine ʻoku heka pasikala

ʻOku ako ʻa Liami ke ʻai ke potupotutatau ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fiemaʻu mo loto ke fakahokó. Mahalo pē ʻokú ne femoʻuekina, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻokú ne tuku taimi ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē—ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku nofo ʻa Liami ʻi he muifonua ʻo Tenimaʻaké mo ʻene ongomātuʻá mo hono tuofefine mo e tokoua siʻisiʻi ko Filipa mo Mākisi.

Ko ha Taumuʻa Miniti ʻe Nimá

ʻOku pehē ʻe Liami, “Naʻá ku toki fakakaukau kimuí ni ke u lau ha vahe ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ko ha vahe pē ʻe taha—ʻi he ʻaho kotoa pē. Mahalo ʻoku miniti pē ia ʻe nima. Ka ʻokú ne ʻomi ha ivi lahi ange kiate au, ko ia ai ʻoku ou vilitaki ke fai ʻa e tukupā ko iá.”

Kuo tokoni lahi ia kia Liami ʻa hono lau ʻo e folofolá he ʻaho kotoa peé, ʻo laka ange ʻi he meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí. “ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke fakafiefia ai hoku ʻahó, ʻoku hoko ʻa hono lau ha meʻa ʻoku fakafiemālié ke u lava ai ʻo toe ongoʻi fiefia mo loto-falala ai. Ka ʻo kapau ko ha ʻaho fakafiefia ia, ʻokú ne toe lava ʻo fakamanatu mai ke u houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku leleí. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku lava ʻo fai pau ki heʻeku taumuʻá.”

ʻĪmisi
talavou ʻoku lau folofola

ʻOku femoʻuekina ʻa Liami ʻi he ngaahi meʻa ʻoku saiʻia aí mo e ngaahi fatongia lahi. Ka kuo tāpuekina ʻene moʻuí ʻi heʻene tuku ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná.

“Ko Hai Te Ne Taʻe Fiemaʻu ʻa e Fiefiá?”

ʻOku houngaʻia ʻa Liami ʻi he tokoní ʻi heʻene feinga ke tuku ha taimi maʻá e ongoongoleleí. “Ko au pē mo hoku tokouá mo e tuofefiné ʻoku mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi homau ʻapiakó, ʻa ia ko e tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa mamaé ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí. Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha kolo lelei moʻoni ʻo e Siasí ʻi Tenimaʻake. ʻOku feʻilongaki ʻa e taha kotoa, pea ʻoku fakafiefia ʻa e taimi ʻoku mau fakataha kotoa aí.”

ʻE lava ke faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ʻa e maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku kehe ʻenau tuʻunga moʻuí. ʻOku pehē ʻe Liami, “Ko Tenimaʻaké ko ha fonua ia ʻoku inu kava mālohi ai ha toʻu tupu tokolahi ʻi heʻenau kei īkí pē. ʻI heʻete hoko ko ha taha kei toʻu tupú, ʻe lava pē ke faingataʻa ʻa e tali ʻikai ki he ngaahi meʻa peheé.” Ka ʻoku feinga ʻa Liami ke vahevahe tauʻatāina ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí kae lava ke mahino lelei ange ki he niʻihi kehé ʻa ʻene ngaahi filí.

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻoku tā kītā peisi

ʻE lava ke fakahoko ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko e founga ʻe taha ʻoku saiʻia ai ʻa Liami ke tokoní ko hono tā ʻa e mūsiká maʻá e niʻihi kehé.

“ʻI he taimi ʻoku mau fakahoko ai ha ngaahi kalasi faka-Kalisitiane ʻi he akó, ʻoku faʻa ʻeke mai ʻe he kau faiakó pe ngaahi kaungāmeʻá ʻo fekauʻaki mo ʻeku tuí. Kuó u feinga ke fakamatalaʻi ia ki he lelei taha te u malavá,” ko e fakamatala ia ʻa Liamí. “Naʻá ku fakaafeʻi foki ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa mamaé ki hoku papitaisó. Naʻá ku ʻoange ki ai mo ʻene faʻeé ha Tohi ʻa Molomona peá u talanoa mo kinaua fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou tui ki aí. Ko e meʻa leva ia ʻanaua ke na fili ʻa e meʻa ke fai ki aí. Naʻá ku ongoʻi naʻá ku fai ʻa e meʻa totonú ke fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e fiefia tatau ʻoku ou maʻú, koeʻuhí he ko hai te ne taʻe fiemaʻu ʻa e fiefiá?”

ʻĪmisi
fānau ʻi ha fāmili

Ko Liami pē mo hono tehiná mo e tuofefiné ʻoku mēmipa ʻi he Siasí ʻi honau ʻapiakó. ʻOku nau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí.

Kamata ʻAki ʻa e Anga-fakakaumeʻá

ʻOku ʻiloʻi ʻe Liami ʻoku ʻikai ko e founga pē ke hoko ai ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí pe foaki ki hano kaungāmeʻa ha Tohi ʻa Molomona. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku kamata hono fakaafeʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí mei he anga fakakaumeʻa moʻoní mo e ʻofá.

ʻOku pehē ʻe Liami, “ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he talanoa ʻo ʻĀmoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou tui ʻoku mālie ʻa e ʻikai ke ne tofu hangatonu atu pē ki he Tuʻi ko Lamōnaí ʻo pehē ange, ʻKuo pau ke ke fanongo ki he meʻa ʻoku ou tui ki aí,’ ka ʻokú ne hoko fakalongolongo pē ko ha kaungāmeʻa kiate ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻeke ange ʻe he tuʻí kia ʻĀmoni, ʻʻOku anga fēfē hoʻo loto-toʻá?’”

ʻOku pehē ʻe Liami, “Te tau lava foki mo kitautolu ʻo faʻu ha vā fetuʻutaki lelei mo e niʻihi kehé. Mahalo pē te nau fehuʻi mai pe ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha mālohi makehé.”

ʻĪmisi
fānau ʻi ha fāmili

Ko ha Tāpuaki ki he Moʻuí

ʻOku ongoʻi moʻoni ʻe Liami ʻoku hangē ʻokú ne maʻu ha mālohi makehe ʻi heʻene moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kuo faitāpuekina [ʻe he ongoongoleleí] ʻene moʻuí ʻo laka ange ʻi he veimaú, mūsiká, sipotí, pe ko ha toe ngaahi meʻa lelei kehe pē ʻoku fakaʻaongaʻi hono taimí ki ai.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou houngaʻia ke maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u tui ne u mei hoko ko ha tokotaha tatau ka ne taʻeʻoua ia. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻafioʻi lelei ange ʻe he ʻEikí au ʻi heʻeku ʻiloʻi aú. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi. ʻOkú Na fakahā mai ʻa e hala ʻoku totonu ke tau fou aí mo tokoniʻi kitautolu ke tau toe lelei ange.”

Paaki