2008
Vaheʻi hao Taimi ke Ke Māʻoniʻoni Ai
Sune 2008


Vaheʻi hao Taimi ke Ke Māʻoniʻoni Ai

Ko e vave atu ʻa e anga ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi hala ʻo Hongo Kongó. Tatau pē pe ko e ʻaho pe poʻuli, ʻoku maau pē ʻa e feʻaluʻaki ʻa e kakai tokolahí ni ka ko e felēleaki fakavavevave pē mei he feituʻu ʻe taha ki he feituʻu ʻe taha. ʻOku fonu mai e kakaí ki he ngaahi tauʻanga lēlué pea nau matua atu he tafaʻaki ʻe tahá ki heʻenau ngaahi ngāueʻangá, ki he māketí, pe ki he akó.

ʻI ha fonua ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu ʻa e ngāue mālohí mo e lavameʻá, ʻoku hangē leva ʻoku ʻikai feʻunga e taimí ia ʻi he ʻaho ko iá ke fai ai e meʻa kotoa pē.

Naʻe māpuhoi ʻa Ngā Kefi Kali ʻi heʻenau kiʻi mālōlō hifo mo hono ngaahi kaumeʻa ko ha kakai lalahi kei talavou teʻeki mali, hili ha taimi femoʻuekina he ʻaho Sāpaté, mo ne pehē, “ʻOku ou kei fie maʻu pē ha taimi.”

Kuo ʻilo ʻe hono ngaahi kaumeʻá mei he meʻa kuo nau aʻusiá ʻoku fie maʻu ʻe māmani ia ke fakahoko e ngaahi meʻa lahi pea ʻoku lōmekina ai foki ʻetau moʻuí. Te ne lava ʻo fusiakiʻi atu ha taha ki ha ngaahi feituʻu lahi kehekehe ʻi he taimi tatau pē lolotonga ko iá, ʻokú ne hūhū māmālie atu ke toʻo mo e kiʻi toenga taimi ʻo e tokotaha ko iá. ʻI he lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe māmani meiate kitautolú, ʻe lava ke siʻisiʻi ʻaupito ai e kiʻi taimi ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Pea kapau he ʻikai ke tau tokanga, te tau toki fakatokangaʻi hake pē kuo puleʻi kitautolu ʻe māmani ʻo ʻikai ke tau kei ʻi ha tuʻunga ke kolea e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku Hokohoko Atu Pē ʻa e ʻUnu ʻa Māmaní

ʻOku ʻiloʻi ʻe Kefi mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa hono maʻungofua kita ʻe he ngaʻunu vave ʻa e māmaní.

Ko Siao Sū Uai, taʻu 28, ko ha taki ngāue ia ʻi ha ngāueʻanga pea ʻokú ne ngāue ʻi he houa ʻe 70 he uike. ʻOku ngāue ʻa ʻIueni Langi Singi, ko ha ʻenisinia langa taʻu 29, ʻo laka hake he houa ʻe 50 he uike. ʻOku ngāue foki ʻa Kefi, taʻu 28, ʻi ha falekoloa ʻi he houa nai ʻe 50 he uike. Pea ngāue taki houa ʻe 45 ʻa e taʻahine taʻu 27 ko Sani Misitī Mingi ko ha tokoni fai fakatotolo mo e tamasiʻi taʻu 28 ko ha ʻenisinia fakamakēniki ko Sengi Tiki Hingi Leiungi.

Pea ʻoku tali foki ʻe he kau mēmipa faivelenga kei talavou ko ʻení mo ha ngaahi fatongia ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ʻa ia ʻoku nau fakamoleki ki ai ha houa ʻe 5 ki he 15 ʻi he uike. ʻOku kau ʻi he kulupu ko ʻení ha palesiteni ʻo e Kau Finemuí ʻi he siteikí, ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú he siteikí, ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakauooti ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ha palesiteni ʻo e fakataha alēlea fakavahe ʻo e ʻinisititiutí, mo ha fakafofonga fakasiteiki ʻo e kau tāutaha kei talavoú.

ʻOku pehē ʻe he ngaahi kaumeʻa ko ʻení kapau ʻoku fie maʻu ha taimi ke fai ai ha fakafoʻou fakalaumālie fakatāutaha, kuo pau pē ke te palani ki ai. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻuhinga ia ki haʻate faʻufaʻu ha ngaahi fakakaukau foʻou pe siʻi e taimi mohé, kau ai mo e ʻā pongipongiá, mohe tōmuí pea fakaʻaongaʻi e taimi ʻokú te fefonongaʻaki holo aí mo e taimi mālōlō ʻi he ngāué.

ʻOku pehē ʻe Tiki, “Kapau te tau loto pē kitautolu ke tuku ha taimi ke fai ai e ngaahi meʻa hangē ko e ako folofolá, ʻe faingofua pē ʻetau maʻu ha taimi ke fai ai iá. Ko e taimi ʻoku tau faʻa fakamoleki noaʻia ai ha taimi ʻatā ʻoku tau maʻú, ʻa e taimi ko ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai haʻatau palaní.”

Tokanga Telia e Ngaahi Meʻa Te Nau Takiakiʻi Hoʻomou Tokangá

ʻI he taimi ʻoku ʻikai fie maʻu ai ʻe he māmaní hoʻo tokangá ʻi ha ngāue mo ha ngaahi fatongia kehe ke faí, ʻokú ne faʻa feinga leva ia ke takiakiʻi hoʻo tokangá ʻi ha ngaahi founga kehe ke fakamoleki ki ai ho taimí.

ʻOku pehē ʻe Misitī, “ʻOku lahi ʻaupito e ngaahi meʻa ʻi he māmaní ke ne tohoakiʻi hoʻo tokangá.” Hangē ko ʻení, ʻoku lave ʻa Misitī kau ki he ngaahi MP3, ʻa ia ʻe lava ai ke ke ʻave holo pē e ngaahi fasi ʻokú ke manako aí ki ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai, ka ʻe lava ke nau toʻo hoʻo tokangá.

ʻOkú ne pehē, “Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe taha ʻa e ʻikai te u toe ngāueʻaki ʻeku MP3. Naʻe faingataʻa ai ke tuku ʻeku tokangá ki ha meʻa. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau pe fakalaulauloto lolotonga ʻoku tā ʻeku MP3.”

ʻOku talanoa ʻa Tiki fekauʻaki mo e TV. ʻOkú ne pehē, “Kapau ʻoku maʻu haku taimi ke u sio TV ai, ta ʻoku ʻi ai hoku taimi ke lau e folofolá. ʻOku totonu ke potupotutatau e ngaahi meʻa ʻoku tau faí pea fai ʻa e meʻa totonú ʻi he taimi totonu.”

ʻOku ʻikai ko e palopalema ʻa e kakai lalahi kei talavou ia ko ʻení ʻa e mamata he ngaahi faiva koví pe ko e fanongo he ngaahi fasi taʻefeʻungá. Ko ʻenau palopalemá ʻa ʻenau tuku ʻa e ngaahi fakafiefiá ke ne toʻo ʻa e kiʻi taimi siʻisiʻi ko ia ʻoku nau maʻu ke fai ai e ngaahi meʻa fakalaumālié. Pe hangē ko e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e taimi ko ia ʻoku taulōfuʻu mai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻoku faʻa tupu ai ʻa e hoko ʻa e ngaahi meʻa halá ko e meʻa mahuʻinga taha ia ke tau tokanga ki aí… . ʻOku maʻu ʻe Sētane ha meʻangāue mālohi lahi ke ne ngāueʻaki ki he kakai leleí. Ko e meʻa ko iá ko hono takiakiʻi ʻa e tokangá ki ha meʻa kehe. Te ne fekau ha kakai lelei ke nau fakafonu ʻa e moʻuí ʻaki ʻa e ‘ngaahi meʻa lelei ‘ koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻatā ha meʻa ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga mo ʻaonga tahá.”1

Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa Kimoutolu

ʻI he feinga ʻa Tiki, Kefi, Langi, Misitī mo Sū ke fakaʻataʻatā kinautolu mei māmaní, ʻoku nau ako ʻa honau fatongia ke fakahokó ʻo hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu, pea ke mou māʻoniʻoni” (Levitiko 20:7). Naʻe fakamatala ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ko ʻení ki he founga ʻenau feinga ke fakamāʻoniʻoniʻi kinautolú.

1. ʻI he Tuí

“Te nau ngāueʻaki ʻa e tui kiate au, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, koeʻuhí ke lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻiate au” (ʻEta 4:7).

ʻOku tupu mei he tuí ʻa e ngāue, pea ʻoku tui ʻa e kakai lalahi kei talavou ko ʻení ʻe tataki kinautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke fai ha ngaahi ngāue ʻoku faka-Kalaisi.

ʻOku feinga ʻa Tiki ke ne fakakaukau kia Kalaisi ʻi he lahi taha te ne lava ʻi he ʻahó kotoa. ʻOkú ne pehē, “Ko hotau faʻifaʻitakiʻanga Ia ʻo e māʻoniʻoní. Ko e hā naʻe fai ʻe Sisuú? Ko e hā ʻEne ngaahi folofolá?”

Pea ʻokú ne feinga leva ke moʻuiʻaki ʻa e founga ko iá.

Koeʻuhí ko e tuí, ʻoku ako ai e ngaahi kaungāmeá ni ʻa e folofolá, ʻalu ki he ʻinisititiutí, ngāue mo e kau faifekaú, mo ngāue ʻi he temipalé. ʻOku nau tokoni ki he niʻihi kehé pea vahevahe mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi he taimi ʻe lava aí. ʻOku nau fakahā foki ʻa ʻenau loto fiemālie ke feilaulauʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau holi ki aí ka nau talangofua ki he ʻEikí.

ʻOku pehē ʻe Kefi ia, “Kuo pau ke tuku taha ʻia Sīsū Kalaisi ʻeku fakakaukaú mo e ngaahi meʻa ʻoku ou faí. He ʻikai ke u pehē ʻoku ou fie maʻu ke toe lahi ange ʻeku kātakí kae hili ange ko iá ʻoku ʻikai ke u fai ha meʻa. Kapau te u tui pea falala kiate Ia, ʻe lava ke u hoko ʻo toe tatau ange mo Ia.”

2. ʻI he Akó

“Fakatapui ʻa kinautolu ʻi hoʻo moʻoní; ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia” (Sione 17:17).

ʻOku fakamatala ʻa Tiki ki he meʻa ʻokú ne aʻusia ʻi heʻene ako e folofolá, “ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e folofolá, ʻoku hoko ia ko ha ngaahi tali ke tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo veteki ʻetau ngaahi palopalema ʻi he moʻui ní.”

ʻOku tui tatau ʻa e kaungāmeʻá ko ʻení. Pea ʻoku fakamatala ʻa e tokotaha takitaha ki heʻene feinga ko ia ke vaheʻi ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke ako ai e folofolá, neongo ko ha haafe houa pē ʻeni ki muʻa pea ō ki he ngāué pe mohé pe ʻi he lolotonga pē ʻenau ngaahi fefonongaʻaki holó.

ʻOku pehē ʻe Langi ʻoku hanga ʻe he akó fakataha mo e fakalaulauloto ʻi he faʻa lotú, ʻo fakaava hotau lotó ke tau maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié, pea ʻe lava foki ke ne liliu hotau ʻulungāangá.2

ʻOku pehē ʻe Langi, “ʻOku hanga ʻe he folofolá ʻo toe fakaloloto ange ʻa ʻeku mahino ki he ongoongoleleí. ʻOku lava ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālié, pea ʻokú ne ʻoatu ke u toe ofi ange ki he ʻOtuá.”

3. ʻI he feilaulau

“Ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá” (Hilamani 3:35).

ʻOku pehē ʻe Kefi, “ʻOku kole mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau loto fiemālie ke feilaulauʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau holi ki aí ka tau muimui ʻi he ʻOtuá.”

ʻOku poupou ki ai ʻa Misitī, “Kuo pau ke tau loto fiemālie ke tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakaemāmaní.”

Naʻe fakatātāʻaki ʻe Langi ʻene fakamatala ki he talavou ʻi he Ongoongolelei ʻa Luké ʻa ia naʻá ne fehuʻi kia Sīsū pe ko e hā te ne fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. Kuo tauhi ʻe he tangatá ni ʻa e ngaahi fekaú talu mei heʻene kei siʻi, ka naʻe ʻikai te ne fie foaki ʻene koloá ʻi hono fakaafeʻi ia ʻe Sīsū ke ne fakatau atu kotoa ʻa ia naʻá ne maʻú kae muimui ʻi he Fakamoʻuí (vakai, Luke 18:18–23).

Naʻe fakamatala ʻa Langi ʻo pehē, “Naʻe fie mau ke ne feilaulauʻi e ngaahi meʻa naʻá ne ʻofa aí kae muimui ʻia Kalaisi. ʻOku tau maʻu kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa ko iá—ʻo ʻikai ʻuhinga pē ki he koloá—ka ko e ngaahi meʻa ʻoku nau taʻofi kitautolu mei haʻatau muimui ʻiate Ia.”

Ko e fakatātā ʻe taha naʻa nau lau ki ai ʻa e loto fiemālie ko ia ʻa e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí ke siʻaki kotoa ʻene ngaahi faiangahalá ka ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 22:18).

ʻOku pehē ʻe Misitī, “ʻOku finangalo e ʻOtuá ke Ne ʻafioʻi pe ʻoku tau maʻu ʻa e tuí ke muimui ʻiate Ia. ʻOkú Ne fie maʻu hotau lotó. ʻOkú ne fie ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lahi ange ʻetau ʻofa aí. Ko e founga ʻeni te tau hoko ai ko ʻEne kau ākongá.”

ʻOku pehē ʻe Sū, “Kuo pau ke tau feilaulauʻi hotau lotó, ʻa ʻetau ngaahi holí ka tau hoko ʻo māʻoniʻoni.”

4. ʻI he Talangofua

“Ko ia ia ʻoku puleʻi ʻe he fonó ʻoku maluʻi foki ia ʻe he fonó pea ʻoku fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe ia ia” (T&F 88:34).

ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe heʻetau feilaulauʻi ʻetau ngaahi holí kae fai e finangalo ʻo e ʻEikí, moʻuiʻaki ʻetau ngaahi fuakavá pea mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku pehē ʻe Tiki, “Kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fono kiate kitautolu. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi heʻetau talangofua ki aí.”

ʻOku pehē ʻe Kefi, “E toe lahi ange e ngaahi tāpuaki te tau maʻú ʻo kapau te tau loto fiemālie ke talangofua lahi ange. ʻE lava ke tau fiefia ʻi hono tauhi ʻEne fonó.”

5. ʻI he Fakaleleí

“ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kitautolu ʻi he feilaulau ʻaki ʻa e sino ʻo Sīsū Kalaisí ʻo liunga taha pē” (Hepelū 10:10).

ʻOku pehē ʻe Langi, “Kiate au, ʻoku ʻuhinga e māʻoniʻoní ke moʻui taau ke ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ke te maʻa. ʻOku toki lava pē ʻeni ʻi he Fakaleleí.”

ʻOku pehē ʻe Misitī, “Kuó Ne ʻosi aʻusia kotoa e ngaahi meʻa ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Kuó ne ʻosi aʻusia e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú. ʻOku maʻu ʻe he Fakaleleí ha mālohi lahi ke ne fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻo hangē ko ʻEne māʻoniʻoni ʻAʻaná” (vakai, Molonai 10:32–33).

ʻOku pehē ʻe Kefi ko e konga ʻo hono tukuange ke ʻaonga ʻa e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí ko ʻetau “manatuʻi e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí” maʻatautolú.

ʻOku pehē ʻe Tiki ʻokú ne ongoʻi e ʻaonga ʻo e Fakaleleí ʻi he taimi ʻokú ne fakatomala ai pea tauhi fakaʻaho e ngaahi fekaú, ʻo lava ai ke fakamaʻa ia ʻe he ʻEikí—ʻa ia ko ha sīpinga ia ʻo e founga ʻe lava ke tau fakamāʻoniʻoniʻi ai kitautolu kae lava ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí (vakai, Levitiko 20:7–8).

Ke ʻi Māmani, kae ʻIkai ʻo Māmani

ʻOku tuku ʻe he kakai lalahi kei talavoú ni hanau taimi ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatauʻatāinaʻi ai kinautolu mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní he kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke “fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu, pea teuteuʻi ʻa kimoutolu, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu; ʻio, fakamaʻa homou lotó pea fufulu mo homou nimá mo homou vaʻé ʻi hoku ʻaó …”

Ka ʻoku mahuʻinga tatau pē hono ʻuhinga naʻá Ne fekau ai ke tau māʻoniʻoní mo ʻene mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke fakahoko ai iá.

“… ke u lava ʻo ngaohi ʻa kimoutolu ke mou maʻa; koeʻuhí ke u fakamoʻoniʻi ki hoʻomou Tamaí mo homou ʻOtuá, pea mo hoku ʻOtuá, ʻoku mou maʻa mei he toto ʻo e toʻu tangata fai angahalá ni” (T&F 88:74–75).

ʻOku hanga atu ʻa Tiki ki he femoʻuekina taʻe tūkua ʻi he ngaahi meʻa ʻo e poó ʻi Hongo Kongó peá ne pehē, “ʻE lava pē ke fihi tuʻu e ngaahi meʻa ia ke fai ʻi he moʻuí ni. ʻI he taimi ʻoku tau tuku ai ha taimi ʻi he moʻuí moʻó e Fakamoʻuí, ʻe lava ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate au ʻi he māmaní ʻo hangē ko e mahuʻinga ko ia ke u toe lava ʻo foki hake ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní.”

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Fakamuʻomuʻa ʻa e Meʻa ʻOku Muʻomuʻá,” Liahona, Siulai 2001, 7.

  2. Vakai, Boyd K. Packer, ʻʻOua ʻe Manavahē,” Liahona, Mē 2004, 77.

Paaki