2009
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
ʻAokosi 2009


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Kuo kamata ke ifi tapaka hoku kaungāmeʻá. ʻE anga fēfē haʻaku tokoniʻi ia ke tuku, taʻe te u fakalaveaʻi hono lotó?”

Mahalo pē ʻoku ʻiloʻi ʻe ho kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke sai e ifi tapaká ki he moʻuí. Pea kapau ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fepaki e ifi tapaká mo e Lea ʻo e Potó. Ko ia ai ko e founga lelei taha ke tokoniʻi ʻaki iá ke ʻoua naʻa fakaangaʻi ka ke fakalotolahiʻi ia ke ne ikunaʻi e ʻulungāanga ko iá.

ʻI hoʻo aleaʻi e palopalema ko ʻení mo iá, ʻai ke ne ʻiloʻi ʻokú ke fai peheé koeʻuhí he ʻokú ke tokanga ki ai, ki heʻene moʻuí, mo ʻene moʻui lelei fakalaumālié. Kapau te ke ʻilo ʻokú ne fie maʻu ke tuku e ifi tapaká, poupou mo fakalotolahi ki ai. Mahalo pē te ke fie lau ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 226, ʻokú ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ke tokoniʻi ʻaki e kakaí ke lavaʻi e maʻunimā kinautolú.

Kuo tokolahi ha kau fie fanongo ki he Siasí kuo nau lava ʻo tuku ʻa e ifi tapaká ʻi heʻenau ako ki he Lea ʻo e Potó. Naʻe ʻikai ko e tupu ʻa e liliu ko ʻení mei he lahi pē hono fakaʻaiʻaí ka koeʻuhí foki ko e ngaahi tāpuaki fakalaumālié. Ne faitāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ke mole ʻenau holi ke ifi tapaká kae maʻu ha holi ke talangofua. Fakakaukau ke fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke mo ʻaukai mo lotu ke maʻu e tāpuaki ko ʻení.

ʻEke Ange pe te Ke Lava Fēfē ʻo Tokoní

Fakahā ange ʻokú ke ʻofa mo tokanga ki ai. Fakamanatu ange ki ai ʻi ha founga lelei, ʻoku ʻikai fakatupu moʻui lelei e ifi tapaká ki he sinó. Fakahā ange te ke fie tokoniʻi ia ʻi ha faʻahinga founga pē te ke lavá, mo ʻeke ange pe ko e hā e meʻa te ke lava ʻo faí.

ʻAlisa S., taʻu 13, ʻIutā, USA

Fakahaaʻi e ʻOfá

Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí ko hono fakahaaʻi hoʻo ʻofa mo hoʻo tokanga moʻoni kiate iá. ʻI heʻene ʻiloʻi pē ʻokú ke tokanga ange ki aí, ʻoku fie maʻu leva ke ke lea ki ai ʻi he fakaʻapaʻapa pea ʻi ha loto fakatōkilalo fekauʻaki mo ʻene fili ke kamata ifi tapaká. Fakamanatu ki ai ko hai ia pea mo hono mahuʻingá mo e nunuʻa ʻe ʻomi ʻe he ifi tapaká kiate iá. Te ke lava foki ʻo lau ha veesi mei he folofolá ʻoku fakamatala ki he Lea ʻo e Potó mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomí (vakai, T&F 89). Kapau te tau fakaʻehiʻehi mei he fakamāú, ʻe faingofua ange ke ongo ki he loto ʻo e kakaí.

Maliana S., taʻu 18, Puenosi ʻAealesi, ʻĀsenitina

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

ʻI he taimi naʻá ku ʻi he ako māʻolungá aí, ne tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa ne nau kamata ifi tapaká. Ko au toko taha pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ne kau ki he ngaahi kaungāmeʻa ko iá. Ne nau ʻiloʻi ko e tokotaha Siasi au. Ne ʻi ai e taimi ʻe taha ne nau ʻeke mai pe ko e hā ʻoku ʻikai ke u ifi aí. Ne u malimali pē mo ongoʻi loto fakatōkilalo ʻo pehē ange, “ ʻOku tau ʻilo ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ko hotau sinó ko ha temipale, pea ko ha meʻaʻofa makehe ia kuo ʻomi kiate kitautolu. Ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke tau ʻofa mo tokangaʻi ʻa e meʻaʻofa kuo ʻomi maʻatautolú he ko e ʻomi ia mei he ʻOtuá.” Ne nau tali mai mahalo pē ʻoku ou moʻoni pea ʻoku fie maʻu ke mau tokangaʻi homau sinó. Ne u vahevahe mo kinautolu ʻeku fakamoʻoni ki he Lea ʻo e Potó. Kapau te tau fakahaaʻi ʻetau tokanga ki hotau sinó, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻaki e moʻui lelei mo e ʻilo. Ne u ʻiloʻi mei honau fofongá ne nau tui ki he meʻa ne u vahevahe mo kinautolú. Talu mei he ʻaho ko iá mo ʻeku sio ki heʻenau fakalakalaká. ʻE tokoni e vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo kinautolu ʻoku fekuki mo e ifi tapaká ke nau fili ki he totonú.

Mikaele T., taʻu 18, Palauana, ʻOtu Filipainí

Fakalotolahiʻi Ia ke Lotu

ʻUluakí, te u lotu ki he Tamai Hēvaní ke Ne ueʻi hono lotó, ke tokoniʻi ia ke mahino ki ai ʻa e mahuʻinga ʻo e Lea ʻo e Potó, pea tokoniʻi ia ke ne liliu. Te u fakamanatu ki ai e ngaahi ola fakatuʻutāmaki ʻo e ifi tapaká, ʻo fakatou tatau pē ʻi he fakalaumālié mo e fakatuʻasinó. Te u fakamanatu ange foki hono mahuʻingá ʻi haʻane hoko ha ʻaho ko ha faʻē pea ko hono sinó ko ha temipale ia ʻo e ʻOtuá pea ʻe ʻikai fiefia ʻa e Tamai Hēvaní kapau te ne fakaʻuliʻi ia. Te u fakalotolahiʻi ia ke ne lotu ʻo kole ha tokoni.

Taniela C., taʻu 17, Livasi, Naisīlia

Maʻu e Falalá

Kuó u faʻa fakakaukau maʻu pē tokua ko e talanoa mo hoto ngaahi kaungāmeʻá ʻo kau ki he ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá ko e founga lelei taha ia ke nau falala ai kiate koé. ʻI hoʻo fakahaaʻi hoʻo hohaʻá ʻokú ke ʻai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga kiate kinautolu mo e meʻa ʻoku nau fouá. ʻI hoʻo toe ʻilo lelei ange ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá, te ke lava leva ʻo fai ange ha ngaahi fokotuʻu mo fie tokoni. ʻE fakahaaʻi heni ki ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fuʻu tokanga ke fakahā ange kiate kinautolu ke tuku hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻe fakatuʻutāmaki kiate kinautolú.

Paleini L., taʻu 18, ʻAlesona, USA

Tokangaʻi Hotau Sinó

Ko e kaungāmeʻá ko ha meʻa pelepelengesi ia ke ke fakahū atu ki ai hoʻo ngaahi ongó mo hoʻo fakakaukau fakatāutahá. ʻOku toe faingataʻa ange ʻi he taimi ʻoku fakakau atu ki ai e ongoongoleleí. ʻOku ou fakalotolahiʻi atu koe ke ke fakahaaʻi hoʻo tokanga ki ho kaungāmeʻá pea fakamatalaʻi ange ki ai ʻoku fakatupu mahamahaki e ifi tapaká. Fakahā ange hoʻo fakaʻamu ke ʻoua naʻa hoko ha fakatuʻutāmaki fakaesino ki aí; pea ko hoʻo ongoʻi pē ko e taimi totonú iá, vahevahe leva hoʻo ngaahi ongo fakatāutaha fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó. ʻOku faitāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau tokangaʻi ai ha taha ʻo ʻEne ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kiate kitautolú: ko hotau sinó.

Keneti P., taʻu 21, ʻAlapeta, Kānata

Paaki