2004
Ae Afai Ua Saunia Outou, O Le A Outou Le Matatau Ai Lava
Novema 2004


Ae Afai Ua Saunia Outou, O Le A Outou Le Matatau Ai Lava

O loo tatou ola i taimi fesouaiina. E masani lava ona le iloa po o fea o i ai le lumanai; o lea, e moomia ai ona tatou saunia mo mea e le mailoa.

O se avanoa mamalu mo a’u le tulai atu i o outou luma i lenei konafesi aoao a le Aualofa. Ua ou iloaina e faaopoopo atu ia te outou o e o loo potopoto i totonu o lenei Maota Autu mo Konafesi, le fia afe o loo maimoa ma faalogologo mai i taualumaga e ala i fesootaiga faasatelite.

A o o’u talanoa atu ia te outou i lenei afiafi, ua ou iloaina ona o a’u o se tamaloa e toatasi o loo vagavagaia e ni tamaitai se toatele e tatau ona ou faaeteete i a’u tala e fai. E tutusa lelei lava lo’u matamuli e pei o le alii mai tua lea na sau e asiasi mai i lona tausoga e nofo i se taulaga tele lava. Ua leva tausaga e le’i toe asiasi mai i ona aiga ma sa tau le mautonu ina ua tali atu e se tamaitiiti le tatagi o le logo o le faitotoa. Sa faaafe atu o ia i totonu e le tamaitiiti; ina ua la nonofo lelei i lalo, sa ia fesili atu, “A o ai la oe?”

Sa tali le tagata malaga, “O a’u o se tausoga i le itu o lou tama,” lea na tali atu ai loa le tamaiiti, “Alii, o totonu o le fale lenei, e sese le itu lena e te i ai!”

Ou te talitonu o lenei afiafi, i totonu o lenei fale, atonu o loo i ai a’u i le itu sa’o, o le itu lea a le Alii.

I tausaga ua mavae sa ou vaai ai i se ata o se vasega o le Aoga Sa i le Uarota Ono i le Siteki o Paionia i le Aai o Sate Leki. Sa pueina le ata i le 1905. O se teine lalelei, ma lona lauulu e fililua, sa faaali mai i le laina pito i luma. O lona igoa o Belle Smith. Mulimuli ane, ina ua avea ia Belle Smith Spafford ma peresitene aoao o le Aualofa, na ia tusia: “E le’i i ai muamua ni tamaitai e sili atu ona maoae a latou faataitaiga e pei ona i ai i le lalolagi i ona po nei. E le’i i ai lava muamua se taimi sa matua tatalaina ai faitotoa o avanoa [eseese] mo i latou nai lo le taimi nei. O se vaitau sili lenei ona faatosina, faagaeetia, faigata ma malolosi ona manaoga mo tamaitai. O se taimi ua sili ona tamaoaiga i taui pe afai tatou te ola e tusa ma mataupu faavae moni, aoaoina ia mea moni taua o le olaga, ma fuafuaina ma le atamai mea e tatau ona faamuamua.”1

Sa i ai lava se sini a le Faalapoto-potoga o le Aualofa ina ia foia le leiloa faitau ma tusitusi. O tatou o e mafai ona faitau ma tusitusi, tatou te le iloa le mafatia o e le mafai ona faitau, ma e le mafai ona tusitusi. Ua siomia i latou i se ao pogisa ua taofia ai lo latou alualu i luma, ua faanenefu ai o latou mafaufau ma faapogisaina ai o latou faamoemoega o le olaga. Tuafafine e o le Aualofa, e mafai ona outou aveesea lenei ao o le lotovaivai ma talia le malamalama mai le lagi a o susulu atu lea malamalama i o outou uso.

I nai tausaga ua mavae, sa ou i ai i Monroe, Louisiana, i se konafesi faarisone. O se faatasiga matagofie tele. Ao o’u i ai i le malae o vaalele e sauni e toe foi i le aiga, sa faafeiloai a’u e se tamaitai Aferika-Amerika lalelei—o se tagata o le Ekalesia—o le na faapea mai ma laufofoga fiafia, “Peresitene Monson, ae ou te le’i auai i le Ekalesia ma avea ma se uso o le Aualofa, sa ou le mafai ona faitau ma tusitusi. E leai ma se tasi o lo’u aiga e mafaia. E te silafia, o matou uma lava o ni faifaatoaga matitiva. Peresitene, o o’u uso papa’e o le Aualofa—sa latou aoaoina la’u faitautusi. Sa latou aoaoina foi la’u tusitusi. O lea la ua ou aoaoina foi o’u uso papa’e ia iloa faitau ma tusitusi.” Sa ou mafaufau i le olioli sili atonu na oo i lona loto ina ua susue e ia lana Tusi Paia ma faitau ai mo le taimi muamua i afioga a le Alii:

“Ia outou o mai ia te a’u, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te a’u, aua o a’u le agamalu ma le lotomaulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia.”2

I lena aso i Monroe, Louisiana, na ou maua ai se faamaoniga e ala i le agaga, i le maoae tele o lo outou faamoemoega mamalu o le Aualofa o le fesoasoani lea e tafiesea le leiloa faitau ma le leiloa tusitusi.

Na tusia e le tusi solo:

Atonu e te maua ni ‘oa se tele;

O pusa auro ma ma’a taua pele.

A e le mafai ona sili atu lou mau’oa ia te a’u

Aua sa ia te a’u se Tina na faitau mai ia te a’u.3

Na faaopoopo i ai e se tasi tusi solo lenei fuaiupu ootia:

Ae manatu i le taunuuga o se tamaitiiti e ese mai ai,

E agamalu, faamaualalo,

Ae peitai o loo i ai pea lena manaoga faapitoa,

Na fanau mai i se tina e le mafai ona faitau.4

O matua uma i soo se mea e popole lava mo a latou fanau ma lo latou fiafia faavavau. E atagia mai i le tala faamusika Fiddler on the Roof, o se tasi o tala faamusika e sili ona leva i fale faafiafia.

E ‘ata se tasi a o ia matauina le tamā o se aiga Iutaia i totonu o Rusia, a’o taumafai ma ana faiga faaanamua e faamasani i suiga fou o taimi sa aumaia faamalosi e lana fanau teine talavou lalelei.

O le fiafia o le siva, o le fati o le musika, ma le lelei o le faiga o vaega o le tala e tagata, e faaitiitia uma lo latou taua pe a tautala ia Tevye matua, ia te a’u lava ia o le autu lea o le tala. Na te faapotopoto mai ona afafine lalelei i ona tafatafa, ma i le siosiomaga matagofie o lona tulaga faatauvaa, e fautuaina i latou a’o mafaufau loloto i lo latou lumanai. Ia manatua, e lapatai atu ai Tevye, “i totonu o Anetevaka … ua outou iloa uma lava po o ai o ia, ma le mea ua faamoemoe le Atua na te faia.”5

O outou, o’u tuafafine pele e, ua outou iloa po o ai outou ma le mea ua faamoemoe le Atua tou te oo i ai. O lo outou luitau o le aumaia lea ia i latou uma o loo i la outou vaavaaiga se malamalama o lenei upumoni. O le Aualofa, o le Ekalesia lenei a le Alii, e mafai ona avea ma auala e ausia ai sea sini.

“O le avanoa muamua ma le aupito taua mo le aoao atu i totonu o le Ekalesia o loo i ai lea i totonu o le aiga,” o le manatu lea o Peresitene Tavita O. MaKei.6 “O se aiga Mamona moni, o se aiga lea afai e afio mai Keriso ma maua se avanoa e ulufale ai, o le a fiafia o Ia e nofonofo ma malolo ai.”7

O a mea o tatou faia ina ia mautinoa ai ua i ai o tatou aiga i lea tulaga? E le lava le na o le i ai o ni molimau malolosi a matua. Ua na o sina taimi lava e mafai ai ona faalagolago tamaiti i talitonuga maumaututu o matua.

Na faailoa mai e Peresitene Heber J. Grant: “O lo tatou tiute o le aoao lea o a tatou fanau a o talavou… . E mafai ona ou iloa e moni le talalelei, e mafai foi e lo’u toalua; ae ou te fia ta’u atu ia te outou, o le a le mafai ona iloa e a tatou fanau e moni le talalelei, sei iloga latou te suesue i ai, ma maua ai se molimau mo i latou lava.”8

O le alofa mo le Faaola, o le ava i Lona suafa, ma le faaaloalo moni o le tasi i le isi o le a maua ai se siosiomaga lafulemu mo se molimau e tuputupu ae ai.

E le o se mea faigofie le aoaoina o le talalelei, ma le tuuina atu o se molimau, faapea foi ma le taitaiina o se aiga. O le faigamalaga o le olaga e i ai ni maagao, ma galu fafati—o gaogaosa ia ma to’atuga o o tatou olaga.

I ni nai tausaga ua mavae, ina ua ou asiasi atu i le au paia ma faifeautalai i Ausetalia, sa ou vaai ai i se faataitaiga faaeaina o le mafai e le oa o le molimau ona faamanuiaina ma faapaiaina se aiga. Sa ma malaga ma le peresitene o le misiona, o Horace D. Ensign, i le vaalele mai Sini e agai i Darwin, lea sa fuafua ou te suatia ai le eleele mo lo tatou uluai falesa i lena aai. A o malaga le vaalele, sa i ai le fuafuaga e afe e utu, ma sa afe ai i le aai maotua e i ai le maina e ta’u o Mt. Isa. Ina ua ma taunuu atu i le tamai malae vaalele, sa faafeiloai i ma’ua e se tuafafine ma lana fanau laiti e toalua. Sa ia fai mai, “o a’u o Judith Louden, o se tagata o le Ekalesia, ma o la’u fanau lea e toalua. Sa matou iloa o loo e malaga mai i le vaalele lea, ma ua matou o mai ai tatou te feiloai i la oulua malologa puupuu.” Sa ia faamatala mai e le auai lana tane i le Ekalesia, ma na o ia lava ma lana fanau ia tagata o le Ekalesia i le nuu atoa lena. Sa matou fetufaai ni lesona ma fefaasoaa’i a matou molimau.

Sa vave le taimi. A o ma sauni o le a ma toe malaga, sa foliga faanoanoa lava ia Tuafafine Louden, i le na o ia ma si ana fanau. Sa ia pulunaunau mai, “E le tatau ona lua o; ua ou matua misia lava le Ekalesia.” E le’i pine ae faasalalau mai i le faaleotele leo o le a tuai ona alu le vaa i le isi 30 minute ona o se faafitauli. Sa musumusu mai Tuafafine Louden, “O lea ua tali mai la’u tatalo.” Ona fesili mai lea po o se a se mea e mafai ona ia faia e faatosina mai ai lona toalua ia fiafia i le talalelei. Sa ma fautuaina o ia ina ia faaauai o ia i a latou lesona o le Peraimeri i vaiaso taitasi i le fale, ma ia avea i latou ma molimau ola o le talalelei ia te ia. Sa ou fai atu ia te ia o le a matou auina atu mo i latou le mekasini o le Children’s Friend ma isi fesoasoani faaopoopo e fai ai a latou aoga i le fale. Sa ma uunaia o ia ina ia aua lava nei faavaivai i lona toalua.

Sa ma tuua ia Mt. Isa, o se aai ou te le’i toe foi atu i ai. Peitai, o le a avea pea ma mea e pele ia te au le manatuaina o lena tina lelei ma si ana fanau peleina, ma le maligi o o latou loimata i le alolofa a o latou talotalo faatofa mai ma le faafetai.

I ni nai tausaga mulimuli ane, a o o’u lauga atu ai i se fonotaga faaleautaitai o le perisitua i Brisbane i Ausetalia, sa ou faamamafaina le taua o le aoaoina o le talalelei i totonu o le aiga ma le taua o le ola ai i le talalelei ma avea ma faataitaiga lelei o le upumoni. Sa ou faasoa atu i alii sa faatasi ai i le sauniga, le tala ia Tuafafine Louden ma le aafiaga o lona faatuatua ma lona naunautai ia te a’u. A o taufaai’ui’u la’u lauga, sa ou fai atu, “Ou te leiloa pe na auai le tane a Tuafafine Louden i le Ekalesia, ae na te le mauaina se isi faataitaiga sili ona lelei e mulimuli ai nai lo lona lava toalua.”

Sa sii se lima o se tasi o taitai, ona tulai lea ma tautino mai, “Uso Monson, o a’u o Richard Louden. O le fafine na e saunoa i ai o lo’u toalua lena. O tamaiti sa i ai [na gatete lona leo] o le ma fanau. Ua avea nei i matou ma se aiga e faavavau, o se mea ou te faafetai ai i le mauai ma le onosai o lo’u toalua pele. O ia ua mafua ai nei mea uma.” Sa leai se isi na toe gagana. Na uma le leai o se pisa ae na o le fogifogi isu ma le loimata maligi na vaaia.

O loo tatou ola i taimi fesouaiina. E masani lava ona le iloa po o fea o i ai le lumanai; o lea, e moomia ai ona tatou saunia mo mea e le mailoa. Ua faaalia i fuaitau faafuainumera faapea e i ai nisi o taimi, ona o nisi o mafuaaga, tou te oo ai i le matafaioi o le galue mo le sailiga o le seleni. Ou te uunaia outou ina ia outou aooga ma aoaoina ni tomai aoga, ina ia tulai mai se tulaga faapea, ae ua outou saunia e tausi o outou aiga.

O le nafa a tamaitai e tupito. O le tusitala, tusisolo, ma le tausi talafaasolopito lauiloa a Amerika, o Washington Irving, na ta’ua: “O loo i ai se tasi i le lalolagi e sili atu le tiga o lona faanoanoa mo lē o loo faanoanoa, nai lo le tiga o lē o loo faanoanoa mo ia lava; o loo i ai se tasi e matuai naunau i le atoatoa o le isi ae aua ne’i aumaia le mamalu ia te ia ae tau lava o le fiafia; o loo i ai se tasi e faamaoni i le nanaina o le lē atoatoa o le isi nai lo lona lava lē atoatoa; na te nanaina ia le atoatoa o le isi ma le faamaoni nai lo ia lava; o loo i ai se tasi e galo uma ona lagona mo ia lava ona ua ave uma ona lagona o le agalelei, agamalu, ma le alofa faamaoni i se isi. O ia lena o se tamaitai.”

Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley: “Na totoina e le Atua i totonu o tamaitai se uiga paia lea e aliali mai ai le malosi le leoa, i le tauagafau, i le filemu, i le lelei, i le mama, i le faamaoni, i le alofa. Ma o nei uiga ofoofogia uma e maua lo latou faailoaina moni ma le faamalieina i le avea ma se tina.”9

O le avea ma se tina e le’i faapea lava o se matafaioi faigofie. O nisi o tusitusiga ua leva i le lalolagi o loo apoapoaiina ai i tatou ina ia aua ne’i tuulafoaiina upu a o tatou tina, ua poloaiina i tatou o le tama valea e faanoanoa ai lona tina ma lapataiina i tatou ina ia aua ne’i inoino i o tatou tina pe a loomatutua i latou.10

Ua faamanatu mai foi e tusitusiga paia ia i tatou e faapea o mea tatou te aoaoina mai o tatou tina e aofia ai mea sili ona tatou faatauaina, e pei o atalii totoa e 2,000 o Helamana, o e “na aoaoina e o latou tina, pe afai latou te le masalosalo, e laveaiina i latou e le Atua.”11 Ma na Ia laveaiina i latou!

E toatele sui o le Aualofa e le o i ai ni tane. O le maliu, tetea po o le le maua o le avanoa e faaipoipo ai, i le tele lava o tulaga, ua tatau ai i se tamaitai ona tu na o ia. E faaopoopo atu i ai, e i ai i latou o e faatoa o ese mai le polokalama a Tamaitai Talavou. O le mea moni lava, e le moomia ona tuua na o se tasi, aua o le a i ai i ona tafatafa se Tama Faalelagi alofa e tuuina atu le taitaina i lona olaga ma tuuina atu le filemu ma le faamautinoaga i na taimi toamalie lea e tuua toatasi ai ma moomia ai le faamafanafanaga. E le gata foi i lea e tulaga ese foi le tutu faatasi o tamaitai o le Aualofa o ni uso. Ia outou i ai pea iina e fetausiai le tasi i le isi, ia iloa manaoga o isi. Ia outou nofouta i tulaga o uso taitasi, i le iloaina lea o nisi tamaitai o loo feagai ma ni luitau patino, ae o tamaitai uma lava o se afafine taua o lo tatou Tama Faalelagi.

A o o’u faaiuina o’u manatu, ou te fia faasoa atu ia te outou se aafiaga o tausaga ua mavae lea e atagia ai le malosiaga o outou tuafafine pele i totonu o le Aualofa.

I le gasologa o le 1980, le selaulimasefulu tausaga o le faavaeina o le Ekalesia, sa talosagaina ai sui taitasi o le aufono a le Aulofa aoao e tusia se tusi e ave i tuafafine o le Ekalesia i le tausaga e 2030—50 tausaga i le lumanai. O se vaega lenei mai le tusi na tusia e Tuafafine Helen Lee Goates:

“O lo matou lalolagi o le 1980 ua matuai faatumulia i le le mautonu, ae ua ou naunau e ola i aso taitasi i le faatuatua ae le o le fefe, ia faalagolago i le Alii ma mulimuli i fautuaga a lo matou perofeta o aso nei. Ou te iloa o loo soifua le Atua, ma ou te alofa ia te ia ma lo’u agaga atoa. Ou te faafetai lava ona ua toefuatai mai le Talalelei i le 150 tausaga talu ai ma ua mafai ona ou olioli ai i faamanuiaga o le avea ma tagata auai i lenei Ekalesia maoae. Ou te faafetai mo le perisitua a le Atua, i le lagonaina o lona mana i lo’u olaga atoa.

“O loo o’u maua le filemu i lo’u lalolagi, ma tatalo ina ia mafai ona lagolagoina outou i lo outou lalolagi e ala i molimau ma talitonuga mausali i le talalelei a Iesu Keriso.”12

Na maliu ia Helen Lee Goates ia Aperila o le tausaga 2000. A o le’i maliu o ia ona o le kanesa, sa ma asiasi atu ma Tuafafine Monson ia te ia faapea lona toalua ma le aiga. Sa foliga mai sa toamalie ma filemu o ia. Na ia ta’u mai ia i ma’ua ua ia sauni e alu ma tulimatai atu e toe feiloai ma ona matua ma isi e pele na muamua atu ia te ia. Sa faaalia e Tuafafine Goates i lona olaga le mamalu o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I lona maliu, sa ia faailoatino mai ai lava la outou anava: “Ae afai ua saunia outou, o le a outou le matatau ai lava.”13

Ou te tuuina atu ia te outou, o o’u tuafafine pele, la’u molimau faapea o loo soifua le Tama Faalelagi, o Iesu o le Keriso, ma o loo taitaiina i tatou i aso nei e se perofeta mo o tatou taimi—o Peresitene Gordon B. Hinckley. Ia manuia le faigamalaga a o outou malaga ai i le olaga, ou te ole atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. A Woman’s Reach (1974), 21.

  2. Mataio 11:28–30.

  3. Strickland Gillilan, “The Reading Mother,” in The Best Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 376.

  4. Added in April 1992 by Elizabeth Ware Pierce.

  5. In Great Musicals of the American Theatre, 2 vols., ed. Stanley Richards (1973–76), 1:393.

  6. Priesthood Home Teaching Handbook, rev. ed. (1967), ii.

  7. Gospel Ideals (1953), 169.

  8. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 155.

  9. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 387.

  10. Tagai i le Faataoto 1:8; 10:1; 23:22.

  11. Alema 56:47.

  12. Tusi o loo i ai i le ofisa o le Aualofa.

  13. MFF 38:30.

Lolomi