2009
Pea Te Ne Tohi Ia ʻi Hotau Lotó
ʻAokosi 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Pea Te Ne Tohi Ia ʻi Hotau Lotó

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke lotu. ʻOku ako ʻa e fānaú mei he ngaahi meʻa ʻoku fai mo lea ʻaki ʻe he ongomātuʻá. Ko e fānau ko ia ʻoku mamata ki ha faʻē pe tamai ʻokú ne ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí ʻaki e lotu fakamātoato ki he ʻOtuá mo fanongo ki ha fakamoʻoni fakamātoato ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotú ʻi he angaʻofa, te nau manatuʻi ʻa e meʻa naʻa nau mamata mo fanongo ki aí. Te nau mateuteu ki he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí.

ʻE ʻi ai e taimi ʻe mavahe ai e fānaú mei ʻapi mo e fāmilí, ka ʻe malava ʻe he lotú ʻo tokonaki e pāletuʻa malu ʻoku fie maʻu ʻe he mātuʻá ke maʻu ʻe he fānaú. Ko e meʻa faingataʻa ʻa e māvaé, tautefito ki he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe he mātuʻá mo e tamasiʻí te na fepulingaki ʻi ha taimi lōloa. Kuó u aʻusia ia mo ʻeku tamaí. Ne ma māvae ʻi ha tuliki hala ʻi Niu ʻIoke Siti. Naʻá ne haʻu ki ai ki heʻene ngāué. Ne u fou atu ai ko ʻeku ʻalu ki ha feituʻu kehe. Ne ma fakatou ʻilo mahalo he ʻikai pē ke u toe foki mai ʻo nofo fakataha mo ʻeku ongomātuʻá ʻi he fale tatau.

Ko e ʻaho laʻā ia, ofi nai ki he hoʻatā mālié, ne fihi e ngaahi halá he ʻū kaá mo e kakai ne lue laló. Naʻe ʻi ai ha maama hala he tuliki makehe ko iá ʻa ia naʻá ne taʻofi e ʻū kaá mei he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻi ha ngaahi momeniti siʻi. Naʻe liliu e māmá ki he lanu kulokulá; ne tuʻu e ʻū kaá. Naʻe fakavavevave atu e kau lue laló ke nau ʻalu ki ha ngaahi feituʻu kehekehe, kau ai e kolosi he mangafaá.

Kuo hokosia e taimi ke ma māvae aí, peá u kamata ke kolosi he halá. Ne u kiʻi tuʻu ʻo ofi ki he vaeuaʻanga mālié, he lolotonga e fakavavevave hake ʻa e kakaí hoku tafaʻakí. Ne u tafoki ʻo sio ki mui. Naʻe kei tuʻu pē ʻeku tamaí ʻi he tulikí ʻo sio mai kiate au, kae ʻikai ke ʻalu fakataha mo e kakaí. Naʻe hangē kiate au naʻá ne tuēnoá pea mahalo naʻá ne kiʻi loto mamahi. Naʻá ku fie foki ki ai, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe liliu e māmá pea ko ia ai ne u tafoki ʻo ʻalu fakavavevave.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai ne u talanoa mo ia ʻo kau ki he momeniti ko iá. Naʻá ne talamai naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻí. Naʻá ne fakahā mai naʻe ʻikai ke ne loto mamahi; naʻá ne hohaʻa. Naʻá ne sio mai ki heʻeku tafoki atu ʻo sioange kimuí, hangē ha kiʻi tamasiʻi kei siʻí, veiveiua mo feinga ke fakapapauʻi hono lotó. Naʻá ne fakahā mai kiate au ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ia kimui ange aí, ko e meʻa ʻeni naʻe ʻi heʻene fakakaukaú: “Te ne sai pē nai? Kuo feʻunga nai ʻeku akoʻi iá? ʻOkú ne mateuteu nai ki ha meʻa pē ʻe hoko ʻi he kahaʻú?”

Naʻe ʻikai ko e ngaahi fakakaukaú pē naʻe ʻi hono ʻatamaí. Ne u ʻiloʻi ʻi heʻeku vakai kiate iá naʻá ne maʻu ha ngaahi ongo ʻi hono lotó. Naʻá ne fakaʻamu ke maluʻi au, ke u hao. Kuó u fanongo mo ongoʻi ʻene fakaʻamú ʻi heʻene ngaahi lotú—pea toe lahi ange ʻi he ngaahi lotu ʻa ʻeku faʻeé—ʻi he ngaahi taʻu kuó u nofo fakataha ai mo kinauá. Kuó u ako mei ai, pea naʻá ku manatuʻi ia.

Ko ha Meʻa ʻo e Lotó

Ko e lotú ko ha meʻa ia ʻo e lotó. Kuo akoʻi au ʻo lahi ange ʻi he anga pē hono fai ʻo e lotú. Kuó u ako mei heʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kuo pau ke tau fakataufolofola ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lea fakaʻapaʻapa ʻo e lotú. “Ko ʻemau Tamai … ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá” (Mātiu 6:9). Naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito ke tau fakaongoongo koviʻi ʻa Hono huafa toputapú—ʻikai ʻaupito. ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu ki hono maumauʻi e ngaahi lotu ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻe heʻene fanongo ki hono takuanoa pe kapeʻi ʻe he mātuʻá ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? ʻE ʻi ai hano ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻo e angakovi peheé ki he longaʻi fānaú.

Kuó u ako ʻo ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ke fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuakí pea kole ha fakamolemole. “Pea fakamolemole ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu kuo fai angahala kiate kimautolú” (Mātiu 6:12). Kuo akoʻi au ke tau kole ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻú mo lotua ke faitāpuekina e niʻihi kehé. “Ke foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai” (Mātiu 6:11). Ne u ʻilo kuo pau ke tau tukulolo. “Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló ʻi māmani, ʻo hangē ʻi he langí” (Mātiu 6:10). Kuo akoʻi au peá u ʻiloʻi ko e moʻoni ʻoku lava ke ʻomi ha fakatokanga ki he fakatuʻutāmakí mo fakahā vave mai ʻa e meʻa ne tau fakahoko ne taʻefakafiemālie ki he ʻOtuá. “Pea ʻoua naʻa tuku ʻa kimautolu ki he ʻahiʻahí, kae fakamoʻui ʻa kimautolu mei he koví” (Mātiu 6:13).

Kuó u ako ʻo ʻiloʻi kuo pau ke tau lotu maʻu pē ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ne ʻi ai e meʻa kuó u sio mo fanongo ki ai kuó ne akoʻi kiate au ko e ngaahi lea ko iá ne mahulu ange ia ʻi hono toutou lea ʻaki peé. Naʻe ʻi ai ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí naʻe tautau ʻi he holisi ʻo e loki mohe ne siʻi tokoto ai ʻeku faʻeé ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa peá ne mālōloó. Naʻá ne tautau ai koeʻuhí ko e meʻa naʻe tala ange ki ai ʻe hono kāinga ko ʻEletā Samuela O. Penioni ʻo e Kau Fitungofulú (1874–1945). Kuó ne fononga mo ha ʻAposetolo naʻe fakamatala ki haʻane mamata ki he Fakamoʻuí ʻi ha vīsone. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe ʻEletā Penioni ʻa e fakatātā ko iá, mo ne pehē ko e tā fakatātā lelei taha ia ʻo e ʻulungāanga fungani ʻo e Fakamoʻuí kuó ne mātaá. Ko ia naʻá ne fakaʻesia ia ʻo tautau ʻi he holisí ke ne lava pē ʻo sio ki ai mei hono mohengá.

Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí, pea naʻá ne ʻofa ʻiate Ia. Kuó u ako meiate ia ʻoku ʻikai ke tau fakaʻosi ʻaki ʻetau lotu ki heʻetau Tamaí ha hingoa ʻo ha taha ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi. Ne u ʻilo mei he meʻa kuó u sio ki ai ʻi heʻene moʻuí naʻá ne ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi taʻu ko ia kuó ne fakapapauʻi ai ʻi hono lotó mo ʻene feinga maʻu pē ke tauhi mo fakahōifua kiate Iá. Ne u ʻilo naʻe moʻoni ʻa e folofolá he ʻokú ne fakatokanga mai, “He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13).

ʻIkai Ko e Lotu Fāinoa Pē

Kuo hili ʻeni ha ngaahi taʻu mei he mālōlō ʻeku ongomātuʻá, mo e ʻikai pē ke u lea fāinoa ʻaki ʻa e kupuʻi lea “ ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí” ʻi he taimi ʻoku ou lea ʻaki aí pe ko e taimi ʻoku ou fanongo ai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau lea ʻaki iá. Kuo pau ke tau tauhi kiate Ia ke ʻiloʻi ʻa e loto ʻo e ʻEikí. Ka kuo pau foki ke tau lotu ke tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú ʻi hotau lotó mo hotau laumālié (vakai, Selemaia 31:33; 2 Kolinitō 3:3; Hepelū 8:10; 10:16).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), naʻe hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e tāpuaki ʻo e kakai kuo nau fakataha mai ke lotua ha faʻahinga tali pehē. Naʻá ne lea ʻo kau ki haʻane ʻalu ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki, kae kehe kuo teuteuʻi ʻe hamou tokolahi ʻa homou lotó ʻi he founga ʻokú ne fakamatalaʻi atú:

“ ʻOku totonu ke u hū ki he fakataha ko iá mo ha ʻatamai ʻoku ʻataʻatā mei he ngaahi tākiekina kotoa pē te ne taʻofi e ngāue mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá kiate aú. ʻOku totonu ke u ʻalu ʻi he laumālie ʻo e faʻa lotu, ʻo kole ki he ʻOtuá ke Ne tohi ʻi hoku lotó ʻa Hono finangaló; ʻo ʻikai ko hoku loto ʻoʻoku kuo ʻosi mateuteu, mo fakapapauʻi ke fakahokó … , ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. Kapau te u ʻalu, pea ʻalu mo e toengá, ʻaki e laumālie ko ʻení, te tau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá, pea ko e meʻa kotoa te tau aleaʻí ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻe fakahā ia ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu. Te tau mamata ki ha maama ʻi he feituʻu ʻoku totonu ke tau ʻalu aí, pea te tau vakai ki he fakapoʻulí ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻalu ki aí.”1

Ko ʻetau taumuʻa ʻi heʻetau akoʻi ʻetau fānaú ke nau lotú, ke nau loto ke tohi e ʻOtuá ʻi honau lotó pea loto fiemālie ke ʻalu ʻo fakahoko e meʻa ʻoku kole ʻe he ʻOtuá ke nau faí. ʻOku malava ke maʻu ʻe heʻetau fānaú ha tui feʻunga mei he meʻa ʻoku nau sio ʻoku tau fai mo akoʻí, pea lava ke nau ongoʻi ha konga ʻo e meʻa naʻe ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene lotu ke maʻu ha mālohi ke fakahoko ʻaki maʻatautolu ʻa e feilaulau taʻengatá: “Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotú, ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39).

Kuo lahi haʻaku ngaahi lotu kuo tali mai. Naʻe fuʻu mahino ʻaupito e ngaahi tali ko iá ʻi he taimi ne hanga ai ʻe heʻeku vivili ke u ʻilo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo taʻofi e meʻa ne u loto ke faí. Ko e taimi leva ia ʻoku fakaongo mai ai e talí ki he ʻatamaí mei ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻe ha kihiʻi leʻo siʻi mo mālie pea lava ʻo tohi ia ʻi he lotó.

Ako ke Fekumi ki Hono Finangaló

ʻE fehuʻi ʻe ha ngaahi mātuʻa: “Ka ʻe anga fēfē nai haʻaku fakamolū e loto ʻo ʻeku fānau kuo fatutangata he taimi ní mo ne tui ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu e ʻOtuá? ʻE anga fēfē nai haʻaku fakamolū feʻunga ha loto ke lava e ʻOtuá ʻo tohi ai Hono finangaló?” ʻOku faʻa hanga ʻe ha meʻa fakamamahi ʻoku hoko ʻo fakamolū e lotó. Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ia naʻa mo e meʻa fakamamahí ʻoku ʻikai pē feʻunga ia.

Ka ʻoku ʻi ai e fie maʻu ʻe taha naʻa mo e kakai loto fefeka mo fielahí ʻoku ʻikai ke nau tui te nau lava ʻo feau. ʻOku ʻikai ke nau lava ʻo toʻo ʻa e mafatukituki ʻo e angahalá mei honau uma ʻonautolú. Pea naʻa mo e kau loto fefeka tahá, te nau ongoʻi he taimi ʻe niʻihi e mahuhuhuhu honau konisēnisí pea hoko ai mo e fie maʻu e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi mai ʻe he tamai ʻofa ko ʻAlamá, ʻa e fie maʻu ko iá ki hono foha ko Kolianitoní ʻo peheni: “Pea ko ʻeni, ʻe ʻikai lava ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá taʻefai ha fakalelei; ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní, ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá, ke fakalato ai ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, koeʻuhi ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki” (ʻAlamā 42:15).

Ko ia ai, ʻi he hili e fakahoko e fakamoʻoni ʻa e tamaí ʻo kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, naʻá ne fai e kolé ni ki ha loto kuo fakamolū: “ ʻOiauē ʻe hoku foha, ʻoku ou loto ke ʻoua naʻá ke toe fakaʻikaiʻi ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá. ʻOua naʻá ke feinga ke fakatonuhiaʻi koe ʻi ha kihiʻi momoʻi meʻa ʻe taha koeʻuhi ko hoʻo ngaahi angahalá, ʻaki ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻo e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá; kae ʻoua naʻá ke tuku ʻa e loto fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, mo ʻene ʻaloʻofá, mo ʻene faʻa kātaki fuoloá ke ne puleʻi ʻa ho lotó; pea tuku ke ne ʻohifo koe ki he efú ʻi he loto-fakatōkilalo” ʻAlamā 42:30).

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻa e meʻa te tau lava ʻo ʻiló: ko e founga taupotu taha ʻe malava ke tokoniʻi ʻaki hono fohá ke ne ʻiloʻi e fie maʻu ko ia ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foakí, ko hano fai ʻo ha fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono tutukí. Pea ʻoku tali e lotu ʻa kinautolu ʻoku fakamolū honau lotó ʻaki e faʻahinga ongoʻi lomekina ko ia ke ʻoku fie maʻu ke fakamaʻa kinautolu mei he angahalá.

Ko Hono Fakaava e Matapā ʻo e Lotú

ʻI heʻetau akoʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻoku tau mavahe fakataimi mai mei he Tamai Hēvani ʻofá, ʻoku tau fakaava ai e matapā ʻo e lotú kiate kinautolu.

Naʻa tau nofo ʻi Hono ʻaó kimuʻa pea tau toki omi ki heni ke fai hotau siviʻí. Naʻa tau ʻilo Hono fofongá, peá Ne ʻafioʻi kitautolu. Hangē pē ko e siofi ʻe heʻeku tamai fakamāmaní ʻeku mavahe meiate iá, naʻe ʻafio mai foki ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau haʻu ki he moʻui matelié.

Naʻe tukuange ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sihová, ʻa e ngaahi nofoʻanga nāunauʻiá kae hifo mai ki he māmaní ʻo mamahi ʻi he mamahi te tau fou aí mo Ne totongi ki heʻetau ngaahi angahalá. Kuo tokonaki ʻe hotau Fakamoʻuí maʻatautolu ʻa e hala pē ʻe taha ke tau foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kiate Iá. Kapau ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahā mai e ʻilo ko iá ʻo fekauʻaki mo kitautolú, te tau lava ʻo ongoʻi fakataha mo ʻetau fānaú ʻa e meʻa naʻe ongoʻi ʻe ʻĪnosí. Naʻá ne lotu ʻo peheni:

“Pea naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié; peá u tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhi ko hoku laumālie ʻoʻokú; peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó; ʻio, pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí.

“Pea naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe” (ʻĪnosi 1:4–5).

ʻE lava ke u palōmesi atu he ʻikai ha fiefia te ne toe lakasi ʻa e ongo te ke maʻú kapau ʻoku lotu hoʻo fānaú ʻi he taimi ʻo e faingataʻá pea nau maʻu ha tali pehē. ʻE ʻi ai e ʻaho te mou māvae ai, pea te ke fakaʻānaua ʻi ho lotó ke mou toe fakataha. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvani ʻofá he ʻikai hano ngataʻanga ʻo e fakaʻānaua ko ʻení kae ʻoua kuo toe fakataha mai ko e ngaahi fāmili mo Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Kuó Ne teuteu ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ʻe Heʻene fānaú ke nau maʻu ai e tāpuaki ko ʻení. Ke maʻu iá, kuo pau ke nau kole ki he ʻOtuá maʻanautolu, ʻo ʻikai ha toe veiveiua, kae hangē ko ia ne fai ʻe he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe hohaʻa ʻeku tamaí ʻi he ʻaho ko ia ʻi Niu ʻIoké he naʻá ne ʻiloʻi, ʻo hangē pē ko e ʻilo ʻe heʻeku faʻeé, ko e meʻa fakamamahi moʻoni pē ʻe hokó, ko haʻamau māvae ʻo taʻengata. Ko hono ʻuhinga ia naʻá na akoʻi ai au ke u lotú. Naʻá na ʻiloʻi te mau lava ʻo fakataha ʻo ʻo taʻengata ʻaki pē e tokoni ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fakapapaú. Ko e founga lelei taha ne na akoʻi ʻaki au e lotú, naʻe fai ia ʻi heʻena hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá,ʻo hangē pē ko ia te mou fakahokó.

Ne mau ō mei falemahaki ki homau ʻapi fakafāmilí ʻi he efiafi ne mālōlō ai ʻeku faʻeé. Ne mau tangutu fakalongolongo taimi siʻi ʻi he loto fale fakapoʻulí. Ne poaki mai ʻeku tamaí peá ne ʻalu ki hono loki mohé. Naʻá ne kiʻi ʻalu taimi nounou pē. ʻI heʻene foki mai ki loto falé, naʻá ne malimali. Naʻá ne tala mai naʻá ne hohaʻa ki heʻeku faʻeé. Lolotonga ʻene fakamāʻopoʻopo e ʻū meʻa ʻeku faʻeé mei hono loki he falemahakí mo fakamālō ki he kau ngāué heʻenau angaʻofa kiate iá, naʻá ne fakakaukau atu ki ha ʻalu ʻeku faʻeé ki he maama ʻo e ngaahi laumālié, hili ha ngaahi miniti siʻi pē mei heʻene mālōloó. Naʻá ne manavasiʻi naʻa ongoʻi tuēnoa ʻeku faʻeé ʻo kapau he ʻikai fakafetaulaki mai ha taha ki ai. Naʻá ne ʻalu ki hono loki mohé ʻo kole ki heʻene Tamai Hēvaní ke ʻi ai ha taha ke talitali hono uaifi mo ʻeku faʻē ko Mīlaté. Naʻá ne pehē kuó ne maʻu e tali ki heʻene lotú kuo fetaulaki ʻene faʻeé mo hono ʻofaʻangá. Naʻá ku malimali foki he meʻa ko iá. Naʻe ʻikai ko ha taha lahi ʻa ʻeku kui fefiné. Ne u fakakaukau loto atu ki haʻane fakavavevave atu he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻa hono ongo kiʻi vaʻe pukupukú ke fakafetaulaki ki heʻeku faʻeé.

Naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻeku tamaí ʻi he momeniti ko iá ke akoʻi au ki he lotú, ka ko e meʻa ia naʻe hokó. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha malanga ʻeku faʻeé pe ko ʻeku tamaí ʻo fekauʻaki mo e lotú. Naʻá na lotu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e taimi faingamālié. Pea naʻá na fakahaaʻi ʻi ha ngaahi founga moʻoni e angaʻofa ʻa e ʻOtuá, Hono ivi mālohí, pea mo ʻEne ofi maí. Ko e ngaahi lotu ne u fanongo lahi taha ki aí ko e ngaahi meʻa ko ia ke mau fai ke mau toe fakataha ai ʻo taʻengatá. Pea ko e ngaahi tali ne tohi tongi ʻi hoku lotó, ne hangē ia ko hano fakapapauʻi mai ʻoku mau ʻi he halá totonú.

ʻI heʻeku sio loto atu ki he fakavavevave hake ʻeku kui fefiné ki heʻeku faʻeé, ne u ongoʻi fiefia mo fakaʻānaua ʻe hoko ha toe fakataha pehē ki hoku ʻofaʻangá mo ʻema fānaú. Ko e fakaʻānaua ia kuo pau ke tau akoʻi ai ʻetau fānaú ke nau lotú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní e tautapa ʻa e ngaahi mātuʻa angatonú ke nau ʻiloʻi e founga ke akoʻi ʻaki ʻenau fānaú ke lotú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku makatuʻunga ʻi he Fakaleleí ʻa e lava ke tau maʻu e moʻui taʻengatá ʻi he ngaahi fāmilí, ʻo kapau te tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku ʻomi ʻi Hono Siasi moʻoni ko ʻení.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Q. Cannon, “Remarks,” Deseret Semi-Weekly News, 30 Sep., 1890, 2; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe David Stoker

Sīsū Kalaisi, tā ʻe Warner Sallman, © Warner Press, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Paaki