2006
E mau mauihaa no te hau o te Fatu
Mē 2006


E mau mauihaa no te hau o te Fatu

Tatou tei rave i te i‘oa o te Mesia i ni‘a ia tatou, i hee a‘e nei tatou ma te ite ore i roto i te mau hoho‘a no te faainoraa, no te parau faufau, e no te faahoho‘araa ha‘iriiri ?

E hoa to‘u, te hoê melo no te hoê pŭpŭ politita e itehia i te mau hebedoma atoa i roto i te afata teata a te fenua. A haapapû ai oia i to‘na ti‘araa, ua parau oia e, « E faaitoitohia matou ia parau hou a feruri ai ! » Te ora nei tatou i te hoê tau e rave rahi o te parau nei ma te feruri ore, ma te faaitoito i te mau pahonoraa i te pae aehuehu i te mau pahonoraa feruri maitaihia. Noa‘tu e no teie tuhaa fenua e aore râ, no ni‘a i te faito o te ao nei, i roto i te mau parauparauraa a te taata iho e aore râ, a te politita, i te utuafare e aore râ, i roto i te mau rururaa huiraatira, te paina rahi nei te mau reo, ia ma‘iti i te inoino i te opua-ore-raa.

Ua faaara te Faaora e, mai te matamua mai â e i roto i te mau aamu e, e faatupu Satane i te riri i roto i te aau o te mau taata.1 I roto i te Buka a Moromona, ua haamau Lamana i te hoê hoho‘a no te mutamuta rahi mai te faatupu i te riri, te faananearaa i te riri rahi, e te tura‘i ia taparahi i te taata.2 I te hoê tau e i roto i te Buka a Moromona, e ite tatou ite mau taata maamaa e te haavare i te faatupuraa i te riri rahi e e faatihaehae ia tama‘i. I te mau mahana o te Raatira ra o Moroni, ua faaûru te taata taiva ra o Amalikia i te « riri i roto i te aau o te ati Lamana i te ati Nephi ».3 Amulona e te mau tahua parau-ti‘a-ore a Noa, Nehora, Korihora, Zorama te taata taiva (e itehia teie mau ti‘araa haama i roto i te Buka a Moromona), o ratou te mau taata faahuehue o tei faaûru ia ara, ia marô, ia faau‘anaraa i te amahamaha, e ia faahohonu i te mau tihaehaeraa.

I to‘na parauraa ia Enoha, ua faaite te Fatu i na taime e piti, te taime no To‘na fanauraa e te taime hou To‘na ho‘i pitiraa mai, e au ïa mai « te mau mahana no te mau ohipa ino e te tahoo ra ».4 E ua parau te Fatu e i te mau mahana hopea, e nini‘hia‘tu te riri i ni‘a i te ao nei ma te anoi ore.5 Ua tatarahia te riri oia te riri parau-ti‘a o te Atua e oia atoa te mau huru a te taata no te puai hitahita e te riri hohonu e te u‘ana. E ti‘a mai te matamua mai te feruriraa o te hoê Metua here i te mau tamarii « aore to ratou aroha, e ua au ore ratou i to ratou iho »,6 i te tahi mau taime, are‘a te piti o te riri, e ti‘a mai ïa te reira mai roto mai te hoê nunaa « aita o ratou e haapa‘oraa, aita atoa e aroha… e ua etaeta roa ratou i ta ratou parau hape ».7 Te ri‘ari‘a nei au e te faaruru ra te ao i na riri e piti, e te mana‘o nei au e te faatupu rahihia nei te riri a tei mo‘a e ratou o tei faahepo ra i te mau aau o te mau taata i te ino, te faaino, e te mau tihaehaeraa puai.

Te mau tumu matamua no te riri o te taata oia te parau mau e te maramaramaraa. Ua a ‘o o Iakobo « ia rû te taata atoa i te faaroo, ia haere mai ho‘i i te riri : e ore ho‘i te riri o te taata nei e faatupu i te parau ti‘a a te Atua ».8 Mai ta Enoha i hi‘o atu, te terono a te Atua, oia hoê no te hau, te afaro,e te parau mau.9 Mai te peu e e riro ratou ei mau hoa haavarevare e aore râ, e mau orometua parau ti‘a-ore, e mau taata aravihi e aore râ, e mau taata faaarearea, e mau taata parau e aore râ, e mau taata papa‘i rata no te mau ve‘a o te fenua iho, e mau taata imi i te mana e aore râ, i te faufaa moni, a ara ia ratou e faahepo ra i teie huru riri o tei tamărû nei i te feruriraa e te aau aroha.

I te hiti o te mau pape o Moromona, ua ani Alama ia ratou o tei hinaaro e tomo i roto i te hoê fafauraa e auraa e te Atua ia ti‘a ei mau ite no te Atua e ia amo i te mau hopoi‘a te tahi e te tahi.10 Mai ia ratou o tei tomo ihoa i roto i te hoê fafauraa mo‘a, e titauhia ia tatou ia vai tamau i ni‘a i te e‘a, te parau mau, e i te ora oia ho‘i o Iesu Mesia.

Tatou tei rave i te i‘oa o te Mesia i ni‘a ia tatou, i hee a‘e nei tatou ma te ite ore i roto i te mau hoho‘a no te faainoraa, no te parau faufau, e no te faahoho‘araa ha‘iriiri ? I taui a‘e nei te mau taa-ê-raa o te taata iho, o te hoê pae, o te hoê ohipa e aore râ, o te ohipa faaroo i roto i te hoê huru faadiaboloraa o te feia e hi‘oraa taa ê to ratou ? E tape‘anei tatou no te haamaramarama te mau huru ti‘araa taa ê o vetahi ê e mai te peu e nehenehe, no te imi te vahi e hoê ai te mana‘o ?

Te haamana‘o nei au i te tau e tamarii haapii vau e e faatoro‘ahia, ua papa‘i au i te hoê ‘faaiteraa mana‘o no te hoê philosopho faahiahia no te pae polotita. E mea papû e ua au ore au i to‘na mana‘‘o. Ua parau mai to‘u orometua e mea maitai ta‘u mau parau i papa‘i area râ, aita i rava‘i maitai. Hou a faaite ai oe i to oe mana‘o, ua parau oia, e titauhia oe na mua roa ia tuu atu i te mana‘o paututu no te ti‘araa o ta oe e pato‘i na, hoê mana‘o ta teie philosopho iho e nehenehe e faarii. Ua papa‘i faahou vau i te api parau. I vai â ia‘u te mau taa-ê-raa faufaa e te philosopho area râ, ua hau atu to‘u maramarama i to‘na mana‘o, e ua ite au i te mau puai e te mau viretu, oia atoa te mau oti‘a, o to‘na ti‘aturiraa. Ua haapii mai au i te hoê haapiiraa e o ta‘u i faaohipa i te roaraa o to‘u oraraa.

A hahaere ai te tenerara Andrew Jackson, na rotopu i te mau aroa o te Tama‘i no New Orleans, ua parau oia i to‘na mau taata, « Taure‘are‘a ma, a faahaehaa-rii-a‘e i ta outou mau pupuhi ! » Te mana‘o nei au e rave rahi o tatou e hinaaro ra e e faahaehaa-rii-a‘e i ta tatou mau « pupuhi ». I te tahi pae, e hinaaro tatou e faateitei i te faito o ta tatou paraparau mo‘emo‘e e i mua i te nunaa. E mea ti‘a ia tatou ia ‘ape i te ‘faahoho‘a hoata ‘i te mau ti‘araa o vetahi ê, i te paturaa i te « taata hamanihia i te ruru aihere », mai te peu e mea au a‘e na outou, i te opere i te mau taoraoraraa ‘papû ore’ no ni‘a i te mau mea e faahinaarohia e ratou e to ratou huru taata. E hinaaro tatou, mai ta te Fatu i a‘o mai, ia faateitei i te haavare ore, te paari, e te mau tane e te mau vahine maitai i te mau vahi atoa e itea ratou e ia faarii e te vai nei i rotopû « i te mau ‘haapa‘oraa mo‘emo‘e, te mau pŭpŭ, e te mau toparaa i‘oa atoa », o ratou o tei « atea i te parau mau o te evanelia no te mea aita ratou i ite i hea e imi ai i te reira ».11 E huna anei tatou i te reira mori no te mea ua faaô tatou ia tatou iho i roto i te peu tumu no te faainoraa, no te faahoho‘araa, no te faahararaa e no te inoinoraa i te taata ?

E mea ohie roa ho‘i i te tahi mau taime ia topa i roto i te hoê varua faaoo e te paieti ore na roto i te faaohiparaa i te mau hi‘oraa pato‘i. Te faatopa morale e te faaiti rahi roa nei tatou no te hopoi ia vetahi ê e aore râ, to ratou mau mana‘o i te tau‘a-ore-raa. O te mauihaa matamua teie no ratou e parahi nei i roto i te fare rahi e te aano ta te metua tane o Lehi i ite i roto i ta‘na orama.12 Iuda, te taea‘e o te Mesia, ua faaara oia e « e riro te feia tâhitohitohia ia tae i te tau hopea ra, i te haapa‘oraa i to ratou iho mau hinaaro paieti-ore ra, te feia ïa e faataa ê ia ratou iho tei ta te tino o tei ore i noaa ia ratou te Varua ra ».13

E piri roa te faaoo i te varua paieti-ore. Ua ineine te mau feia paieti-ore no te imi e te haru i te hape. E itehia e aore râ, e ore e iteahia, e hohora ratou i te hoê ti‘aturiraa faufau ma te aau papû e te ti‘a. Ua parau Isaia no ratou « e titau i te parau iino ra » e « tei faahapa i te taata i te reo hoê, e ua tuu ho‘i i te marei i tei a‘o mai i te uputa ra, e ua haapio ê i te feia parau-ti‘a ra i te haavare ».14 I teie hi‘oraa, ua a‘o te Fatu i te mau mahana hopea nei e « haapae roa tatou i te faahapa te tahi i te tahi » e « o tei hau roa a‘e i te mau mea atoa, a faaahu na ia [outou] iho na i te ruuruu o te aroha, mai te au i te ahu tapo‘i ra, o te ruuruu ïa o te maitai roa e te hau ».15

Ua parau mai te peresideni George Albert Smith : « Aita e mea i te ao nei tei hau atu i te ino e te mauiui rahi no te utuafare o te taata maori râ, te tihaehae, te faaino, te mana‘o feaa, e te huru mărû-ore o te tahi mau taata i to ratou mau hoa ».16 I te pae politita, ua faaara oia e, « I te mau taime e faahepo ta outou mau politita ia outou ia parau ma te mărû-ore i to outou mau taea‘e, ia ite teie e, tei ni‘a outou i te hoê tahua fifi ».17 A parau ai no te misioni faufaa o te basileia i te mau mahana hopea nei, ua a‘o oia e, « E ere teie i te Ekalesia ‘aro e fatuhia e tatou. E Ekalesia teie o te faatupu nei i te hau i te ao. E ere i te ohipa na tatou ia haere i roto i te ao e imi i te hapa o verâ ma, eiaha atoa e haere e faahapa i te mau taata no te mea aita ratou i maramarama. Area râ, ta tatou hopoi‘a, na roto i te mărû e te here, ia haere i rotopû ia ratou e ia faataa ia ratou ra te parau mau ta te Fatu i heheu mai i teie mahana hopea nei ».18

Ua haamau te Fatu ia tatou ei nunaa no te hoê misioni taa ê. Mai ta‘na i parau ia Enoha i te mau tau i tahito ra, te mahana o ta tatou e ora nei e riro te reira hoê tau no te pouri, area râ, e riro atoa ei taime i reira te parau-ti‘a e pou mai ai mai te ra‘i mai, e te parau mau e ti‘a mai mai raro mai i te repo no te horo‘a faahou â i te iteraa no te Mesia e Ta‘na misioni no te taraehara. Mai te hoê pape pu‘e, e haaparemo teie parau poro‘i i te ao, e tei ma‘itihia e te Fatu e haaputuputuhia ïa no na peho e maha o te ao nei.19 I te mau vahi atoa o te ao nei, ua hamanihia tatou ei hoho‘a no te hoê nunaa tei riro ei mauihaa no te hau o te Fatu. I roto i te mau parau a Petero, ua arue te Atua ia tatou mai Ta‘na iho, no te poro i To‘na hanahana « oia o tei pii ia outou i rapae i te pouri i roto i to‘na maramarama maere : oia i te tau i ma‘iri e ere i te hoê nunaa area râ, i teie nei te nunaa o te Atua ».20 Eita e ti‘a ia tatou ia mahemo i roto i te hoê ao o te faateitei nei i te faahararaa e te inoinoraa i te taata. Hau atu, mai ta te Fatu i heheu ia raua atoa Paulo e Moroni, eita e ti‘a ia tatou ia nounou e aore râ, ia faaea i roto i te faa‘oru. Eita tatou e hae oioi e eita atoa e rave i te mea tano ore. Eita tatou e oaoa i roto i te ino area râ, i roto i te parau mau. Papû roa teie te aroha teatea o te Mesia o ta tatou e mono nei.21

I roto i te hoê ao haaatihia i te riri rahi, ua a‘o mai te peropheta no to tatou mahana, oia o te peresideni Gordon B. Hinckley e : « I teie nei e tuhaa rahi ta tatou e ti‘a ia rave i roto i teie mau tau ati. E nehenehe tatou e horo‘a i to tatou mau mana‘no te faufaa o te ti‘araa a ite ai tatou area râ, eiaha e faariro ia tatou ei tuhaa no te mau parau e aore râ, no te mau ohipa ino i to tatou mau taea‘e e mau tuahine i roto i te mau nunaa huru rau i te hoê pae e aore râ, i te tahi. Te mau taa-ê-raa politita, aore te reira e faatiti‘aifaro i te tihaehae e aore râ, i te hinaaro iino. Te ti‘aturi nei au e e mea ti‘a i te nunaa o te Fatu ia hau te tahi e te tahi i te mau taime oto, ma te hi‘o-ore i te mau faaturaraa e vai nei i te mau faatereraa e te mau pŭpŭ taa ê ».22

Ei mau ite papû no te Mesia i roto i te mau mahana hopea nei, eiaha tatou ia topa i roto i te pouri e, mai te au i te mau parau a Petero, « ua matapohia tatou », area râ ia faahotu tatou i roto i to tatou iteraa papû no te Mesia e no Ta‘na Evanelia tei faaho‘ihia mai, na roto i te mana‘o, te parau, e te ohipa.23 Te ora nei te Atua. O Iesu Mesia te mauihaa e na roto Ia‘na ua haamauhia tatou ei hoê nunaa, arata‘ihia i teie nei e te hoê peropheta no te Atua, te peresideni Gordon B. Hinckley. Ia faaâpi tatou i te mahana atoa i roto i to tatou iho mau aau te aroha teatea o te Mesia e ia upooti‘a e to tatou Fatu i ni‘a i te pouri o te ao.

Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Hi‘o 2 Nephi 28:20 ; PH&PF 10:24.

  2. Hi‘o 1 Nephi 16:37–38.

  3. Alama 48:1.

  4. Mose 7:46, 60.

  5. Hi‘o PH&PF 115:6.

  6. Mose 7:33.

  7. Moroni 9:18–19.

  8. Iakobo 1:19–20.

  9. Hi‘o Mose 7:31.

  10. Hi‘o Mosia 18:8–10.

  11. PH&PF 123:12 ; hi‘o atoa also 98:10.

  12. Hi‘o 1 Nephi 8:26–33 ; 11:36.

  13. Jude 1:18–19.

  14. Isaia 29:20–21.

  15. PH&PF 88:124–25.

  16. Sayings of a Saint, ma‘itihia e Alice K. Chase (1952), 30.

  17. I roto Conference Report, Eperera 1914, 12.

  18. I roto Conference Report, Eperera 1935, 44.

  19. Hi‘o Mose 7:62.

  20. 1 Petero 2:9–10.

  21. 1 Korinetia 13:4–6 ; Moroni 7:45–47.

  22. « War and Peace », Liahona, Me 2003, 80.

  23. 2 Petero 1:8–9.