Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
ʻAhiʻahi Fakahoko Ia!
ʻAokosi 2024


ʻAhiʻahi Fakahoko Ia!

Te ke ʻiloʻi fēfē nai ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e ngaahi folofolá ʻoku moʻoni pea naʻe fakataumuʻa pē maʻau?

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne fakaʻilongaʻi ha fuʻu folofola lalahi ʻaki ha peni fakaʻilonga

Tā fakatātā ʻa Emily E. Jones

ʻOku tau maʻu ha fakahinohino mahuʻinga mei he kau palōfitá mo e ngaahi folofolá. ʻOku nau tāpuekina ʻetau moʻuí mo tokoni ke tau fai hotau lelei tahá. ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi pē ʻiate koe ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku nau akoʻi.

ʻOkú ke fakahoko fēfē nai ia?

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā te tau lava ʻo “ʻahihʻahiʻi ʻa [e] ngaahi leá … pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí” (ʻAlamā 32:27). ʻOku fai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimi kotoa pē pea maʻu ha founga ki hono siofi ʻo e māmani ʻoku tau ʻi aí. Te nau lava foki ʻo tokoni ke tau maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi fakalaumālié mo fakamālohia ʻetau tuí.

Ko ha founga fakalaumālie ʻeni te ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi:

Kumi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngaahi Folofolá

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí “ke fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní” mo “ako ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.” Naʻá ne kole ange ke nau fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he uike takitaha “ke ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻe folofola mo fakahoko ʻe Sīsū ʻoku lekooti ʻi he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí” ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku tohi ʻi he folofolá ʻi he kaveinga ko e Sīsū Kalaisí ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻosi “lau mo laineʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e veesi kotoa pē ʻoku kau kia Sīsū Kalaisi, hangē ko ia kuo lisi ʻi he tefitoʻi ʻuluʻi tohí mo e fanga kiʻi tefito ʻe 57 ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá.” Naʻá ne ako ha potufolofola ʻe 2,200 tupu! Naʻe fakakakato ʻa e foʻi ngāué ʻi ha uike ʻe ono. ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe Uenitī ko e uaifi ʻo Palesiteni Nalesoní pe ko e hā hano ʻaonga kiate ia ʻene ako kotoa ʻa e ngaahi folofola ko iá, naʻá ne pehē ange, “Ko ha tangata foʻou au!”

Naʻa mau kole ki ha toʻu tupu tokosiʻi ke nau fai ʻa e meʻa tatau ko ʻení ʻo lau ʻi he lahi taha te nau ala lavá ʻo kau ki he Fakamoʻuí ʻi he folofolá ʻi ha uike ʻe taha. Naʻa mau ʻeke ange leva ʻa e meʻa naʻa nau akó. Ko ʻenau ngaahi talí ʻeni.

Ko e hā Hono Ngaahi Olá?

ʻĪmisi
finemui

“Naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié mei he ngaahi fakamoʻoni mo e ngaahi akonaki naʻe vahevahe ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ou saiʻia moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola ʻoku kau kia Kalaisi ko hotau Tauhisipí. ʻOkú Ne tokangaʻi kitautolu. ʻI heʻeku laukonga kau kiate Iá, naʻá ku lava ʻo ongoʻi hono ʻākilotoa au ʻe Heʻene ʻofá. Naʻá ku ʻilo naʻe ongoʻi ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻia fakaesinó, ʻo tatau pē mo kitautolu. ʻI heʻetau feinga ke hangē ko Iá, ʻoku lelei pē ke ongoʻi ongosia mo fakataueleʻi, he naʻe fou mai foki ai ʻa hotau Fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai ke taʻofi Ia ʻe he meʻa ko iá mei hono fai ʻa e ngāue ʻa ʻEne Tamaí. ʻOku ou loto ke u manatuʻi ʻeni ʻi he taimi ʻoku ou fuʻu ongosia ai ke lau ʻeku folofolá. ʻOku ou loto ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí koeʻuhí he ʻoku ou ʻofa ʻiate Ia—ʻo ʻikai ko hono fai fakamamata pē. ʻOku ou loto ke hā atu mei heʻeku tōʻongá ko ha tokotaha muimui au ʻo Kalaisi.”

ʻIvi S., 17, ʻAlapeta, Kānata

ʻĪmisi
talavou

“Naʻá ku ako te tau lava ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lalahi, ka ʻi he tokoni ʻa hotau Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē pea tau maʻu ʻa e mālohi mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau mateuteu ki he ngaahi palopalema te tau fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú. Naʻe tokoni hono lau ʻo e folofolá ke mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo hotau Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe he ako folofola fakaʻahó ʻo ʻai ke u ongoʻi ʻoku ʻofaʻi au mo fakamanatu mai ʻoku ou mahuʻinga ki he Fakamoʻuí. ʻI hono lau ʻo e folofola kau kia Sīsū Kalaisí, naʻá ku maʻu ai ha tataki ke u toe fai lelei ange pea ‘fakakaukau fakasilesitiale.’ Te u kole ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau lau fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ke mau lava ʻo vahevahe ʻa e meʻa kuo mau akó.”

ʻEmipā L., 17, Niueva ʻĒsia, Filipaini

ʻĪmisi
finemui

“ʻI he fononga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne ʻafioʻi moʻoni ʻa e kakai naʻá Ne tāpuakiʻi mo fakamoʻuí. ʻI heʻeku laukonga mo fakalaulauloto ki he Fakamoʻuí, naʻá ku ongoʻi ha fuʻu nonga lahi. Naʻá ku lava ʻo kiʻi taʻofi ʻa e loto-mafasia mo e loto-hohaʻa ʻo e moʻuí kae kiʻi vakai ki ai mei ha tafaʻaki ʻe taha. ʻI he ʻilo foʻou ʻoku ou maʻu ki he Fakamoʻuí, te u fai ha lotu ke ʻiloʻi ʻa e kakai ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke u tokoniʻi mo tauhi kiate kinautolu ʻo hangē ko e meʻa te Ne faí.”

Sioisi H., 16, Folólita, USA

Paaki