2009
Ko e Mahuʻinga ke Lotú
ʻAokosi 2009


Ko e Kī ki he Lotú

Mark Burns, ʻIutā, USA

Ne u toki fokí ni mai ki ʻapi mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató pea ne faitāpuekina au ke maʻu ha ngāue ke u lava ʻo fakahū ha paʻanga ki heʻeku totongi ako he ʻunivēsití. Ne u vēkeveke ke fai lelei e ngāué kae fakangāueʻi ʻe heʻeku pule ngāué mo ha niʻihi toki ʻosi ngāue fakafaifekau.

Naʻe faingofua ʻeku ngāué: Ne u fai ha faʻahinga ngāue pē ne fie maʻu ke fai ki ha kautaha ʻenisinia he langá. Naʻe faʻa kau heni hono fai ha fanga kiʻi sivi faingofua he fale fakatotolo fakakemí. ʻI he ʻaho ʻe taha, ne pau ke u tānaki ha fanga kiʻi sīpinga ʻo ha nāunau langa mei he feituʻu kehekehe ʻo fakafoki kinautolu ki he fale fakatotolo fakakemí. Ne ʻomai ha loli motuʻa ke fai ai ʻeku ʻaʻahí pea ne u ʻalu leva.

Ne u aʻu ki he ʻuluaki feituʻú, fakafeʻiloaki ki he pule ngāué, maʻu e sīpinga ʻo e simá mo e ukameá. Hili ʻeku faʻo kinautolu ki he lolí, ne u fā hoku kató ke toʻo hake e kií. Ne u ʻohovale he halaʻatā ha meʻa hoku kató. Ne u vakaiʻi e tuʻuʻanga kií pea fakasio takai e lolí ka naʻe ʻikai pē ke ʻiloa e kií. Ne u fakakaukau mahalo pē ne tō heʻeku lue holo ʻi he feituʻu ne fai ai e langá. ʻI heʻeku fakatotoloʻi e hala ne u ʻalu aí, ne u lotu fakalongolongo pē, ka naʻe ʻikai pē ke maʻu e kií.

Ne u kumi fakaʻāuliliki leva e lolí, pea aʻu ki he lalo fala falikí. Hala ha kī. Ne u punou ʻo lotu fakamātoato, ʻo fakamatalaʻi ʻeku fie maʻu ke ola lelei ʻeku ngāué ʻo ʻoua naʻá ku moʻunofoa ʻi he ʻuluaki feituʻú pē he ʻaho ko iá. Ne u toe kamata kumi mo fakafanongo pē ki ha tali ʻo ʻeku lotú. Ne u ongoʻi mālohi ke vakai he lalo lolí, ko ia ne u hila fakaveiveiua pē ki he kelekele ofi ki hoku vaʻé. Kei hala pē ha kī, ko ia ne u fakakaukau ke u toe ʻalu ki he feituʻu naʻe fai ai e langá.

ʻI heʻeku foki ki he lolí, ne kei hala pē. Te u fakahā fēfē ki he taha ʻoku ou ngāue ki aí kuo mole e kií pea ʻikai ke lava ʻo fakakakato e ngāue faingofua ko iá? Ne u toe fai e lotu fakalongolongo ʻe taha, pea toe foki mai pē e ongo mālohi ke u vakai ki he lalo lolí. Ne u toe sio fakavave pē ki ai, pea ʻikai pē ke u sio ki ha kī, pea ne u mei tuku noaʻi e ongo ko iá. Ka naʻá ku fakakaukau ke u kiʻi mavahe mei he lolí ʻo toe fakasio.

Fakafokifā ne u sio ki ai. Mahalo ne tō he taimi ne u hū ai ki tuʻa mei he lolí. Ne kiʻi mamaʻo siʻi mei he lolí ʻo ʻikai ai te u lava ʻo sio ki ai ʻi he ongo fuofua taimi ne u kumi aí. Ne u ongoʻi mā he ʻikai ke u fakafanongo lelei ange ki he ueʻi ʻa e Laumālié.

Talu mei he ʻaho ko iá mo e ngaahi taimi lahi, kuó u fakakaukau ki he anga e faʻa kātaki mo e ʻofa ʻa e Laumālié he ngāue mo aú. ʻI he taimi ʻoku tau hivaʻi ai e (“ ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻeku Tamaí mo ʻofa ʻiate au foki”) (“ ʻOku Moʻui ʻEku Tamaí,” Himi, fika 194), ʻoku fiefia hoku lotó. ʻOku fakatumutumu hoku lotó he ʻofa lahi ʻa ʻetau Tamaí ʻiate kitautolú he ʻokú Ne tali ʻetau ngaahi lotu faingofua tahá.

Paaki