2006
Faafaileleina o Faaipoipoga
Me 2006


Faafaileleina o Faaipoipoga

E mafai ona sili atu le fiafia o faaipoipoga, pe afai e faafaileleina ma le matua faautauta.

O’u uso e ma tuafafine pele, faafetai atu i lo outou alolofa i le Alii ma Lana talalelei. Pe o fea lava o outou nonofo ai, o outou olaga amiotonu e avatu ai faataitaiga lelei i nei aso ua matua solipala ai le amioatua ma malepelepe ai faaipoipoga.

A o femalagaa’i i matou o le Usoga i le lalolagi, e i ai nisi taimi matou te vaai ai i ni vaaiga faapopole loto. I sa’u malaga i se vaalele talu ai nei, sa ou nofo ai i tua o se tane ma se ava. Na matua manino le alofa o le fafine i lana tane. A tago e milimili le tuaua o lana tane, e mafai ona ou iloa atu lana mama faaipoipo. Sa faapupuu atu o ia i ona tafatafa ma tuu lona ulu i luga o lona tau’au, e manaomia le mafuta atu o lana tane.

O le eseesega, sa foliga mai le tane e matua le ano lava [i lana ava]. Sa matua taula’i atu [le tane] i se masini taalo eletonika. I le taimi atoa o le faigamalaga, sa matua gaua’i atoa o ia i lena masini. E le’i tilotilo faatasi o ia i [lana ava], pe talanoa atu i ai, pe ano atu foi i lona naunau mai mo se alofa.

O lona le ano atu i ai na ou fia ’e’ē atu ai lava i ai: “Sole, pupula ou mata! E te le o vaai atu lava ou mata? Gaua’i atu i ai! E alofa lau ava ia te oe! Na te manaomia oe!”

Ou te le iloa i la’ua. Ou te lei toe vaai foi ia i la’ua. Pe atonu foi ua ou soona mateletele. Ma e moni lava, a na fai e iloa e lenei tamaloa lo’u popolega mo i la’ua, atonu e gaualofa o ia mo a’u i lo’u le iloa faaaoga le masini taalo.

Peitai o mea nei ou te iloa: “o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.”1 Ou te iloa sa foafoaina le lalolagi, ma sa toefuataiina mai le Ekalesia a le Alii ina ia mafai ai ona faamauina aiga ma faaeaina o ni iunite e faavavau.2 Ou te iloa foi o se tasi o togafiti poto a Satani e faavaivaia ai le galuega a le Alii, o le osofa’ia lea o le tulaga paia o le faaipoipoga ma le aiga.

O le faaipoipoga e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia, nai lo se isi lava sootaga faaletagata soifua. Ae e i ai nisi ulugalii faaipoipo, e le taunuu i le tulaga atoatoa latou te gafatia. Ua tuu lava le alofa logoitino ia elea, ua leai lava ano le tasi i le isi, ua faataga isi mea e fiafia i ai po o ao valevale o le le amana’ia e faapogisa ai le vaaiga i le mea moni e mafai ona oo i ai a latou faaipoipoga. E mafai ona sili atu le fiafia o faaipoipoga, pe afai e faafaileleina ma le matua faautauta.

Ua ou iloa e toatele tagata matutua o le Ekalesia e lei faaipoipo. E le faapea ona o so latou lava faatamala, latou te taulimaina ai na o i latou ia faigata o le olaga. Ou te faamanatu atu ia i tatou uma lava, i le ala ma le taimi a le Alii lava Ia, o le a leai se faamanuiaga e taofia mai Ana Au Paia faamaoni.3 Mo i latou ua faaipoipo pe o le a faaipoipo foi, ou te fautuaina atu ni laasaga se lua e mafai ona outou faia ia sili atu ai ona fiafia a outou faaipoipoga.

I. Faavae i Luga o Aoaoga Faavae

O le laasaga muamua, o le malamalama lea i le aoaoga faavae mo faaipoipoga. Ua tautino mai e le Alii o le faaipoipoga o le tuufaatasia faaletulafono lea o se tane e toatasi ma se fafine e toatasi: “O le faaipoipoga e faapaiaina lea e le Atua i tagata.

“O lea, e tusa ai ma le tulafono e tatau ia te ia se ava e toatasi, ma ia avea ai i la’ua ma tino e tasi, ina ia faataunuuina ai e le lalolagi i nei mea uma le i’uga o lona foafoaga.”4

O aga masani a le lalolagi e faamatala ai le faaipoipoga i se isi auala, o le a faatama’ia ai ma le faanoanoa le faatulagaga o le faaipoipoga. O na faiga ua feteenai ma le fuafuaga a le Atua.

O Ia lea na fetalai mai: “O le mea lea e tuua ai e le tane o lona tama ma lona tina, a e faatasi ma lana ava; ona avea lea o i laua o le tino e tasi.”5

O loo toe faamautinoa mai foi e le mau “e leai se tane [e] aunoa ma le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii.”6

O le faaipoipoga o le faavae lea o sootaga fegalegalea’i, o le punavai o le amioatua, ma o le faavae mo le faaeaga faavavau. O le faaipoipoga ua faatuina faalelagi, o se feagaiga e faavavau ma tumau.7 E faapaiaina le faaipoipoga pe a faapelepele ma faamamaluina i le [tulaga] paia. O lena tuufaatasiga ua le na o le va o le tane ma le ava; o loo aofia ai ma se faigapaaga ma le Atua.8 “Ua i ai i le tane ma le ava se tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi.”9 O fanau e fanauina i lena tuufaatasiga i le faaipoipoga, o “le tofi lea mai ia Ieova.”10 O le faaipoipoga, o le fuga amata o le olaga faaleaiga; o le avea ma matua o lona fuamatala lena. Ma o le a atili ai ona matagofie lena teufugalaau pe a faamanuiaina i fanau a fanau. E mafai ona faavavau aiga e faapei foi o le malo o le Atua lava ia.11

O le faaipoipoga o se poloaiga ma se mataupu faavae faaeaina o le talalelei.12 Talu ai o le faaipoipoga e faauuina e le Atua, o lea e pa’ia ai le faatinoga faaletino o le alofa faafaaipoipo. Peitai, o nei meaalofa paia ua tele ina le faamamaluina. Afai e faataga e se ulugalii se gagana masoa po o ponokalafi e faaleaga ai lo la’ua sootaga vavalalata, ua la faatiga i lo la’ua Foafoa a o la foi ua faatoilaloina ma faatauvaaina a la’ua lava meaalofa paia. O le fiafia moni, e faavae i luga o le mama a’ia’i faaletagata.13 Ua poloai mai le mau: “Ia mama outou.”14 E tatau ona tumau pea le faaipoipoga o se feagaiga e siitia ai tane ma ava i le faaeaga i le mamalu selesitila.

Sa fuafuaina le faaipoipoga e le Alii ia tumau i talaatu o le oti faaletino. O Lana fuafuaga e aumai ai le faaauau pea e faavavau o le aiga i le malo o le Atua. O Lana fuafuaga ua saunia ai malumalu ma avanoa e faia ai galuega iina mo e ola ma e oti. O se faaipoipoga e faamauina iina, e ulufale atu ai se tane ma le ava i lena faatulagaga maoae o le fusia faatasi lea e matua taua mo le faaatoatoaina o le galuega a le Atua.15

O aoaoga faavae e faatatau i le faaipoipoga, e aofia ai le saolotoga e filifili ai ma le matafaioi e tali atu ai [i le Alii]. O i tatou uma lava, ua i ai le matafaioi e tali atu ai mo a tatou lava filifiliga. O ulugalii e faamanuiaina i se fanau, ua i ai le matafaioi e tali atu ai i le Atua mo le tausiga latou te tuuina atu ia latou fanau.

A matou fono ma taitai o le perisitua, e masani ona ou fesili pe o a mea e faamuamua i o latou tiutetauave. E masani ona latou ta’ua o latou tiute taua i le Ekalesia, ua tofia i ai i latou. E toalaiti lava e manatuaina o latou tiutetauave i aiga. Peitai, o tofi o le perisitua, o ki, valaauga, ma korama, e mo le faaeaina o aiga16 O le mea lea uso e, o lou tiute faaleperisitua aupito taua lava, o le faafaileleina lea o la oulua faaipoipoga—ia tausia, ia faaaloalogia, faamamalu, ma alofa i lau ava. Ia avea oe o se faamanuiaga ia te ia ma lau fanau.

II. Faamalolosia o Faaipoipoga

Faatasi ai ma nei autu o aoaoga faavae, se’i o tatou mafaufau nei loa i le laasaga lona lua—o faatinoga patino e faamalosia ai se faaipoipoga. O le a ou tuuina atu ni nai faataitaiga ma valaaulia ia ulugalii taitasi, e manatunatu ifo lava i latou ma fetuutuuna’i ai e tusa ma tulaga o loo manaomia ai e i latou lava.

O a’u fautuaga e faaaoga ai veape galue nei e tolu: ia talisapaia, ia fesootai, ma ia manatunatu loloto.

Ia talisapaia—o le fai atu “Ou te alofa ia te oe” ma le “faafetai atu”—e le faigata. Peitai, o nei faatinoga o le alofa ma le talisapaia, e tele atu mea e tino mai ai nai lo le faailoa atu o se manatu alofa po o se galuega. O faailoga na o aga faatamalii. A o vaavaai atu ia soa loto faafetai mo le lelei o le tasi ma le isi ma tuuina atu le faamalo faamaoni o le tasi i le isi, o le a taumafai foi ava ma tane ia avea ma tagata o loo faamatala mai i na upu faaviivii.

Fautuaga numera lua—ia fesootai lelei ma lou toalua—e taua foi. O fesootaiga lelei, e aofia ai le faaalu o se taimi e fuafua faatasi ai. E manaomia e ulugalii se taimi patino e matau ai, e talanoa ai, ma matua’i faalogo atu le tasi i le isi. E manaomia lo la galulue faatasi—fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa. E manaomia lo la’ua faafaileleina o la la’ua sootaga vavalalata faaletino faapea foi le faaleagaga. E tatau ona la taumafai e siitia ma faagaeetia e le tasi le isi. E tumau le fusia faatasi o le faaipoipoga pe a taufai malamalama le ulugalii i sini. O fesootaiga lelei foi e faalauteleina i le tatalo. O le tatalo ma ta’ua patino se galuega lelei a le toalua (po o se manaoga) e faafailele ai se faaipoipoga.

O la’u fautuaga lona tolu o le ia manatunatu loloto. E loloto le uiga o lenei upu. E afua mai i le upu Latina o le : con, o lona uiga o le “faatasi,” ma le templum, o lona uiga “o se va po o se nofoaga e mafaufau ai.” O le afuaga foi lena e maua mai ai le upu temple [malumalu]. Afai e faatele ona manatunatu loloto ia ulugalii—faatasi le tasi ma le isi i le malumalu—o le a sili atu ona manatua ma tausia feagaiga paia. O le auai atu soo e auauna atu i le malumalu, ma suesue e le aunoa le aiga i tusitusiga paia, e faafailele ai se faaipoipoga ma faamalosia ai le faatuatua i totonu o se aiga. O le manatunatu loloto e mafai ai ona naunau atu ma ogatasi le tasi ma le isi ma le Alii. O le manatunatu loloto o le a faafaileleina ai le faaipoipoga ma le malo o le Atua. Na fetalai mai le Matai, “Aua tou te saili mea o lenei lalolagi ae saili muamua e atiina ae le malo o le Atua, ma faatuina lana amiotonu, ona faaopoopoina ai lea o nei mea uma ia te outou.”17

Ou te valaau atu i soa faaipoipo taitasi, ina ia mafaufau i nei fautuaga ona fuafua ai lea o ni sini patino e faafailele ai la oulua lava sootaga. Ia amata i se mana’o faamaoni. Faailoa faatinoga na e manaomia e faamanuiaina ai lo oulua lotogatasi faaleagaga ma le faamoemoega. Ia sili atu i na mea uma, aua le manatu faapito! Ia faatupuina se agaga o le manatu ma le agalelei i isi. Ia faailoga ma faamanatu faatasi ia aso taitasi, o se meaalofa faapelepele mai le lagi.

Na saunoa Peresitene Harold B. Lee “o le mea aupito sili ona taua o le galuega a le Alii e mafai e oe ma a’u ona fai, o totonu lea o papuipui o o tatou lava aiga.”18 Sa ta’utino mai foi e Peresitene Tavita O. MaKei, ”E leai se isi tulaga manuia e mafai ona tauia ai le toilalo i le aiga.”19

A oo ina iloa e oe na le tane ma le ava le mamanu paia o la oulua faatasiga—a oo ina o’oo’o o oulua lagona ua aumaia e le Atua le tasi o oulua i le isi—o le a faalauteleina la oulua vaaiga mamao ma faateleina foi lo oulua malamalama. Ua faaalia na lagona i upu o se pese e ese le leva ona ou faananau i ai:

Aua na e sau ia te au ma le leai,

Ua na o le alofa na e aumai,

Ma uu lo’u lima ma faatepa a’u i luga,

Na ou vaaia se lalolagi o faamoemoega e tele naua,

Aua na e sau oe lava ia te a’u.

Aua na e tautala mai i se leo malu,

O o’u vae ua si’omia e rosa ua laulaututu,

Ua ou savali atu ma loimata ma le olioli i lau afioga,

Aua ua pau mai lou fanoga.

Aua ua faia e le Atua mo a’u lau afioga, O le a pele oe i lo’u ola,

I le malamalama ma le pogisa i aso uma,

Ma tatalo o Lona alofa e pa’ia ai lo ta alofa i luga,

Aua ua faia e le Atua mo a’u lau afioga.20

Ia matua faafaileleina faaipoipoga taitasi, o la’u tatalo lea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49, parakalafa 1.

  2. Soo se taimi lava e lapatai mai ai tusitusiga paia e faapea, “e matua faatafunaina lava le lalolagi,” e fesootai atu le lapataiga i le manaomia o le pule o le perisitua e faamau faatasi ai aiga i totonu o malumalu paia (tagai MFF 2:3; 138:48; Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:39).

  3. Tagai Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:76.

  4. MFF 49:15–16.

  5. Mataio 19:5; tagai foi Mareko 10:7–8.

  6. 1 Korinito 11:11.

  7. Tagai MFF 132:19.

  8. Tagai Mataio 19:6.

  9. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” parakalafa 6.

  10. Salamo 127:3.

  11. Tagai MFF 132:19–20.

  12. Tagai Joseph Fielding Smith, The Way to Perfection, 10th ed. (1935), 232–33.

  13. Tagai Alema 41:10.

  14. MFF 38:42; tagai foi Isaia 52:11; 3 Nifae 20:41; MFF 133:5.

  15. Tagai MFF 128:15–18.

  16. Tagai MFF 23:3.

  17. Joseph Smith Translation, Mataio 6:38 (tagai Mataio 6:33, faamatalaga i le pito i lalo a).

  18. Stand Ye In Holy Places (1974), 255.

  19. Sii mai le J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization [1924], 42; i le Conference Report, Ape. 1935, 116.

  20. “Because,” upu mai ia Edward Teschemacher (1902).

Lolomi