Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Mālohi ʻOkú ke Maʻú
ʻAokosi 2024


Ko e Mālohi ʻOkú Ke Maʻú

ʻOkú ke maʻu ha mālohi lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiloʻí.

ʻĪmisi
nima ʻokú ne puke ha foʻi maama

Ngaahi tā fakatātā ʻa Sam Ledoyen

ʻE malava ke faingataʻa ʻa e moʻuí. Kuó ke ongoʻi nai te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha tokoni lahi ange ke ikunaʻi ʻaki ia? Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.” ʻIo, naʻe tonu pē hoʻo laukongá. ʻOku lava ke maʻu e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. ʻOkú ke saiʻia ai?

Ko Hono Tauhi Hoʻo Fuakava ʻi he Papitaisó

ʻI he taimi ʻokú ke papitaiso aí, ʻokú ke fai ai ha fuakava (fakapapau toputapu) mo e Tamai Hēvaní. Pea ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití ʻi he uike takitaha, ʻokú ke toe fakahoko ai ʻa e fuakava ko ʻení. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha mālohi lahi ange ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke palōmesi ki aí mo e founga ke tauhi ai ʻa e ngaahi palōmesi ko iá.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOkú ke palōmesi: Ke loto fiemālie ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

“ʻOku ʻuhinga ʻa hono ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻetau manatuʻi Ia mo feinga ke moʻui ko ʻEne kau ākonga ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku tau tuku ʻEne māmá ke malama atu ʻiate kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻOku tau sio ʻo hangē ko ʻEne ʻafio maí pea fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí.” ʻOku toe ʻuhinga ia ke tau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mosaia 18:9).

Ko e ngaahi founga ʻe lava ke tauhi ai ʻa e talaʻofá ni:

  • Fakatomala moʻoni pea feinga ke fai ʻa e meʻa naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.

  • Lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí pea ako lahi ange kiate Ia ʻaki hono lau ʻo e folofolá.

ʻĪmisi
talavou

ʻ“Oku ou saiʻia ʻaupito ʻi hono lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí he ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi pea ʻoku ou maʻu ai ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ou fakaafeʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ke ne lau iá.”

Tulesoa, Lepupelika Temokalati ʻo Kongokoó

ʻĪmisi
ongo maká mo e Fekau ʻe Hongofulú

ʻOkú ke palōmesi: Ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

“ʻOku ʻafioʻi ʻe he [Tamai Hēvaní] ʻa e meʻa te ne ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi tahá. Ko e fekaú takitaha, ko ha meʻaʻofa fakalangi, kuo foaki mai ke ne tataki kitautolu ʻi heʻetau ngaahi filí, maluʻi kitautolu, mo tokoni ke tau tupulaki.” ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ke “[fai] ha fuakava mo ia, te [tau] tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (Mosaia 18:10).

Ko e ngaahi founga ʻe lava ke tauhi ai ʻa e talaʻofá ni:

ʻĪmisi
talavou

“ʻI he uike kotoa pē lolotonga ʻa e sākalamēnití, ʻoku ou fakafoʻou ʻeku fuakava mo e ʻOtuá ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Kapau te tau muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne tāpuakiʻi kitautolu.”

ʻImanuela, Koutī Vuā

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOkú ke palōmesi: Ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

ʻOku totonu ke “fakapapau [hotau] lotó ke tauhi ki [he ʻOtuá] ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37). Ko e founga ʻe taha ke tauhi ai ki he ʻOtuá ko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé—ʻaki ʻa e “loto fiemālie ke fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá, … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9; vakai, Mōsaia 2:17).

Ko e ngaahi founga ʻe lava ke tauhi ai ʻa e talaʻofá ni:

  • Kumi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni mo fakafiemālieʻi ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.

  • Ngāue ʻi ha fatongia ʻi ho koló pe uōtí.

  • Kau ʻi he ngaahi ngāue tokoni fakakoló.

ʻĪmisi
finemui

“Naʻá ku maʻu ha fakakaukau ke tānaki ha ngaahi naunau fakaako maʻá e ngaahi akoʻanga ʻi heni ʻi Hauaiʻí mo e ʻOtu Filipainí. Ko e ngāue tokoni ko ʻení ko e founga ia ke u fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku ʻikai ha ongo ʻe toe lelei ange ka ko e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha meʻá.”

Malieli, USA

Hili ʻa e papitaisó: Kātaki ki he ngataʻangá.

“Hili ʻa e papitaisó, ʻoku hokohoko atu ʻetau ‘vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi’” (2 Nīfai 31:20) pea “hokohoko faivelenga atu ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí.”

Ngaahi founga ʻe lava ke hokohoko atu ai ʻi he hala ʻo e fuakavá:

  • Moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipale.

  • Ako fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí pea fakahoko ʻa e papitaisó maʻanautolu ʻi he temipalé.

  • Teuteu ke hū ki he temipalé ke maʻu ho ʻenitaumení mo silaʻi koe.

“Naʻá ku toki loto kimuí ni ke papitaiso. Talu mei ai mo e liliu moʻoni ʻeku tōʻonga moʻuí. Naʻá ku faʻa hoko ko ha tokotaha angatuʻu, ka ʻoku ou fili he taimí ni ke tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Fakamoʻuí.”

Seliani, Venesuela

Ko Hono Maʻu ʻo e Ngaahi Tāpuakí mo e Mālohí

ʻI hoʻo tauhi ʻa e fuakava ʻokú ke fai ʻi he papitaisó, ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi tāpuaki fakaofo, kau ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. ʻIkai ngata aí, kuo fakahā mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻa e mālohí.

ʻOkú ke maʻu: ʻa e Mālohi ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí.

ʻOkú ke maʻu: ʻa e Mālohi ke hoko ʻo lelei ange.

ʻOkú ke maʻu: ʻa e Mālohi ke ongoʻi ʻa e nongá mo e fiefiá.

Fakaʻosí

ʻI hoʻo feinga ke tauhi ʻa e fuakava naʻá ke fai ʻi he papitaisó—pea kimui angé, ko e ngaahi fuakava ʻokú ke fai ʻi he temipalé—te ke lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo moʻuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻI hono fakahoko ha fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá ʻoku haʻi ai kitautolu kiate Ia ʻi ha founga te ne ʻai ke faingofua ange ʻa e meʻa kotoa pē ʻo e moʻuí. Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke maʻuhala ʻeku ʻuhingá: Naʻe ʻikai ke u pehē ʻoku fakafaingofuaʻi ʻa e moʻuí ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá. Ko hono moʻoní, ʻamanaki ki ha fakafepaki, he ʻoku ʻikai loto ʻa e filí ke ke ʻilo ʻa e mālohi ʻo Sīsu Kalaisí. Ka ʻi hoʻo ngāue fakataha mo e Fakamoʻuí te ke maʻu ai ha faingamālie ki Hono iví mo e mālohi ʻo e huhuʻí.”

Mahalo ʻoku faʻa faingataʻa ʻa e moʻuí. Mahalo pē te ke loto-foʻi pe ongoʻi hangē te ke fiemaʻu ha tokoni lahi ange. Ka ʻi hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻokú ke haʻisia ai ki he Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea te ke maʻu Hono mālohí ke tokoniʻi koe. Pea ʻi Hono mālohí, ʻe faifai pea te ke lava ʻo maʻu ʻa e “meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.”

Paaki