2009
Fuʻu Māʻoniʻoni Nai?
ʻAokosi 2009


Fuʻu Māʻoniʻoni Nai?

Ne liliu ʻa ʻIeni Kalūpanani ʻi heʻene kau ki he Siasí. Ne fakatokangaʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá.

ʻOkú ke fuʻu māʻoniʻoni.”

Naʻe fuʻu moʻutāfuʻua ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā ua ko ʻIeni Kalūpananí he ngaahi lea hono kaungāmeʻá. Naʻe ʻikai te ne fakakaukau ʻokú ne māʻoniʻoni.

Ne hoko atu hono kaungāmeʻá, “Talu hoʻo kau ki he kau Māmongá mo hoʻo maumauʻi e fiefia ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai te ke toe inu mo kimautolu. ʻOku ʻikai te ke toe haʻu ke tau kaungā fiefia he Sāpaté. ʻOkú ke fuʻu māʻoniʻoni.”

Naʻe fakaloto lavea e ngaahi leá, ka … ko e hā e meʻa te ne toe faí? Kuó ne ʻosi papitaiso pea ʻokú ne lolotonga maʻu e Lakanga Taulaʻeki Faka-ʻĒloné. Kuó ne liliu, pea ko e meʻa pē naʻe tokanga ki ai ʻa ʻIení, kuó ne liliu ʻo sai ange. Ka ko e māʻoniʻoní? Mahalo pē ʻoku teʻeki ai.

Naʻe papitaiso ʻa ʻIeni, ʻa ia naʻá ne nofo ʻi he Siteiki Lasi Pinasi Filipainí, ʻi hono taʻu 10. Naʻe kole e kau ʻeletaá ki ai ʻi he taimi naʻa nau tā ai e ngaahi lēsoní kiate iá ke ne lotu ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Naʻá ne fai ʻeni. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi fiefia mo tauʻatāina ʻaupito.” Naʻá ne toki ʻilo kimui ange ko hono fakamoʻoniʻi ange ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kiate iá.

Naʻe angamaheni ʻaki pē ʻe ʻIeni e inu tī mo hono ngaahi kaungāmeʻá kimuʻa peá ne toki kau ki he Siasí. Naʻá ne ʻalu foki ki he ako fakakaekaé he ngaahi ʻaho Sāpaté, ʻo teuteu ke ne taki e fakakaekaé he ngaahi sipoti honau ʻapiakó. Ka naʻá ne tuku ʻe ia e ngaahi meʻa ko ʻení. Naʻe kamata leva ke ne ʻalu ki he lotú, neongo ko ia toko taha pē hono fāmilí naʻe ʻalu ʻo lotú. Naʻe poupouʻi ʻa ʻIeni ʻe heʻene tamaí ʻi heʻene ʻalu ki he Siasí, pea naʻe ʻave maʻu pē ia ki he lotú mo fakafoki mai ʻe he mali ʻo ʻene tamaí neongo naʻe ʻikai te ne siasi.

ʻI hono fehuʻi ki ai pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku haʻu ai ki he lotú hili ko iá ʻoku faingofua ange ke nofo pē ʻi ʻapí, ko ʻene talí, “ ʻOku ou haʻú he ʻoku ou fie maʻu ke fakamālohia ʻeku tuí.”

ʻOku pehē ʻe heʻene pīsopé, “ ʻOku hoko ʻa ʻIeni ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne faivelenga he haʻu ki he lotú, pea ʻoku ʻikai te ne loto mamahi. ʻOku lahi hono ngaahi kaungāmeʻa hení. Naʻá ne fuʻu fiefia ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí peá ne kole ki heʻene tamaí ke kumi mai hano sote hina ke ne tui he taimi ʻokú ne tufaki ai e sākalamēnití.”

ʻOku faingataʻa ke fakamatala e fiefia ʻa ʻIeni ʻi heʻene ʻilo e ongoongoleleí. Kuó ne ʻave ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he taha ʻo ʻene kau faiakó mo fakaafeʻi ia ke feʻiloaki mo e kau faifekaú. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he niʻihi ʻo hono kaungā akó koeʻuhí ko ʻene ngaahi tuʻunga moʻui foʻoú pea nau fakafehuʻi ia ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ne fakamataliliʻi ia ʻe he toengá.

ʻOku hokohoko atu pē hono tauhi ʻe ʻIeni e fekau ʻe hongofulú ki he lelei taha ʻokú ne malavá.

ʻOku ʻi ai ha faleʻi fakapotopoto ʻa ʻIeni kiate kitautolu ʻi heʻene aʻusia fakatouʻosi ha fiefia mo ha fakatanga ʻi heʻene kau ki he Siasí: “Tauhi ʻa e tuí. Ako e folofolá. Lotu. Falala kia Sīsū Kalaisi. Tukupā ke ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Liliu ke ke toe lelei ange.”

Pea ʻikai ko e meʻa ia ʻoku totonu ke hoko heʻetau kau ki he Siasí? Tokoniʻi kitautolu ke tau liliu ʻo toe lelei ange. Tokoniʻi kitautolu ke faifai angé kuo tau hoko ʻo hangē ko e finangalo ʻo Sīsū maʻatautolú —ʻo tau māʻoniʻoni.

Faitā ʻa Edwin Redfrino

Paaki