2008
Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó
Sune 2008


Ngaahi Lēsoni mei he Tohi ʻa Molomoná

Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó

ʻĪmisi
Elder Keith K. Hilbig

ʻI ʻIulope Hahake he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u fakafanongo lolotonga ha konifelenisi fakasouni ki ha faifekau kei talavou ne tuʻu ʻi muʻa ʻi hono kaungā faifekaú ʻo fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko ʻo liliu ai ʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu mo hono hoá ha tangata taʻu nimangofulu tupu ko ʻAiveni (kuo fetongi ʻa e hingoá) ʻi ha kolo mamaʻo. Naʻe haʻu ʻena fiefanongó mei ha puipuituʻa faingataʻa pea naʻe tala pē ia ʻe he motuʻa hono valá, ʻi hono kavá, mo hono ʻulungāangá. Naʻá ne moʻui faingataʻaʻia moʻoni.

Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ke lavaʻi ʻe ʻAivení he naʻe teʻeki ai ke ne ako ki muʻa ki he ngaahi meʻa fakalotú. Naʻe fie maʻu ke siʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai fenāpasi mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe fie maʻu ke ne tali ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni foʻoú pea fakaʻaongaʻi ia. Naʻe loto ʻa ʻAiveni ke ne ako, pea naʻá ne teuteu faivelenga ki hono papitaisó mo hono hilifakinimá. Naʻe kei motuʻa pē hono valá pea taʻe tele hono kavá, ka kuó ne fakahoko e ngaahi ʻuluaki sitepú. Hili pē ha taimi nounou mei hono papitaiso ʻo ʻAivení, naʻe hiki e faifekaú mei ai. Naʻá ne fakaʻamu ke na toe fetaulaki mo ʻAiveni.

ʻI ha ʻosi mei ai ha māhina ʻe ono, ne toe fakafoki pē ʻe he palesiteni fakamisioná ʻa e faifekaú ki he kolo naʻe ʻuluaki ngāue aí. Naʻe ʻohovale ʻa e faifekaú ka naʻá ne fiefia ke toe foki, ko ia naʻá na pongipongia hake mo hono hoa foʻoú ki he houalotu sākalamēnití ʻi he ʻuluaki Sāpate pē naʻá ne foki mai aí. Naʻe fiefia e kāingalotú ke toe sio ki he faifekaú. Naʻa nau matua atu mo e malimalí ʻo fakafeʻiloaki fiefia kiate ia.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe he faifekaú ʻa e meimei tokotaha kotoa pē ʻi he kāingalotú. Ka naʻá ne fakasio holo ʻiate kinautolu ʻa e tangata ko ia naʻá ne papitaiso mo hono hoá ʻi he māhina ʻe ono ki muʻá. Naʻe ʻalu hake ha ongoʻi loto mamahi ʻi he faifekaú pea tō ʻene ʻamanakí. Kuo toe foki pē nai ʻa ʻAiveni ia ki hono ngaahi ʻulungāanga motuʻá? Kuo ʻikai nai te ne kei tauhi ʻene fuakava ʻi he papitaisó? Kuo mole nai meiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻaki kiate ia ʻi heʻene fakatomalá?

Naʻe fakavave mai ha tangata naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he ʻeletaá ke fāʻofua kiate ia pea naʻe motuhi ai ʻene fakakaukaú mo ʻene manavasiʻí. Naʻe malimali ange ʻa e tangatá pea hā mei hono fofongá ko ha tangata lelei ia. Naʻá ne tui ha sote hina mo ha hēkesi kuo haʻi fakalelei pea ko e ʻai ke ne teuteu e sākalamēnití maʻá e kiʻi kāingalotú he pongipongi Sāpate ko iá. ʻI he kamata ke lea ʻa e tangatá, ne toki fakatokangaʻi ia ʻe he ʻeletaá. Ko e ʻAiveni foʻoú ʻeni, ʻikai ko e ʻAiveni ne na akoʻi mo papitaiso ki muʻá! Naʻe vakai atu ʻa e ʻeletaá kuo hāsino mei hono kaumeʻá ʻa e mana ʻo e tuí, fakatomalá, mo e fakamolemolé; naʻá ne mamata ki he moʻoni ʻo e Fakaleleí.

Naʻe talaange ʻe he faifekaú ki hono kaungā ngāue fakafaifekau naʻe ʻi he konifelenisi fakasouní naʻe liliu lahi ʻaupito mo tupulaki ʻa ʻAiveni lolotonga e ngaahi māhina naʻe mavahe ai e ʻeletaá mei he koló. Kuo tali ʻe ʻAiveni e ongoongoleleí pea kuo malama ia meiate ia. Kuó ne aʻusia ha “liliu ʻo e lotó” (ʻAlamā 5:26) ʻo feʻunga ke papitaiso ai ia mo ne vilitaki ki muʻa ʻi he hokohoko atu hono fakauluí. Naʻá ne lolotonga teuteu ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ko e moʻoni ne toe “fanauʻi foʻou” (ʻAlamā 7:14) ʻa ʻAiveni.”

ʻI he fakaʻosi ʻe he faifekaú ʻene leá, naʻá ne fehuʻi leʻolahi hifo pē kiate ia, “Ko e hā hano lahi ʻo ha ‘liliu ʻo e lotó’ kuó u aʻusia ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí?” Naʻe hoko atu pē ʻene lea leʻolahi ʻo fakafehuʻi pē iá, “Kuo ʻfanauʻi foʻou’ nai au?” Ko ha ongo fehuʻi mahuʻinga ʻeni ʻoku totonu ke tau fai maʻu pē.

ʻI he ngaahi taʻu hoko mai aí ne u fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e faifekau kei talavoú ni mo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe ʻAivení. Kuó u fifili ki he ngāue ʻoku fai ʻe ha “fuʻu liliu lahi” (ʻAlamā 5:12) ʻi hotau lotó pea mo “fanauʻi fakalaumālie… ʻi he ʻOtuá” (ʻAlamā 5:14) ʻi heʻetau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Kuó u pehē ko ha konga mahuʻinga kinautolu ʻo e tokāteline ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ko ha ngaahi meʻa pē ʻoku tau aʻusia tuʻo taha ʻi he moʻuí ni. Ko ha ngaahi faingamālie ia ʻoku maʻu hokohoko, pea ʻoku fakataumuʻa ke toe loloto ange ai ʻa e fakauluí mo e lelei fakafoʻituituí. ʻOku nau teuteuʻi kakato ange kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Ngaahi Tukupā ʻo e Fanauʻi Foʻou ʻi he Laumālié

Ko e ngaahi tukupā ʻo e fanauʻi foʻoú mo e aʻusia ʻo ha liliu ʻo e lotó, ko ha ngaahi tukupā ia kuo pau ke tau fakakaukau kotoa ki ai. ʻOku tui ha niʻihi ʻi he kakai Kalisitiané ʻe lava ke fanauʻi foʻou kinautolu ʻi haʻanau fakahā pē ko Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻo ʻikai toe lau haʻanau faʻahinga tōʻonga fakatāutaha naʻe fai ki muʻa. Pea pehē ʻe ha niʻihi ko ʻetau ʻiloʻi pē ʻa e ngāue ʻa Kalaisí fakataha mo haʻatau tala ʻoku tau tui kia Kalaisi, pea ʻoku feʻunga ia ke tau lava ai ʻo toe foki hake ki he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló. Neongo ʻoku nau ʻuhinga lelei pē ka ʻoku ʻikai ke totonu ia.

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Foʻoú ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola lahi ʻo kau ki he fanauʻi foʻoú, ka ʻoku ʻikai faʻa hanga maʻu pē ʻe he anga hono liliu kinautolú ʻo fakamatalaʻi totonu e founga ʻe aʻusia ai iá. Hangē ko ʻení, naʻe malangaʻaki ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Sione 3:5–7), mo Sione Papitaiso (vakai, Mātiu 3:11), mo Paula (vakai, Loma 6:2–6; 2 Kolinitō 5:17; Kalētia 4:29; ʻEfesō 4:24) ʻa e tefitoʻi moʻoní, ka ʻoku ʻikai ke nau fakamahinoʻi mai ʻa hono ʻuhingá.

Ka ʻoku kehe ʻa e Tohi ʻa Molomoná ia he ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa ia ʻoku lava ke maʻu mei ai ha mahino ʻoku lelei ange ʻo kau ki he founga hono aʻusia ʻo ha liliu ʻo e lotó mo e fanauʻi foʻoú. ʻOku kakato ange hono fakahā fakatokāteline ʻe hono kau palōfitá ʻa e founga ʻene hokó. ʻOku kakato ange hono fakamatalaʻi e ʻAlamā ko e Siʻí ʻa e ongo kupuʻi lea ko ʻení ʻaki ʻene fai ha fehuʻi ʻe tolu ki he kāingalotu ʻo e Siasí: “ʻOku ou fehuʻi kiate kimoutolu ʻa hoku kāinga ʻo e siasí, kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó?” (ʻAlamā 5:14).

ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ko hono papitaiso kitautolú ʻoku tau lava ai ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka ʻoku ʻikai fakahoko ʻe he ouau ko iá ʻatāʻatā pē ʻa e fanauʻi fakalaumālie ko ia ʻe lava ke tau toe foki hake ai ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní. Ko e meʻa tatau pē, ʻi hono hilifakinima kitautolu hili e papitaisó, ʻoku tau maʻu leva ʻa e totonu ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo ia, ʻe toki lava pē ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu pea fanauʻi foʻou ʻi he laumālié ʻi he taimi kuo tau fakatomala moʻoni aí—pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻaonga maʻu pē ke tau toutou fai ʻa e ngaahi fehuʻi faingataʻa ko ia naʻe fai ʻe ʻAlamaá lolotonga ʻa ʻetau moʻuí.

Naʻe malangaʻaki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻa e “fanauʻi foʻoú” ʻo peheni: “ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku ui ko e fānauʻi ʻi he Laumālié lolotonga ʻetau moʻui ʻi he kakanó—Pea ʻi he haohaoa ange ʻa e mahino ʻoku tau maʻu kau ki he fokotuʻutuʻu tauʻatāina kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú mo e maama ʻo e ngaahi laumālié mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni pea mo e mālohi ʻoku ʻi aí, te tau toki ʻiloʻi ʻe lava ke līʻoa kakato ha taha ki he Laumālie ʻo e moʻoní pea ki he ʻOtuá pea ʻe nofoʻia ia ʻe he Laumālie ko iá, ʻo lava ke ui ai ia ko ha fanauʻi foʻou.”1

ʻI he lea ongo naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, naʻá ne faleʻi kinautolu fekauʻaki mo e founga ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (vakai, Mōsaia 2–4). Hili ia naʻá ne fehuʻi mālohi kiate kinautolu pe naʻa nau tui ki heʻene ngaahi leá. ʻOku ʻomi ʻe heʻenau tali ʻi he mahuhuhuhu honau lotó, ha sīpinga mālohi: “Pea naʻa nau kaila kotoa pē ʻi he leʻo pē taha, ʻo pehē: ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono paú mo hono moʻoní, koeʻuhi ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2).

Naʻa nau toe pehē foki, “Pea ʻoku mau loto fiemālie ke fai ha fuakava mo homau ʻOtuá ke fai ʻa hono finangaló, pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú ʻi he meʻa kotoa pē te ne fekau kiate kimautolú, ʻi he toenga kotoa ʻo homau ngaahi ʻahó” (Mōsaka 5:5; ko e toki tānaki atu ʻa hono fakamamafaʻí).

Naʻe toki fakamatalaʻi ange leva ʻe he Tuʻi ko Penisimaní kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe hokó mo e meʻa naʻe hoko tupu mei aí, ʻa ia ko hano fakaʻuhingaʻi mātuʻaki fakaʻofoʻofa ia ʻo e fanauʻi foʻoú:

“Kuo mou leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ia naʻá ku fie maʻú; pea ko e fuakava kuo mou faí ko ha fuakava māʻoniʻoni ia.

“Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 5:6–7).

Naʻe mahino ʻa e aʻusia tonu ʻe he kau muimui ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻa e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó ʻo ʻikai ai te nau toe fie faikovi; ʻikai ngata aí, ka ʻoku mahino naʻe fanauʻi fakalaumālie pe fanauʻi foʻou kinautolu.

Manatuʻi ʻoku ʻikai toʻo atu ʻe hotau fanau foʻoú ʻa ʻetau manatu ki heʻetau ngaahi angahala ʻi he kuo hilí, ka te ne ʻomi ʻe ia ʻa e nonga ʻo e konisēnisí mo fakafiemālieʻi ʻa e mamahi ʻo e maumaufonó (vakai, Mōsaia 27:29; ʻAlamā 36:19).

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fanauʻi Foʻoú

ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia kuo fanauʻi foʻoú, ʻoku nau monūʻia pea ʻi ha tuʻunga ʻoku fakahōifua. Kuo nau maʻu ʻa honau tuʻungá, ʻo ʻikai ʻi heʻenau kau pē ki he Siasí, ka ʻi he tuí (1 Sione 5:1), anga māʻoniʻoní (1 Sione 2:29), ʻofá (1 Sione 4:7), mo hono ikunaʻi ʻa māmaní. (1 Sione 5:4)”2

Naʻe aʻusia ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ha liliu mei heʻene hoko ko ha fili ki he ʻOtuá ka ne hoko ko ha tangata foʻou, ko ha tokotaha kuo ului, pea ko ia kuó ne tukupā ke langa hake ʻa e puleʻangá:

“He naʻá ne pehē, kuó u fakatomala mei heʻeku ngaahi angahalá, pea kuo huhuʻi au ʻe he ʻEikí, vakai kuo fanauʻi au ʻi he Laumālié.

“Pea naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au: ʻOua ʻe ofo, he ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá kotoa pē, ʻio, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai kotoa pē, kuo pau ke fanauʻi foʻou; ʻio, ke nau fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ʻo liliu mei honau tuʻunga fakakakano mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga-māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine;

“Pea ʻoku nau hoko ai ko ha kakai foʻou, pea ka ʻikai ke nau fai ʻeni, ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 27:24–26; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kapau kuo pau ke fanauʻi foʻou ʻa e kakai kotoa pē pea hoko kiate kinautolu ha liliu ʻo e lotó, ta ʻoku ʻikai mahuʻinga ia pe naʻa tau tupu hake ʻi he Siasí pe naʻa tau toki ului pē ʻi heʻetau kei talavoú pe motuʻá. Kuo pau pē ke ʻi ai e taimi te tau aʻusia kotoa ai ʻa e liliu ʻo e lotó pea fanauʻi foʻou ʻi he Laumālié ʻi he hokohoko atu hotau fakauluí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e toe fanauʻi foʻoú mo e liliu ʻo e lotó ke mahinongofua pea ʻatā ia ki he puleʻanga kotoa pē pea ki he tokotaha fakafoʻituitui takitaha.

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo ha kakai naʻe fanauʻi foʻou ʻi ha founga naʻe fakaofo, hangē ko Paulá (vakai, Ngāue 9:1–20) mo ʻAlamā ko e Siʻí (vakai, Mōsaia 27:8–37). Neongo ia, ki he kakai tokolahi ʻi he kuonga ʻo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, pea pehē foki ki he kuongá ni, ʻoku ʻikai hoko hake pē ʻa e liliu ʻo e lotó ʻi he taimi ko iá ka ko ha meʻa ʻoku hokohoko māmālie fakatāutaha pē.

ʻI ha lea ʻa ʻEletā Makongikī ʻi he konifelenisi fakasiteiki ʻa e Siteiki ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻUluakí, naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi lea fakafiemālie mo fakalotolahi ko ʻení: “Ki he kakai tokolahi, ko e fakauluí [ʻa e fanauʻi foʻou ʻi he laumālié fakataha mo e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá] ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai toe tuku; pea ʻoku hoko ia mei he sitepu ki he sitepu, mei he lahi ki he lahi, mei he tuʻunga ki he tuʻunga, mei ha tuʻunga ʻoku māʻulalo angé ki ha tuʻunga ʻoku māʻolunga ange, mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, kae ʻoua kuo hokosia ʻa e taimi ʻoku fakatafoki kakato ai ʻa e tokotahá ki he ngāue ʻo e māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻeni, ʻoku lavaʻi ʻe he tokotahá ʻa e angahala ʻe taha he ʻahó ni pea angahala ʻe taha ʻapongipongi. ʻOkú ne fakahaohaoaʻi ʻene moʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha he taimí ni peá ne toki fakahaohaoaʻi ia ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻamuiange. Pea ʻoku hokohoko pehē atu ai pē ʻa e fakauluí kae ʻoua kuo kakato, kae ʻoua kuo tau hoko ʻo hangē ko e lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha kakai māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko e tangata fakakakano.”3

ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ʻoku hoko fakafokifā hotau fanauʻi ʻi he laumālié pe ʻoku hoko māmālie ʻi he founga mahení. Neongo ʻe kehekehe ʻa e founga ʻoku hoko aí, ka ʻe kei faitautau pē ʻa hono ngaahi olá. ʻOku ʻikai ha kehekehe ia ʻi he tuʻunga ko ia ʻo e fakauluí. Ko hono aʻusia ʻe he tokotaha takitaha ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó, ʻoku fakahā ia ʻi he ongoʻi ʻo e fiefiá mo e ʻofá, ʻa ia ʻokú na fakatou toʻo atu ʻe kinaua ʻa e mamahí ki muʻa ʻi he talangataʻá (vakai, ʻAlamā 36:20–21). Hono ʻikai angaʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní! Hono ʻikai ʻaonga ʻa e Fakalelei ʻa Hono ʻAló ki he kakai fulipē!

Kapau te tau pikimaʻu ki he ngaahi tokāteline moʻoni ko ʻení ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he faifekau ʻi ʻIulope Hahake mo ʻene fiefanongó, ʻe hoko kiate kitaua ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó pea mo ha fanauʻi foʻou ʻi he laumālié, ʻo ta utu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e melinó, ʻofá mo e fiefia moʻoni kuo talaʻofa mai ʻakí pea mo ha loto ke hokohoko fai lelei maʻu ai pē.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Deseret News, May 2, 1860, 68.

  2. Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 101; vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, 1 Sione 3:9.

  3. Be Ye Converted, Brigham Young University Speeches of the Year (Feb. 11, 1968), 12.

Paaki