2009
Ko e Kau Tā Sīpinga Leleí
ʻAokosi 2009


Ko e Kau Tā Sīpinga Leleí

ʻOku ʻikai ke hoko fakafokifā pē ʻi ha founga fakaofo ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi. ʻE taimi lahi peá ke maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, pea te ke ako ke fakafalala ki he ngaahi ongo lelei ʻoku ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku hoko ko e kau tā sīpinga lelei lolotonga ʻetau fonongá: ko kinautolu ia ʻoku nau fakalotoʻi kitautolu ke tau moʻui ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke tau moʻui ʻakí. Te ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní mo ako ke talangofua ʻaki haʻo muimui ki heʻenau ngaahi sīpingá.

Kau Faifekaú

Ko e ʻuluaki kau tā sīpinga lelei ne nau fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e ongoongoleleí ko e kau faifekau ne nau akoʻi hoku fāmilí ʻi he ʻOtu Filipainí. Ne hoko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí ko ha fuʻu tākiekina lahi ʻi heʻemau fili ke kau ki he Siasí. Ne nau faʻa kātaki ʻi heʻemau feohí, pea naʻa nau haʻu maʻu pē mo ha laumālie lelei.

Lolotonga ʻemau kei hoko ko e kāingalotu foʻoú, ne mau fetaulaki mo ha tangata kuó ne mavahe mei he Siasí. Naʻá ne ʻomai kiate kimautolu ha ngaahi tohi lahi naʻe fakafepaki ki he Māmongá, pea ne u fuʻu ohovale. Ko ʻeku fuofua fetaulaki ia mo ha fakafepaki ki he Siasí, pea naʻe kei vaivai ʻeku fakamoʻoní. Ne u fuʻu ilifia he lolotonga ʻene lea fakahangatonu mai kiate kimautolu mo fakafepakiʻi e meʻa kotoa pē ne akoʻi mai ʻe he kau faifekaú. Ka ko e taimi ne mau feohi ai mo e kau faifekaú, ne nau ʻomi e melinó. Koeʻuhí ko e kau faifekaú, ne lava ʻe homau fāmilí ke tala e faikehekehe ʻo e tuí mei he ilifiá, pea ne mau fili e tuí.

Kau Palesiteni Fakamisioná

Ne vave hono vahe au mo ʻeku tamaí ke ma hoa faiako fakaʻapí. Ko e taha ʻo kinautolu ne ma fuofua ʻaʻahi ki aí ko e palesiteni fakamisioná mo hono uaifí. Ne na fuʻu angaʻofa ʻaupito. Ne kei tauhi mai ʻe heʻeku tamaí ha ngaahi tukufakaholo lahi mei heʻemau tui fakalotu he kuo hilí. Ka naʻá na angaʻofa ʻo ʻikai ke na fakaangaʻi ʻi heʻena fakamatala ki hono ʻuhinga naʻe fakahoko ai ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻa e ngaahi meʻa ʻi he Siasi moʻoní. Ko e ongo faiako fakaʻapí kimaua, ka ne ma ako e meʻa lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa homau palesiteni fakamisioná.

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau ngāue taimi kakato kimui aí, ne hokohoko atu ʻeku ako mei he kau palesiteni fakamisioná. Naʻe tui mālohi ʻeku ʻuluaki palesitení ʻe faifai pē ʻo lelei e meʻa hono kotoa, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá. Ne u ako mei ai ke u sio pē ki he lelei ʻe hokó.

Naʻe hoko foki ʻeku palesiteni hono uá ko ha pailate tau mālōlō, ka ʻi heʻene hoko ko ha taki ʻo e Siasí, naʻá ne loto vaivai mo mahinongofua, fonu ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ki hono kaungā tamaioʻeikí. ʻI he taimi ne u hoko ai ko e tokoni kiate iá, ne u ongoʻi ne ngāue kovi ʻaki ʻe he kau faifekau ʻe niʻihi ʻa e ngaahi monūʻia naʻa nau maʻú mo nau kumi faingamālie he funga ʻo ʻene angaʻofá. Ne u fokotuʻu ange ke faʻu ha ngaahi lao ʻoku toe fefeka angé pea toe fakamālohiʻi ange. Naʻá ne tala mai ʻene ongoʻi ʻe lelei ange ke ma falala ki he kau faifekaú ke nau fili ki he totonú ʻi haʻama taʻetui ki heʻenau ngaahi taumuʻá. Ne u ako mei he tā sīpinga lelei ko ʻení ke u muimui ʻi he faleʻi ʻa Siosefa Sāmitá ke akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea tuku e kakaí ke nau puleʻi pē kinautolu.

Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

ʻOku ou manatu ki heʻeku mamata kia ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApsoetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo ne ngāue ko e Palesiteni Fakaʻēlia ʻi he ʻOtu Filipainí. Ne u mamata ki heʻene faleʻi ha niʻihi kehe kau ki he ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e Siasí ʻi homau fonuá. Ne u mamata ki he ʻofa lahi naʻá ne maʻu ki hono langa ʻo e Siasí mo faʻufaʻu ha ngaahi faingamālie ke faitāpuekina ai e moʻui ʻa e kāingalotú. Ne u ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e tokanga ʻa e kau ʻAposetoló ki he Siasí fakalūkufua ka ki he fakafoʻituituí foki.

ʻOku pehē ʻe heʻemau Palesiteni Fakaʻēlia lolotongá, ʻEletā Kifi R. ʻEtuate ʻo e Kau Fitungofulú, neongo ʻoku ʻi ai e tafaʻaki fakapule ki he ngāue ʻa e Siasí, ka ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ia ke tau tokanga taha ki he lotó. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe he Tuʻi ko Penisimaní heʻene tō folofola mei he tauá mo e anga hono tali ʻe he kakaí ʻaki ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó. Naʻe “ ʻikai ai te (nau) toe maʻu ha holi ke faikovi, kā ke fai lelei mau ai pē” (Mōsaia 5:2). Kuó u ako meia ʻEletā ʻEtuate, ke u vakaiʻi hoku loto ʻoʻokú, ke fakapapauʻi ʻoku maʻa ʻeku ngaahi taumuʻá.

ʻEikitau ko Molonaí

ʻOku fonu e folofolá he ngaahi tā sīpinga maʻongoʻongá. Ko e taha ʻa e ʻEikitau ko Molonaí ʻa hoku ngaahi heló. Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Molomona ʻia Molonai ʻo ne fakahingoa ai hono fohá kiate ia. Ne tohi ʻa Molomona ʻo kau kia Molonai: “Kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi ai ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí; ʻio, kuo ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (ʻAlamā 48:17). Ne toe pehē foki ʻe Molomona naʻá ne saiʻia he ngaahi foha ʻo Mōsaia mo ʻAlamaá he “ko e kau tangata kinautolu kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 48:18). Tuku ke hoko hoʻomou kau tā sīpinga leleí ko e kau tangata mo e kau fafine ʻa e ʻOtuá!

Nīfai

Ko e faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻe taha mei he folofolá ko Nīfai. Ne u ako mei ai ke falala ki he ʻEikí kae ʻoua ʻe lāungá. Tuku ke u fakamatalaʻi atu. ʻI heʻeku mavahe mei he ʻOtu Filipainí ke ako ki hoku mataʻitohi MA ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ne u palōmesi te u toe foki. ʻI he taimi ne tonu ke u foki ai mo hoku fāmilí, ne faingataʻa e fili ke faí koeʻuhí ne u fakakaukau ne ʻikai ha ʻamanaki lelei pe faingamālie lahi ʻi hoku fonua tupuʻangá ʻo hangē ko ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ka koeʻuhí kuó u ʻosi lea ʻaki, ne u fakakaukau mo hoku malí ke mau ngāue ʻaki e tuí ʻo hangē ko Nīfaí pea fai e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke mau faí.

Neongo ne u ʻosi ngāue ki muʻa, naʻe pau ke u toe kamata foʻou fakapaʻanga. Ne ʻikai loko lahi e paʻangá, pea ne fie maʻu ha ngaahi faingamālie lahi kae toki hā ha ola lelei. Ne puke kotoa ʻema fānau ʻe toko tolú, pea ʻosi kotoa e paʻanga ne fakahuú. Ko e taha ia ʻo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻo ʻemau moʻuí.

Ne kamata ke puke homa foha siʻisiʻi tahá he tīpií. Ne fuʻu mamafa e faitoʻo ne fie maʻu ki aí, pea naʻe pau ke ne fakaʻaongaʻi e faitoʻó he māhina ʻe hiva. ʻOku ou manatu ki heʻeku vakaiʻi ʻeku uāletí, naʻe hala ha paʻanga. Ne fehuʻi mai ʻe hoku uaifí pe te ma lava fēfē ke fafanga e fānaú.

ʻOkú ke fai ha ngaahi fehuʻi lolotonga e ngaahi taimi ko ʻení. Pea kapau he ʻikai te ke tokanga, ʻe lava ke ke hangē ko Leimana mo Lēmiuelá ʻo lāunga mo loto ʻita. Te ke ongoʻi ʻoku filifilimānako e moʻuí. Mahalo ʻe faingofua pē kiate au ke u fakakaukau: “Kuó u ʻosi ngāue fakafaifekau. Ne u ngāue maʻá e ʻEikí. ʻOku mau totongi vahehongofulu. ʻOku mau ngāue ʻi he Siasí. Ko e fē e ngaahi tāpuakí?” Ka ne ma mālohi pē he Siasí, ne ma ngāueʻi homa ngaahi uiuiʻí, peá ma kei moʻui pē. Ne tokoniʻi fakapaʻanga kimautolu ʻe hoku tokouá mo hono malí, pea faifai ʻo maʻu ʻeku ngāue. Ne ʻikai ke feʻunga, he ne siʻisiʻi ange e vahé ia ʻi he meʻa ne u maʻu kimuʻa peá u mavahe ki he akó. Ne u ongoʻi ne ʻikai ke u lava ʻo fai hoku fatongiá.

ʻI he faifai pea hili e ngaahi taʻu lahi, ne u fakapapauʻi mo hoku malí ne ʻikai ʻaonga e hohaʻá mo e loto moʻuá. Ne ma pehē, “Ta tuku ā e lāungá, ta falala ki he ʻEikí, peá ta fiefia pē he meʻa ʻokú ta maʻú.” Pea ʻi he hili pē iá, ne mafuli e ngaahi meʻa kotoa pē. Ne maʻu ʻeku ngaahi ngāue lahi ke u fili e lelei tahá mei ai. Ne uiuiʻi au ko e pīsope homau uōtí. Ne hangē kuo taumalingi mai pē e ngaahi tāpuakí ia.

ʻI heʻeku hoko ko e pīsopé ne u ʻilo ne tokoniʻi au ʻe he ngaahi taimi faingataʻa ne u fouá ke u tokoniʻi ai e niʻihi kehé. Kae tautefito ʻeku manatú ki ha mēmipa naʻá ne foua ha ngaahi taimi faingataʻa fakapaʻanga, pea ne u ongoʻi ha manavaʻofa ki ai. Ne ʻikai ke u mei maʻu e manavaʻofa ko iá ka ne taʻe ʻoua ʻeku foua e ngaahi meʻa tatau ko iá. Pea ne u manatauʻi e lea ʻa Nīfaí: “Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku tau moʻuí, ʻe ʻikai te tau ō hifo ki heʻetau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá kae ʻoua kuo tau fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolú” (1 Nīfai 3:15).

Ne u manatuʻi e founga, mo e taimi ne nau ʻi he vaká aí ke ō ki he fonua ʻo e talaʻofá, pea neongo ne haʻi ʻa Nīfai ʻi ha ngaahi ʻaho pea fufula hono ongo fasiʻa-nimá mo hono tungaʻi-vaʻé, naʻá ne pehē, “Ka neongo iá, naʻá ku sio pē ki hoku ʻOtuá, pea naʻá ku fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻahó kotoa; pea naʻe ʻikai te u lāunga ki he ʻEikí koeʻuhi ko hoku ngaahi faingataʻaʻiá” (1 Nīfai 18:16). Ko ia ne u tala ki he mēmipá ʻoku fie maʻu ke fakalakalaka hotau tokolahí ka tau hangē ko Nīfaí, ka ko e tokotaha tā sīpinga lelei ia. Ne lava ke u tokoni ki he mēmipa ko iá ke ne ʻilo ʻoku ʻikai maʻu e talí ʻi he lāungá ka ko e fai e meʻa kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí, he kuo pau ke Ne teuteu ha hala (vakai, 1 Nīfai 3:7).

Ongomātuʻá

Ne u mātuʻaki monūʻia ke fāʻeleʻi mai au ʻe ha ongomātuʻa lelei, hangē ko Nīfaí. Ko ha fefine angamaʻa mo mālohi ʻeku faʻeé. ʻOku ou aʻusia e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní koeʻuhí ko e fakavaʻe fefeka ʻo e ongoongoleleí naʻá ne fokotuʻu ʻi homau ʻapí. Ne hoko foki mo ʻeku tamaí, neongo naʻe ʻikai te ne haohaoa, ko ha tokotaha tā sīpinga maʻongoʻonga kiate au. Naʻá ne fakapapauʻi maʻu pē ne mau fai e meʻa totonú, ka naʻá ne faʻa fehuʻi maʻu pē kiate kimautolu, “Ko e hā hoʻo fakakaukaú?” Pea naʻá ne fakafanongo.

Naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he Siasí koeʻuhí he naʻá ne sio ki ha fakaʻilonga ʻoku tohi ai “ ʻOku ʻikai ha ngāue lavameʻa te ne lava ʻo fetongi huhuʻi ha fehālaaki ʻi he ʻapí.” Naʻá ne mātuʻaki tui ki ai. Naʻá ne ʻofa ʻi hono fāmilí pea ngāue mālohi ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú.

Ne ʻi ai ha taimi ne ʻoange kiate ia ʻe he kautaha fakafaitoʻo lahi naʻá ne ngāue ki aí ha ngaahi fatongia lahi ange, naʻe pau ke toe lahi ange ai pē ʻene folaú. Ne aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne ʻi ʻapi pē he ʻaho ʻe tolu he māhina. Fakafokifā pē, ne mau ʻilo kuó ne fakafisi mei heʻene ngāue taimi lōloa mo pau hono ngaahi faingamālié.

ʻOku ou manatu ki heʻemau fakataha alēlea fakafāmili hokó naʻá ne pehē ai ʻoku fie maʻu ke fakasiʻisiʻi ʻemau fakamole fakapaʻangá ʻi he ngaahi māhina siʻi ka hokó lolotonga ʻene kumi haʻane ngāué. Ne mau fehuʻi ange ki ai pe ko e hā ne fakafisi ai mei heʻene ngāué, pea te mau tukulotoʻi ʻene talí ʻo taʻengata: “Kuo mou ʻi homou taʻu hongofulu tupú pea kuo mou lalahi kotoa, pea ko e taimi mahuʻinga ʻaupito ia ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku ʻikai ʻaupito te u saiʻia ke u haʻu ha taimi kuo mou pehē mai kiate au, ‘Ne ke ʻi fē koe he taimi ne mau fie maʻu ai koé?” Naʻá ne fakamuʻomuʻa hono fāmilí.

Muimui he Faʻifaʻitakiʻanga ʻEku Tamaí

Koeʻuhí ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ko ia mei heʻeku tamaí, ne u lava ʻo fai e fili tatau he ngaahi taʻu ki mui ange aí. Ne toki fakangāueʻi pē au ʻe ha kautaha fai faleʻi, pea ne nau fakapuna kimautolu kau ngāue ʻe toko onó mei he ʻOtu Filipainí ki Senē, ʻi ʻAositelēlia, ke kau fakataha ki ha ako mo e kau pule ʻe toko 400 mei he feituʻu kehekehe ʻo māmaní. Ne mau puna kalasi ʻuluaki. Ne ʻave kimautolu ʻe ha fuʻu motokā limosini mei he malaʻe vakapuná ki ha taha ʻo e ngaahi hōtele fakaʻofoʻofa mo lelei tahá, ʻa ia ne ʻi ai ha fuʻu kato lahi fonu he meʻa leleí ʻi he loki takitaha. Ne fie maʻu ʻe he kautahá ke fakaʻaliʻali mai kiate kimautolu ko e kautaha lelei ʻeni ke te ngāue ai, peá ne fie maʻu e kau ngāue foʻoú ke ʻoua naʻa nau toe hiki mei ai.

Hili e ʻaho ʻuluaki ʻo e fakatahá, ne fai haʻamau kai efiafi fakafiefia, ko ha meʻa fakaʻeiʻeiki moʻoni. Ne mau tangutu ʻo tautau toko 12 ʻi he tēpile, kau pule ʻe 10 mo e ongo hoa pule ʻe 2 ʻa ia ko e ongo tā sīpinga lelei ia ʻi he kautahá. Ne na fakahā mai kiate kimautolu e ngaahi talanoa ʻo e anga ʻena kamata ʻi he kautahá pea mo e tupulaki ʻi heʻena ngāué. Ne na fakahā mai foki e lau miliona e paʻanga mei he ngaahi hū koloa kuó na tāpuní, kakai pisinisi mahuʻinga kuo nau fengāueʻakí, mo e ngaahi ngāue lalahi ne na tatakí. Ne u fanongo ki hono toutou ʻohake e hingoa ʻo e Kau ʻŌfisa Pule ʻo e ngaahi kautaha lele lelei tahá (Fortune 500)ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea ne u ongoʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ongo hoa pule ko ʻení koeʻuhí ko e ngāue naʻá na faí.

Ne mau ongoʻi fiefia kotoa pē he ngaahi faingamālie ne mau maʻú ʻo aʻu ki ha fehuʻi mai ʻe ha tokotaha ʻo e kakai naʻe ʻi he tēpilé, “ ʻOku anga fēfē hono matuʻuaki ʻe ho uaifí hoʻo fefolauʻakí? ʻOkú ke ʻalu maʻu pē.” Pea tali hake ʻe ha taha ʻo e ongo hoá, “ Ne u vete mo hoku malí he taʻu ʻe ua kuo hilí.” Pea pehē ange ʻe he hoa ʻe taha ʻi heʻemau tēpilé, “Kuo ʻosi ʻeni e taʻu ʻe nima ʻeku vete mo hoku malí.”

Ne u manatuʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú: “ ʻOku ʻikai te u fie tatau mo e ongo tangata ko ʻení. ʻOku ʻikai te u tui te u fie ngāue ki he kautaha ko ʻení koeʻuhí ʻoku ʻikai te u fuʻu tokanga ki he ngaahi lavameʻa fakamāmaní kapau ʻe moveuveu ai hoku fāmilí.” Naʻe fakafaingofuaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻeku tamaí ke u fili ke fakamuʻomuʻa hoku fāmilí, pea ne u maʻu ha ngāue ʻe taha naʻe lava ke u fakahoko ai iá.

Ko e Fakamoʻuí

Ko e tokotaha tā sīpinga fakamulituku ki heʻetau moʻui fakamatelié, ʻio, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá Ne haohaoa ʻi he meʻa kotoa pē peá Ne foaki ʻEne moʻuí ko e feilaulau ki heʻetau ngaahi angahalá. Ne tupu ʻa e kotoa hotau ngaahi ʻulungāanga mo ʻetau ngaahi ngāue māʻoniʻoni kotoa pē mei heʻetau tui ki hotau Huhuʻí, pea ʻoku tupu ʻa e tui ko iá mei heʻetau fakamoʻoniʻi ko hai Iá pea mo e meʻa kuó Ne fai maʻatautolú. ʻOku ou houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko ʻEne feilaulaú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne fie maʻu ʻa kitautolu takitaha ke moʻui taau ke tau lava ʻo foki ʻo nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní. Kapau te tau muimui he Fakamoʻuí pea tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai ʻi Hēvani, kuo pau ke faitāpuekina kitautolu.

ʻAi ke Hā e Kau Tā Sīpinga Leleí?

Ko e muimui ki he kau tā sīpinga leleí ko ha kī ia ki ho kahaʻú. Te ke iku ai ʻo hangē ko kinautolu ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻí, ko ia ai kumi ha kau moʻungaʻitangata pe fefine lelei, pea feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻenau moʻuí. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa taʻengatá ko e meʻafua ia ki hoʻo tokotaha tā sīpinga leleí. Vakaiʻi e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi ho fāmilí, pea faʻifaʻitaki ki ai. Vakaiʻi e niʻihi kehe ʻoku faʻifaʻitaki ʻenau moʻuí ki he Fakamoʻuí, pea faʻifaʻitaki kiate kinautolu.

Fili fakapotopoto hoʻo kau tā sīpinga leleí koeʻuhí he ʻoku nau hoko ko hoʻo kau helo. Te ke manatuʻi e meʻa te nau faí, pea hoko ia ko hoʻo sīpinga, ʻo malava ai ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Pea he ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻe koe ka ʻe fakaʻapaʻapaʻi koe ʻe he niʻihi kehé mo faʻifaʻitaki honau ʻulungāanga leleí ʻo fakatefito mei he tokotaha tā sīpinga lelei ne nau saiʻia aí—ko koe.

Faitaaʻi ʻe Craig Dimond; Ko e Malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki he Kau Nīfaí, tā ʻe Gary Kapp; ʻata siʻisiʻí: Ko e Lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, tā ʻe Jerry Thompson

Ko e ʻEikitau ko Molonaí mo e Tohi Fuka ʻo e Tauʻatāiná, tā ʻe Arnold Friberg; Ko e Tulimanu ʻa Nīfai ʻaki e Liahoná, tā ʻe Gary Smith

Toʻohemá: Ko e taki mālohi ʻa e ʻEikitau ko Molonaí he ne tohi kimui ange ʻe Molomona ʻo pehē, “Kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi ai ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí.” ʻI laló: ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nīfaí ke falala ki he ʻEikí kae ʻikai ko e lāunga.

ʻA ʻEku Tamai, tā ʻe Simon Dewey

Toʻohemá: ʻE lava pē ke hoko e kau faifekaú ko e kau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku nau akoʻí. ʻI ʻolungá: Ne hoko ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ko e tokotaha tā sīpinga lelei ki hono kakaí. Hili ʻene lea kiate kinautolú, ne liliu lahi e loto ʻo e kakaí.

Ko e tokotaha tā sīpinga fakamulituku ki heʻetau moʻui fakamatelié ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ko e feilaulau ki heʻetau ngaahi angahalá. ʻOku tupu e ngaahi ʻulungāanga mo e ngāue māʻoniʻoni kotoa pē mei heʻetau tui ki hotau Huhuʻí.

Paaki