2008
Ko e Lotu ʻa ʻEku Fānaú
Sune 2008


Ko e Lotu ʻa ʻEku Fānaú

ʻI heʻeku tali e telefoní ʻi homau falelotu ʻi Viseu ʻi Potukalí, ne u fifili pe ko hai naʻe tā angé. Ne u ʻohovale ʻi he tete ange ʻa e leʻo ʻo ʻeku kiʻi tamasiʻi taʻu valú ʻi he telefoní.

Naʻá ne pehē mai, “Fineʻeiki, naʻe tuiʻi ʻa Viviena ʻe ha motokā. ʻOkú ne moʻui pē ka ʻoku fānoa e totó ʻi hono ʻulú. Ko ʻeni ʻoku ʻave ki falemahaki.”

Ne u mei pongia ai pē. Ko e hā ʻeku meʻa ʻe faí? Meʻamālie pē ne ofi ange haku kāinga—ne mau nofo mo haku ongo tokoua. Ne u ʻalu mo ha taha ʻiate kinaua ki falemahaki, kae nofo e tokotaha ʻo tokangaʻi mo fakafiemālieʻi ʻeku fānau loto-mamahi ʻe toko tolú ʻi homau ʻapí.

Ne u loto ke u lotu lolotonga ʻa e fuʻu meʻa fakamamahí ni, ka ko e meʻa pē ne u faí ko e tangi. Lolotonga ko ia ʻemau fononga atu ki falemahakí, ne fakafokifā pē ʻeku maʻu ha ongoʻi nonga mo fiemālie. Ne u ongoʻi ke ʻoua naʻá ku toe hohaʻa he ʻe lelei e meʻa hono kotoa.

Ne fakatokangaʻi ʻe hoku tokouá e liliu ne hoko kiate aú peá ne ʻeke mai, “ʻOkú ke sai pē” Ne u kamo ange. Ka naʻá ne toe ʻeke mai pē, “Ko hoʻo moʻoni? ʻOkú ke sai pē?”

Ne u “ʻio” ange peá u fakalongolongo pē he toenga ʻo ʻemau ʻalú.

ʻI heʻema aʻu atu ki falemahakí, ne ʻāʻā pē ʻeku kiʻi taʻahine taʻu faá pea kiʻi lavea siʻisiʻi pē. Hili ʻeku fakafiemālieʻi iá, ne u fakakaukau ki he nonga ko ia naʻá ku maʻú.

Ne foki mai ʻa Viviena ki ʻapi hili ha ʻaho pē ʻe taha ʻi falemahaki. ʻI heʻemau talanoa ki he fakatuʻutāmaki ne hokó, naʻe pehē mai ʻe hoku tokoua naʻe nofo mo e fānaú, “ʻI he mavahe pē ʻa e meʻalele ʻa e falemahakí ʻaneafí, naʻe hū leva ʻa Vanesa mo Vesikou ki fale ʻo na lotu fakataha.”

Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e manatuʻi ʻe heʻeku fānaú ʻa e meʻa ne akoʻi ange ʻi ʻapi mo e Palaimelí lolotonga ʻa ʻena ongoʻi ilifiá. Naʻá na kei taʻu ono mo fitu, ka naʻá na tui ki he mālohi ʻo e lotú. Naʻá na ʻiloʻi ʻe lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo tokoniʻi hona kiʻi tehiná.

Ne u fakakaukau pē ki heʻena tuí he efiafi kotoa ko iá. Naʻe haʻu leva kiate au ha fakakaukau: ko e fē taimi naʻe kamata ai ke u ongoʻi ʻa e nongá? Hili ʻeku fikaʻi e fuoloa ʻo e ʻalu ki falemahakí, naʻá ku ʻiloʻi leva naʻe hoko mai ʻa e ongoʻi nonga ne u maʻú ʻi he taimi tatau pē naʻe lotu ai ʻa Vanesa mo Vesikoú.

ʻOku ou ʻilo naʻe fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki hona kiʻi leʻó ʻo ʻikai ngata pē hono tāpuakiʻi ʻeku kiʻi taʻahiné ʻaki ha moʻui leleí, kae toe tāpuakiʻi foki au aki ʻa e nongá. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au e meʻa ne u ako mei heʻeku fānaú ʻi he ʻaho ko iá: ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú mo finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu [“ʻi he nonga mo fakapapauʻi mai ʻokú ne tokanga kiate kitautolu”] (“Ke Ke Loto-Māʻulalo,” Ngaahi Himi, fika 65).

Paaki