Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko Hai ʻOkú ne Puleʻi Ho ʻAtamaí?
ʻAokosi 2024


Ko Hai ʻOkú ne Puleʻi Ho ʻAtamaí?

ʻĪmisi
ʻulu mo e ngaahi naunau ʻi lotó

Fakakaukau ki he meʻa kotoa pē ʻoku fakahū ki ho ʻatamaí ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻakí, polokalama TV, mūsiká, vitioó, texts, meʻa ʻoku sio ki aí, ngaahi foʻi leá, ongó! ʻOku meimei ke fuʻu lahi ʻaupito ʻa e meʻa ke fakakaukau ki aí. Kapau he ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fakamoleki ki ai ʻa e taimi ho ʻatamaí, ʻe faingofua leva ki he ngaahi meʻa ko iá ke nau puleʻi koe mo hoʻo moʻuí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻá ni ke ke mapuleʻi koe.

ʻĪmisi
palaki ʻuhila ʻoku toʻo mei he tuʻuʻanga palakí

1. Palani Ha Taimi Mavahe mei he Meʻangāue Fakaʻilekitulōniká

Fakataimi-tēpileʻi ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke taʻofi fakataimi ai ʻa e meʻa fakatekinolosiá mo e ngaahi meʻa fakahohaʻá. Mahalo te ke fakaʻaongaʻi ha taimi lelei ʻi tuʻa pe akoako ke ʻalu ki ha ngaahi feituʻu ʻo ʻikai ʻave hoʻo ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke fie maʻu ai kinautolú. ʻI hoʻo kau ki ha ngaahi ʻekitivitī taʻe kau ai e tekinolosiá, mo ʻikai ke toe fakahohaʻa atu ki ho telingá, te ne ʻoatu ai ha faingamālie ke mālōlō, maʻu ha taimi ke fakakaukau ai, mo fokotuʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie. Fakakaukau ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he fakahinohino ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú kau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá: “ʻE lava ke toʻo ʻe he mītia fakasōsialé mo e ngaahi tekinolosia kehé ha konga lahi ho taimí ʻo ʻikai foaki mai ha meʻa mahuʻinga lahi. Kiʻi mālōlō fakataimi mei he māmani fakatekinolosiá, kae fetuʻutaki fakahangatonu mo e kakaí.”

ʻĪmisi
ngaahi fakakaukau ʻoku hiki ʻi ha foʻi fuopotopoto

2. Akoako ke Fakalaulauloto

ʻI he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí, naʻá Ne akoʻi ʻEne ongoongoleleí kiate kinautolu. Naʻá Ne folofola ange leva ke nau foki ki ʻapi ʻo fakalaulauloto (fakakaukau lahi ange) ki Heʻene ngaahi leá pea “teuteu [honau] ʻatamaí” ki Haʻane ngaahi folofola lahi ange (3 Nīfai 17:3). ʻOku totonu foki ke tau tuku ha taimi ke fakalaulauloto mo fakakaukauloto ai. Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ongoʻi kimuí ni maí, meʻa ʻokú ke houngaʻia aí, meʻa kuó ke toki ako kimuí ni maí, pe ko e hā hoʻo ngaahi taumuʻá. ʻE tokoniʻi koe ʻe he fakalaulaulotó ke ke sio ki he tākiekina ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
telinga

3. Lotu, pea Fakafanongo Leva

ʻE lava ke hoko hotau ʻatamaí ko ha meʻa maluʻi fakalaumālie. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí, manavasiʻí, mo hoʻo ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Hiki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku hū mai ki ho ʻatamaí.” ʻE lava ke tokoni hoʻo lotu pea fakafanongo ki he Laumālié ke ke ongoʻi fiemālie pea maʻu ha tataki fakalangi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fakakaukau mo e tākiekina ʻa e kakai kehé.

ʻĪmisi
foʻi tuhu ʻoku tuhu ki he ngaahi fetuʻú

4. Fakamuʻomuʻa ʻa e Ngaahi Ivi Tākiekina Leleí

“ʻOku uesia lahi ho ʻatamaí mo ho laumālié ʻe he meʻa ʻokú ke lau, mamata, mo fanongo ki aí.” Siofi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke laú, sio aí, mo fanongo ki aí pea mo e anga ʻene uesia ho ʻatamaí. Ko e fē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻaongá? Ko e fē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié? Kapau ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻokú ke tuku ki ai ho taimí ʻo ʻai ke ke ongoʻi loto-mamahi, loto-hohaʻa, fakapikopiko, pe loto-fakakikihi, mahalo kuo taimi ke ke liʻaki ʻa e ngaahi ivi tākiekina ko iá. Fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hiki haké pe ʻoku nau “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13). ʻE lava ke tokoni hono fili ʻo e ngaahi ivi tākiekina leleí ke ke muimui ai kia Sīsū Kalaisi pea maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

Paaki