2009
Sai Ange Ia ʻi he A
ʻAokosi 2009


Sai Ange ia ʻi he A

Ko hai ha helo te ne tukunoaʻi ha kiʻi taʻu fitu anga fakaʻofa?

Ne fihi ʻeku fakakaukaú heʻeku feinga mālohi ke tokanga taha ki he foʻi maau ʻa Tānite (Dante) ko e Inferno. Ne u sio fakamamaʻu ki he uasi ʻi he loto falé. Ne hoko e 10:00 poʻulí. ʻE fai ʻeku kiʻi sivi tali fehuʻi he pongipongí ʻi he vahe ʻe valu ʻo e Inferno ka kuo teʻeki ke u lau ia, ne u fie maʻu ke hiki e ngaahi meʻa lalahi ki heʻeku kalasi lea faka-Pilitāniá, pea naʻe ʻi ai foki mo ʻeku fakataha he taimi 6:00 pongipongí ʻi he fale seminelí. Ne u fie maʻu ke u mohe vave. Ne u lau:

Ko ʻeku ʻofa ki hoku fonua tupuʻangá

ʻOkú ne fakaʻaiʻai au ke u tūʻulutui

ʻO foaki kiate ia ʻa e ngaahi lauʻi ʻakau kuo fakamoveteveteʻí

Kuo mātangalo atu hono leʻó.1

Fāifai peá u maʻu e tokanga ne fie maʻu ke u kātakiʻi ʻaki e pō loloá ni.

… Ne mau aʻu ki he kauʻā fonuá

Ne mau omi, kuo vaheʻi ʻa e takai hono uá mei hono tolú

Pea ʻoku fakaʻaliʻali ʻi fē ʻa e fakamaau totonú

Nāunau fakalilifu. 

“Mālō e lelei, Sani,” ko e lea mai ia hoku kiʻi tehina taʻu fitu ko Sālení.

Ne u kiʻi ngongone atu pē mo fakaʻamu ke ne ʻalu ā. Ko e fē meʻa ne u ngata aí? Ko… fakalilifufakalilifu … ʻEni!

… Ngaahi meʻa ne ʻuluaki hā maí

Ne hā mahino ange, …

Ne ʻikai ke lava ʻo tuku ʻeku tokangá ki heʻeku laukongá. Ne u ongoʻi ʻoku siofi pē ʻeku meʻa kotoa ʻe Sāleni. Ne u ongoʻi kuó u hangē ha pōpulá ki hoku kiʻi tehina fakatupu matalilí ni. Ne fisikituʻa ʻene fiefiá mei hono kiʻi fofonga fakaʻofoʻofá ʻi heʻene vakai mai ʻoku ou sio ange kiate iá.

“Ne fakahā mai kiate kimautolu he ʻahó ni ʻe heʻemau faiakó ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻo e kau heló maʻá e kalasi ua kotoa pē pea te mau tui e teunga ʻo ʻemau kau heló pea fai ha fakamatala, pea ʻe fakafiefia, pea te mau tui homau teunga ʻo e heló he ʻahó kakato ʻo aʻu ai pē ki he mālōloó, pea te mau …”

Ne u ʻilo kapau he ʻikai ke tuku e talanoa hoku kiʻi tehina faʻa leá, he ʻikai pē ke ʻosi e ngaahi vahé ia, ngaahi meʻa lalahi mahuʻingá, pe maʻu ha A ʻi heʻeku ngaahi kalasí kotoa.

Naʻe pau ke u fai ha meʻa. Naʻe fie maʻu ia ke ne puli mei ai. Mahalo te ne taʻeoliʻia ʻi ha ʻikai ke u tokanga ange ki ai pea te ne fakamatala atu leva e talanoa ʻo e “ ʻaho ʻo e kau heló” ki ha taha kehe ʻo e fāmilí.

Ne toe foki hoku foʻi tuhú ki he feituʻu ne u ngata aí ʻi he Infero:

… Te u fakahā atu ʻa e meʻa ne hokó

Ne mau aʻu ki ha feituʻu tokalelei, pea mei ai …

“Pea mau tā e ngaahi fakatātā ʻo homau heló pea …”

Ko e hā nai ne ʻikai ke mahino ai kiate ia te u ʻā he poó kakato ʻo fai ʻeku ngāue fakaakó? Ne toe lahi ange ʻeku ʻitá, ʻo ʻikai mei lava ke taʻotaʻofi, mo ʻene fakalongolongó. Ne u ʻohovale. Ne u sio fakamamaʻu pē ki heʻeku tohí, mo fakaʻamu te ne fakatokangaʻi ā ʻoku ʻikai te u mahuʻingaʻia heʻene talanoá.

“Sani,” naʻá ne fanafana mai ʻi hono kiʻi leʻo taʻehalaia mo fakaʻofoʻofá.

Ne kei fakamamaʻu pē hoku matá ki he ngaahi lea ʻa Tānité. Naʻá ne kiʻi longo. Ne u kiʻi hila hake ʻo sio ʻoku mapelu hono ʻulú he loto mamahí ko e ʻikai ke u tokanga angé. Ne kamata ke u ongoʻi halaia, ka ne toe fakamamaʻu ange ʻeku sió ki he ngaahi mataʻitohi he ngaahi laʻi peesi tamatematé.

“Sani, ʻoku ou fie maʻu koe ke ke hoko ko hoku helo. ʻE lava nai ke u tui ho teunga maluʻi moʻuí ki he ʻaho ʻo e heló?”

Tuai-e-kemo kuo hiki hoku matá mei heʻeku tohí ki he laʻiʻulu koula kuó ne ʻufiʻufi e kiʻi mata mamahi hoku kiʻi tehiná. Ne ʻikai te u teitei misi te u hoko ko e helo ʻa Sāleni—ko ha helo ne ʻikai teitei fakamoleki hano taimi ki ha kiʻi taʻu fitu fakaʻofoʻofa. Ne u ongoʻi mā ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻeku siokitá.

Ne u tuku ʻeku pení ki lalo pea tuku mo e tohí ki he tafaʻakí. Ne u ala atu ki he nima hoku kiʻi tehiná ʻo taki ia ki hoku lokí. Ne u fakatui ai hoku sote ki he taimi laʻaá, tui hoku kepí ʻi hono ʻulú, pea fakakahoa ʻaki e meʻaifi kuo motuʻa he lahi ʻene vivikú ʻoku ʻasi tamatemate hake ai ʻa e “Sanitā.” Naʻá ne sio mai kiate au mo ha foʻi malimali fakaʻofoʻofa kuo teʻeki ai ke u sio ai ʻi hono kiʻi fofongá. Naʻe fakapapauʻi mai heʻene ʻofa kiate aú naʻe mahuʻinga ange hoku kiʻi tehiná ʻi ha faʻahinga maaka te u maʻu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Dante, Inferno, canto 14.

Tā fakatātaaʻi ʻe Doug Fakkel

Kapau naʻe ʻikai tuku e talanoa hoku kiʻi tehina faʻa leá, he ʻikai pē ke ʻosi e ngaahi vahé ia, ngaahi meʻa lalahi mahuʻingá, pe maʻu ha A heʻeku ngaahi kalasí kotoa. Naʻe pau ke u fai ha meʻa. Naʻe fie maʻu ia ke ne puli mei ai.

Paaki