2009
Ko e Temipalé: Te u ʻAlu Ki Ai Ha ʻAho
ʻAokosi 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

Ko e Temipalé—Te u ʻAlu Ki Ai Ha ʻAho

“Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí” (Mātiu 16:19).

ʻI ha houalotu fakamoʻoni ʻi ha Sāpate ʻe taha, ne fakahā ʻe he tokotaha taʻu hiva ko ʻeni ko ʻEnisií ki he kāingalotú ko e hiva naʻá ne manako taha aí “Ko e Fāmilí ke Taʻengata.” Ne pehē ʻe ʻEnisī meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko e ʻi ai ha palani fakaofo ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu ke tau fakataha ai ʻo taʻengata.

Kuo teʻeki ke sila e ongomātuʻa ʻa ʻEnisií he temipalé. Hili pē e ʻaho ko iá, ne tuku ʻe Keiti, ko e tokoua ʻo ʻEnisií, ha tohi ʻi he pilo ʻo e ongomātuʻá, ʻo fakaʻaiʻai kinaua ke na ō ki he temipalé.

Ne fuʻu fie maʻu lahi ʻe ʻEnisī mo Keiti ke silaʻi fakataha honau fāmilí. Ne lotua ʻe he ongomātuʻá ʻena ō ki he temipalé. Ne ngāue lahi honau fāmilí ke teuteu. ʻI he hokosia hono taimi totonú, ne lava honau fāmilí ʻo ō ki he temipalé pea silaʻi fakataha kinautolu ki he taʻengatá.

Neongo ʻoku teʻeki ke sila ho fāmilí, ʻe ʻi ai pē ʻaho te ke ʻalu ai ki he temipalé. Ko ʻene ʻosi pē ho taʻu 12, te ke lava leva ʻo fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé. Te ke lava ʻo kamata he taimí ni ʻaki hoʻo tauhi e ngaahi fekaú pea moʻui ʻaki e Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí.

ʻEkitivitií

Kosi e ngaahi foʻi lea he peesi K8, pea faʻo ia ʻi ha poulu, tangai pe sioki. Ngāue ʻaki ha fanga kiʻi maka iiki pe fakamaʻu ke fai ʻaki e vaʻingá. Taufetongi ʻi hono fili ha kupuʻi leá, ʻo lau leʻo lahi ia. Pea lau ko e foʻi lea ʻe fiha aí, pea ʻunuaki hoʻo meʻa vaʻingá he ngaahi foʻi ʻataá ʻo fakatatau mo e lahi ʻo e foʻi leá. Hokohoko atu kae ʻoua kuo aʻu e meʻa ʻoku vaʻinga ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ki he temipalé.

Papitaiso mo hilifakinima

Maʻu lotu

Maʻu e sākalamēnití

Fakatomala

Muimui he palōfitá

Talangofua

Angaʻofa

Maʻu ha ngaahi fakakaukau lelei

Totongi vahehongofulu

Ako e folofolá

Lotu

Talangofua ki he Lea ʻo e Potó

Faitotonu

Fakamolemoleʻi e niʻihi kehé

Fakaʻapaʻapa ki hoʻo mātuʻá

Maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi

Fakahaaʻi e ʻofa ki ho fāmilí

ʻOfa ki he ʻEikí

Tokoniʻi e niʻihi kehé

Tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. ʻE lava ke fakataha hoku fāmilí ʻo taʻengata tuʻunga ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. Lolotonga hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:48, ʻai ke fanongo e fānaú pe ko e hā e ngāue ʻoku fai he temipalé ʻe malava ai ke fakataha e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá (“silaʻi e fānaú ki heʻenau mātuʻá”). Fakaʻaliʻali e Fakatātā e Ongoongoleleí 417 (ʻOku Toe Fakafoki Mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e Mālohi ke Silaʻi e Ngaahi Fāmilí ki he Taʻengatá). Akoʻi e hā ʻa ʻIlaisiá ʻi he Temipale Ketilaní ke toe fakafoki mai ʻa e mālohi ke silá (vakai T&F 110:13–15). Ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e “mālohi ke silá,” fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e temipale ʻi ho feituʻú pea fakamatalaʻi ange kapau ʻe mali ha ongomeʻa peá na tauhi e ngaahi fuakava ne na fakahoko aí, te na kei mali pē hili ʻena maté. Fai e talanoa ki hono silaʻi e fāmili ʻo ʻEnisī mo Keití ʻi he temipalé (ʻi toʻohemá). ʻAi ke tā ʻe he kiʻi tamasiʻi takitaha ha fakatātā lahi ʻo ha temipale. ʻOsi ko iá pea fekau ke nau fulihi hake ʻenau laʻipepá ʻo tā ha fakatātā siʻisiʻi honau fāmilí pe ko honau fāmili he kahaʻú. Fekau ke nau hiki ki ʻolunga ki he māmá ʻenau fakatātaá ʻi he taimi kuo ʻosi aí ke nau lava ʻo sio lelei ki honau ngaahi fāmilí ʻi he temipalé. Vahevahe ange hoʻo fakamoʻoní ʻe lava ke fakataha e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.

  2. ʻOku faitāpuekina kotoa e ngaahi toʻu tangata ʻo hoku fāmilí ʻe he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Fekau ha fānau ʻe toko fitu ke omi ki muʻa. Fakapipiki ʻa e lea ko e Ko Au ʻi he kiʻi tamasiʻi ʻi lotomālié. Fakahingoa e fanga kiʻi tamaiki hono tafaʻaki toʻohemá ko e Mātuʻa, Kui, Kui-ua. Fakahingoa e fānau hono tafaʻaki toʻomataʻú ko e Fānau, Mokopuna, Mokopuna-ua. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ha toʻu tangata ʻi ha fāmili. Fakahā ange ki he fānaú ko e taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi fāmilí, naʻá Ne palani maʻatautolu ke tau fetokoniʻaki ke tau lava ʻo foki hake ke nofo fakataha mo Ia ʻo taʻengata. Lau ʻa e Malakai 4:6. Fakamatalaʻi ange ko e liliu “ ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá” ʻoku ʻuhinga ia ke silaʻi e toʻu tangata kotoa ʻo hotau ngaahi fāmilí ke fakataha ʻo taʻengata tuʻunga ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻOku toe lava pē foki ʻo ʻuhinga e veesi ko iá ki he ʻofa ʻoku tau maʻu ki heʻetau ngaahi kuí ʻi heʻetau ako kiate kinautolú. Fakaafeʻi ha kui tangata pe kui fefine ʻa ha taha ʻo e fānau fefiné ke lava mai ki he Palaimelí, ka kuo pau ke fakangofua ʻe he pīsopé pe ko e palesiteni fakakoló. Teuteu kimuʻa ha ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi laʻi pepa, pea tuku ke taufetongi e fānaú he fili mo fehuʻi ki he kuí ke ne tali. Kamata ʻaki e fehuʻi takitaha ʻa e “ ʻI he taimi ne ke taʻu tatau ai mo aú …” (Ngaahi fehuʻi e ala ʻeké: Ko e hā e tukufakaholo manakoa taha ho fāmilí? Ko e hā e meʻa ne mou fakahoko mo ho ngaahi kaungāmeʻá ke maʻu ai hoʻomou fiefiá?) Fakalotolahiʻi e fānaú ke fehuʻi ki heʻenau mātuʻá mo e ngaahi kuí ha ngaahi fehuʻi te nau ako lahi ange ai kiate kinautolú.

Tā fakatātaaʻi ʻe Thomas S. Child

Paaki