Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Teuteu ki Hoʻo Ngaahi Fepaki Fakalaumālié
ʻAokosi 2024


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 44–48

Ko e Teuteu ki Hoʻo Ngaahi Fepaki Fakalaumālié

Hangē ko e ʻEikitau ko Molonaí, te ke lava ʻo maʻu ha tokoni mo ha mālohi fakalangi ki he ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí.

ʻĪmisi
Ko e ʻEikitau ko Molonaí mo e fuka ʻo e tauʻatāiná

Tā fakatātā ʻa Rose Datoc Dall

ʻI heʻeku fuofua lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku mālieʻia ʻi he tui, poto, mo e ngaahi founga naʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikitau ko Molonaí. Naʻá ne hoko ko e taki ki he kautau kotoa ʻa e kau Nīfaí ʻi hono taʻu 25 pē! Naʻá ne poto, mālohi, mo mateakiʻi moʻoni ʻa e tauʻatāina mo e lelei ʻa hono kakaí (vakai, ʻAlamā 48:11–12).

Naʻe ʻikai ke polepole ʻa Molonai ʻi heʻene lavameʻa fakakautaú, ka naʻá ne talaange ki ha takitau mei he filí naʻe tukuloló:

“Ko e ʻEikí … kuó ne tuku ʻa kimoutolu ki homau nimá … koeʻuhí ko ʻemau lotú pea mo ʻemau tui kia Kalaisí.” Naʻe toe pehē foki ʻe Molonai, “ʻE poupouʻi, mo tauhi, mo maluʻi ʻa kimautolu ʻe he ʻOtuá, ʻo kapau te mau tui faivelenga maʻu ai pē kiate ia, pea mo ʻemau tuí, mo ʻemau lotú” (ʻAlamā 44:3, 4).

ʻI he fakalau ʻa e taimí, kuó u fakatokangaʻi ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he sīpinga ʻa Molonaí ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi onopō ní. Te ke fepaki mo ha ngaahi feingatau fakalaumālie ʻi hoʻo kei talavoú. ʻI hoʻo ngāue ʻaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, te Ne tāpueikina ʻaki koe Hono mālohí. Te Ne tokoniʻi koe ke ke mateuteu mo ikunaʻi ʻa e ngaahi tau ko iá. Ka ke Ne fai iá, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate koe hoʻo taumuʻá, founga ki he lavameʻá, pea teuteu ki he ngaahi fepaki fakalaumālie te ke fehangahangai mo iá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Molonai ʻi he ngaahi tau moʻoni ʻi heʻene moʻuí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe poupouʻi mo maluʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Mahino Hoʻo Taumuʻá

Naʻe toutou fakamanatu ʻe Molonai ki he kakaí ko hai kinautolu (ko e kau maʻu-tofiʻa ʻo e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé), ʻa ia ʻoku nau kau ki ai (fānau ʻofeina ʻa e ʻOtuá), pea mo e ʻuhinga ʻo ʻenau taú (fāmilí, tuí, mo e tauʻatāina mei he ngaohikoviá mo e nofo pōpulá).

ʻI he taimi naʻe feinga ai ha kau Nīfai ke liua ʻa e mafaí ki ha fiemaʻu fakataautaha, naʻe haeʻi ʻe Molonai ʻa e kapa hono kofú ʻo tohiʻi ai: “Ko e fakamanatu ki hotau ʻOtuá, mo ʻetau lotú, mo e tauʻatāiná, mo ʻetau melinó, ko hotau ngaahi uaifí, mo ʻetau fānaú” (ʻAlamā 46:12). Naʻá ne hiki hake ʻa e fuka ko ʻení, ʻa ia naʻá ne ui ko e “fuka ʻo e tauʻatāiná” (ʻAlamā 46:13), ʻi he konga kimui ʻo ha fuʻu vaʻakau ke fakamanatu ki he kakaí ʻa e ʻuhinga ʻo e taú pea mo fakatahatahaʻi mai kinautolu ki he taú. ʻOku fie maʻu foki ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e taú.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004), ko ha mēmipa kimuʻa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e meʻá ni kiate au. ʻI he 2004, naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi hono loki ʻi he falemahakí kimuʻa peá ne mālōlō ʻi ha taimi nounou pē mei ai. Naʻá ne angaʻofa ki he tokotaha kotoa pē naʻe ʻaʻahi pe tokoni kiate iá. Naʻe hū atu ʻa e kau ngāue ʻo e falemahakí ki hono lokí pea ʻi heʻenau foki maí ʻoku nau tangi.

Naʻá ku pehē ange, “ʻEletā Mekisuele, ʻoku faingataʻa moʻoni ʻa e foʻi aʻusia ko ʻení.”

Naʻá ne mamali pē, “ʻOi, Teili. Ko ha kakai taʻengata kitautolu ʻoku nofo ʻi ha māmani fakamatelie. ʻOku tau nofo kitautolu ʻi ha feituʻu, ʻoku ʻikai haʻatau kaunga ki ai, ʻo hangē ko ha ika ʻoku ʻikai nofo ʻi tahí. Ko e toki taimi pē ʻoku tau maʻu ai ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻe toki ʻuhinga mālie leva ʻa e meʻá ni.”

ʻOua naʻa teitei ngalo ho natula faka-ʻOtuá mo e ikuʻanga taʻengatá. ʻI he ngaahi fepaki fakalaumālie ʻo e moʻuí, “ʻoku ʻikai [ke ke] tau fangatua mo e kakano mo e toto, ka ki he … kau pule ʻo e fakapoʻulí … [mo e] kau laumālie kovi” (ʻEfesō 6:12). ʻE tokoniʻi koe ʻi hono ʻiloʻi lelei e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke kei hokohoko atu pē hono tauʻi maʻá ho fakamoʻui taʻengatá pea mo hoʻo tauʻatāina mei he pōpula fakalaumālié.

Faʻufaʻu ha Palani ke Lavameʻa

ʻI ha ngaahi tau lahi, naʻe faʻufaʻu ʻe Molonai ha ngaahi palani ke fakapapauʻi ʻoku ola lelei. Naʻá ne fakaʻaongaʻi lelei ʻene ngaahi maʻuʻanga tokoní ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi taumuʻa hono ngaahi filí pea mo fakamālohia mo maluʻi ʻa e ngaahi koló. Naʻá ne fekumi ki ha tataki mei he palōfita ko ʻAlamaá, ʻo fakaʻaongaʻi ia ki heʻene ʻalu ki he taú. Naʻe ʻikai pē ke fiemālie ʻa Molonai ia mei he ngaahi ikuna ʻo e kuohilí. Naʻá ne fakaleleiʻi maʻu pē ʻene ngaahi foungá. Naʻe tokoni ʻeni ki heʻene kau taú ke nau ikunaʻi honau ngaahi filí.

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa e ʻEikitau ko Molonaí mo e fuka ʻo e tauʻatāiná

Te ke lava ʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi founga tatau ʻi he ngaahi fepaki fakalaumālié. ʻOku feinga ʻa Sētane ke afeʻi koe mei hoʻo taumuʻá. Kapau te ke fakavaivai ki he fanga kiʻi ʻahiʻahi īkí, ʻokú ke maʻu “fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa fakakoná” (ʻAlamā 47:18), ko ha founga ʻoku ola lelei ʻaupito ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi mālohi ʻo e koví ʻe lava ʻo iku ki ha ngaahi ola fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻI hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahí, fehuʻi pē kiate koe:

  • “ʻOku fakatatau fēfē nai ʻa e tōʻongá ni ki he folofola ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaá?”

  • “Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻi hono fakahoko ʻo e tōʻongá ni?”

  • “ʻE tokoni nai ʻa e tōʻongá ni ki hono fakahoko ʻeku taumuʻa ʻi he māmaní?”

Te ke lava ʻo maluʻi koe mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané ʻi haʻo muimui ki he fakahinohino mei hotau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE tokoni hoʻo fai iá ke ke maʻu ai ha vakai ʻoku taʻengatá. ʻE tokoniʻi koe ʻi hono faʻufaʻu ha founga te ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí ke ke fai ha ngaahi fili lahi ange ʻoku totonú. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ngaahi faʻufaʻu tokamuʻá ke maluʻi koe mei he ngaahi meʻa ʻoku nau tohoakiʻi hoʻo tokangá mei hoʻo taumuʻa taʻengatá.

Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻa e tekinolosiá ko ha heletā fakatoumata, ʻoku fakatou ʻaonga mo fakatuʻutāmaki, ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi iá. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni “Taking Charge of Techology (Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Tekinolosiá)” mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohini ki hono Fai ʻo e Ngaahi Filí ki hoʻo fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo hoʻo ngaahi meʻangāué. ʻOkú na fakamanatu atu hoʻo taumuʻá, tataki koe kia Sīsū Kalaisi, mo tokoniʻi koe ke fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí. ʻE fakamālohia koe ʻe he anga hoʻo palaní, taimí, mo e feituʻu ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá mei he ngaahi fakahohaʻa ʻa Sētané.

Teuteu ʻi he Taimí Ni

Naʻe teuteu ʻa Molonai ki he ngaahi tau ka hokó ʻaki ʻene foaki ki hono kakaí ha ngaahi sifa-fatafata, ngaahi pā, tatā, mo ha ngaahi kofu matolu. Naʻá ne takatakaiʻi foki ʻa e ngaahi kolo lalahí ʻaki ha ngaahi kolotau, pea keli hake ha ʻā kelekelé ʻo ʻākoloʻi kinautolu.

ʻOkú ke teuteu ki he ngaahi fepaki fakalaumālie ʻo e ʻaho ní, ʻaki hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke fakahoko hoʻo lotu fakatāutahá, ʻaukaí, mo ako ʻa e folofolá. ʻOkú ke ngāue ʻi he tui, ʻo fakatatau ki he fakahinohino fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻOkú ke fakamālohia ho fāmilí. ʻOkú ke ʻalu ki he lotú pea teuteu fakamātoato pea feʻunga mo taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI hoʻo tupulaki ʻi he ongoongoleleí, te ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻa ia te nau ʻomi ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni, te ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke tau toko taha pē. Te ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e Fakamoʻuí, ʻo hange pē ko hono ʻiloʻi lelei Ia ʻe Molonaí. Naʻá ne tuʻu maʻu ʻi heʻene tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻiloʻi te ne lava ʻo falala ki he fakahinohino mo e ivi fakahaofi ʻa e Fakamoʻuí (vakai, ʻAlamā 48:16). Te ke lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo e ngaahi foʻi maá mo e mataʻiiká

Fekumi ki ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Naʻe pehē ʻe Molonai naʻe makatuʻunga kotoa ʻa e fiefia ʻa hono kakaí mei heʻenau tuʻu maʻu ʻi heʻenau tuí mo ʻenau lotú. ʻI he mahino kiate koe hoʻo taumuʻá, faʻufaʻu ke ke lavameʻa, pea teuteu ki he ngaahi fepaki fakalaumālié, te ke ʻiloʻi leva ʻoku makatuʻunga ʻa e fiefiá mei he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Pea hangē ko Molonaí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e tauʻatāina taupotu taha mei he nofo pōpulá—tauʻatāina mei he maté mo e angahalá. Te Na tāpuekina koe ʻaki ʻEna tokoni mo e mālohi fakalangí ʻi hoʻo fekumi ki Haʻana fakahinohino ʻi he tūkunga kotoa pē.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Taking Charge of Technology,” Gospel Library.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2016 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 81–84).

Paaki