2008
Ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí
Sune 2008


Haʻu ʻo Fanongo ki he Leʻo ʻo e Palōfitá

Ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2005.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻeku tupu hake ʻi Siamané, naʻá ku maʻu lotu ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe pea ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe—ʻi ha ngaahi loki masivesiva, ʻi ha ngaahi fale lalahi fakaʻofoʻofa, pea ʻi ha ngaahi falelotu fakaonopooni lelei. Naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga naʻe faitatau ai ʻa e ngaahi falé ni kotoa: naʻe ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá; naʻe lava ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻemau fakataha atu ko e fāmili fakakolo pe fakauōtí.

Ne ʻi ai ha ʻōkani pamu ʻi he falelotu ʻi Suikaú. Ko e Sāpate kotoa pē naʻe vahe ai ha kiʻi talavou ke ne pamu e ʻeá kae lava ʻo ngāue ʻa e ʻōkaní. Naʻá ku faʻa maʻu faingamālie ke tokoni ki he ngāue mahuʻingá ni.

ʻI he hiva ʻa e fakatahaʻangá mei heʻetau ngaahi himi manakoa ʻo e Ongoongolelei kuo toe Fakafoki Maí, naʻá ku pamu e ʻōkaní ʻaki hoku iví ke ʻoua naʻa mate. Naʻe tangutu e tokotaha naʻá ne pamu e ʻea ʻo e ʻōkaní, ʻi ha nofoʻanga naʻe hanga lelei atu ki he matapā sioʻata fakalanulanu ʻokú ne teuteuʻi e konga ki muʻa ʻo e falelotú. Naʻe hā he matapā sioʻata fakalanulanú ni ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-ha-maí, ʻa e tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ʻo hanga ki he langí ki ha pou maama.

ʻI he lolotonga e hiva ʻa e kakaí, pea mo e malanga mo e ngaahi fakamoʻoni homau kāingalotú, naʻá ku faʻa siofi e fakatātā ko ʻeni ʻo e momeniti toputapu taha he hisitōlia ʻo māmaní. Naʻá ku sioloto atu ki hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻilo, fakamoʻoni, pea mo e ngaahi fakahinohino fakalangí, ʻi heʻene hoko ko ha meʻangāue kuo tāpuekina ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻá ku ongoʻi ha laumālie makehe he lolotonga ʻo ʻeku siofi ʻa e ʻata fakaʻofoʻofa ko ʻeni he matapā sioʻatá. Ne u mamata ki ha fakatātā ʻo ha talavou lototui ne lototoʻa ke ne lotu fakamātoato ʻi he vaoʻakau tapú ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia naʻá Ne fanongo mo ʻomi ha tali kiate ia ʻi he ʻofa.

Ko ha tamasiʻi kei siʻi pē au, naʻá ku ʻi Siamane hili e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ʻo nofo ʻi ha kolo ne fakaʻauha, ʻi ha maile ʻe lauiafe mei Palemaila ʻi ʻAmelika Noaté, pea ʻi ha taʻu ʻe teau tupu mei he taimi ne hoko ai e meʻá ni. ʻI he mālohi fakaleveleva ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ne u ongoʻi ʻi hoku lotó pea ʻi hoku ʻatamaí ʻoku moʻoni, naʻe mamata tonu ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi mo ongona ʻa Hona leʻó.

Ne fakanonga ʻa hoku laumālié ʻi heʻeku kei taʻu siʻí ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻaki hano fakapapauʻi mai ʻoku moʻoni e momeniti toputapú ni, ʻa ia ne iku kamata ai ha ngāue ʻi māmani kotoa ke “teka atu … kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē” (T&F 65:2). Naʻá ku tui he taimi ko iá ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa nāunauʻia mo toputapu ko ia ne hoko ʻi he Vao ʻAkau Tapú, pea ʻoku ou ʻiloʻi foki ia ʻi he taimí ni. Kuo toe folofola ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá!

Paaki