Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko Ha Vā Fetuʻutaki Mālohi
ʻAokosi 2024


Ko ha Vā Fetuʻutaki Mālohi

ʻOku mahulu hake ʻa e fuakavá ia ʻi ha aleapau pē; he ko ha vā fetuʻutaki ia.

ʻĪmisi
ʻū sea lanu mata

ʻOku ou kei maʻu pē ha fakatātā ʻo e sea lanu mata naʻe tangutu ai ʻa ʻEletā Pisitone mo ʻEletā Molasikoú lolotonga ʻena akoʻi hoku fāmilí ʻi homau ʻapi ʻi ʻĀsenitiná. Naʻá na akoʻi ʻaki ha mālohi fakalaumālie lahi pea ko au mo hoku taʻokete taʻu 10 pea (taʻu 9) au te ma lele ʻo ala ki he ʻū seá ʻi he hili ʻena mavahé, mo e ʻamanaki te ma maʻu mei ai ha mālohi.

Naʻe ʻikai fuoloa kuó u ʻiloʻi naʻe ʻikai ke maʻu ʻa e mālohí mei he seá ka ko ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi.

Ko ʻEku Aʻusia ʻi he Papitaisó

Nae fakahoko ʻeku ʻuluaki fuakavá ʻi he ʻaho 13 ʻo Nōvema 1977. ʻOku ʻikai ke u fuʻu manatuʻi fēfē hoku papitaisó, ka ʻoku ou manatuʻi hono tokoniʻi au ʻe ʻEletā Pisitone ki he vaí pea mo hono hilifakinima au ʻe ʻEletā Molasikou lolotonga ʻa e kei viviku hoku ʻulú. ʻOku ou manatuʻi foki ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he fāʻofua mo feʻiloaki mai hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻoú ʻi he founga faka-ʻĀsenitiná mo hono ongoʻi ʻo e holi lahi ke u hoko ko ha ʻofefine faivelenga ʻo e Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
fāmili ʻi he papitaisó

Ko e Finemui ko Sisitā Sipeniasí (loto mālie) mo ʻene ongomātuʻá (toʻohema), ko hono tokoua ko Siliviná (toʻomataʻu mamaʻo atú), mo ʻEletā Molasikou.

Naʻá ku toki fakatokangaʻi kimui ange ko e fiefia naʻá ku ongoʻí naʻe maʻu ia mei he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku tauhi faivelenga ʻeku ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, te u maʻu ʻa e Laumālié. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha pē ia ʻo e ngaahi tāpuaki mālohi ʻoku maʻu mei ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou maʻu ʻi he taimí ni ha ʻamanaki lelei ke kei feinga pē, neongo ʻa e tōnounou ʻeku ngaahi taumuʻá, fakakaukaú, mo e tōʻongá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku hanga ʻe heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo ʻai ke u lava ʻo fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakavá mo fai ha ngaahi fuakava foʻou ʻi he uike kotoa pē. ʻOku ou fuʻu houngaʻia ʻi he tāpuaki ko iá.

Ko ha Vā Fetuʻutaki Fakafuakava ʻo e ʻOfá

ʻOku tau faʻa fanongo ko e ngaahi fuakavá ko ha talaʻofa ʻoku faʻahi ʻe ua ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu mo e ʻOtuá. Neongo ʻoku moʻoni ia, ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Ko hono moʻoní, “ko hono tauhi ʻo e fuakavá ʻoku ʻikai ke hangē ia ha feʻaveʻaki paʻangá ka ko ha feohi ʻo e ʻofa mo e angaʻofa.”

Te ke fokotuʻu fēfē nai ha vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí? ʻOku ʻosi haohaoa ʻEna ʻofa ʻiate koé mo loto ke tāpuakiʻi koé (vakai, 3 Nīfai 14:11). ʻI ha faʻahinga vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo meʻa, ʻe fiemaʻu ha taimi mo ha ʻofa mei he ongo tafaʻakí fakatouʻosi.

ʻOkú ke fie fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange mo Kinaua? ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻa te Na fakahokó, ʻokú ke ʻaʻeva ai mo Kinaua! Mahalo ʻe faingofua pē ia hangē ko haʻo fakafanongo ki ha kaungāmeʻa lolotonga ha taimi faingataʻa, tuku ha taimi ke vaʻinga ai mo ha tokoua pe tuongaʻane, pe fakakau mai ha taha ʻokú ne ongoʻi tuenoa. Kimuí ni mai, naʻá ku tuku ha taimi ke ʻaʻeva ai mo e ʻOtuá ʻaki hono lekooti ha ngaahi pōpoaki ʻi he leʻó pea ʻave ha pōpoaki ki haku kaungāmeʻa ʻi ʻĀsenitina naʻe ongoʻi taʻelata. Kuó u fakapapauʻi foki ke ʻi ai maʻu pē haʻaku lekomeni temipale ʻoku ʻaongá koeʻuhí ke u lava ʻo feohi mo e ʻEikí ʻi Hono fale māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo lotua ha ngaahi fakakaukau ʻe tokoni ke ke fakaʻaongaʻi ai ha taimi ki he Tamai Hēvaní mo ho Fakamoʻuí.

ʻOkú ke loto ke fakahaaʻi ʻokú ke tokanga kiate Kinaua? Tauhi ʻa e ngaahi fekau kuó ke fuakava ke tauhí ko ha founga ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofá, kae ʻikai ko ha lisi ʻo ha ngaahi lao. Hangē ko ʻení, ke moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó, naʻá ku ako ʻa e founga feimeʻatokoni fakatupu moʻui leleí. ʻOku ou akoʻi ʻeni ki hoku ngaahi ʻofefiné ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻI hoʻo loto fiemālie ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe tupulaki hoʻo ʻofa kiate Iá mo e Fakamoʻuí.

ʻE tokoni hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke tau ʻiloʻi lelei ange Kinaua mo maʻu Hona mālohí ʻi heʻetau moʻuí—ʻo taʻefakangatangata ange ia ʻi ha meʻa ʻe maʻu mei ha ʻū sea lanu mata. Pea ʻoku liliu kitautolu ʻe he mālohi ko iá ʻo taʻengata!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ann M. Madsen, ʻi he Truman G. Madsen, The Temple: Where Heaven Meets Earth (2008), 69.

Paaki