2012
Fokotuʻu e Fuofua Siteiki ʻi ʻInitiá
ʻOkatopa 2012


Fokotuʻu e Fuofua Siteiki ʻi ʻInitiá

Naʻe hāsino e ongoʻi fiefia mo e houngaʻiá ʻi he fakataha mai ha kāingalotu mo e kaungāmeʻa ʻe toko 1,500 tupu he ʻaho 27 ʻo Mē 2012, ki he Senitā Konivēsio Novotelá ʻi Haitalapeti ʻi ʻInitiá ki hono faʻu ʻo e Siteiki Haitalapeti ʻInitiá, ʻa ia ko e fuofua siteiki ia ʻi he fonuá. Naʻe puleʻi ia ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻá ne kau fakataha atu ki ai mo ʻEletā Tōnolo L. Holositoloma ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, kae pehē kia ʻEletā ʻAnitoni D. Pēkini ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia ʻokú ne lolotonga hoko ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia ʻĒsiá. Naʻe kau atu e kau takí kotoa mo hono uaifí ki he konifelenisí.

Naʻe hikinimaʻi ʻa Sione Kati ko e palesiteni fakasiteikí pea tokoni ʻuluaki ʻa Sualesa Natalasani pea tokoni ua ʻa Lasalanami Pasi. Ko e fuofua pēteliake ʻo ʻInitiá ko e palesiteni fakavahefonua mālōloó ko Palāsati Lao Kati.

ʻI ha lea ʻa Lenitī D. Fanga ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻInitia Pangikoloá ki he fakatahaʻanga tokolahi taha ʻa e Kāingalotú kuo fai ʻi ʻInitiá, naʻá ne pehē ai, “Ko ha ʻata nāunauʻia ʻeni ʻi he ʻaho fakahisitōliá ni, ko ha ʻaho te tau manatua maʻu pē. Te tau manatua maʻu pē naʻe ʻi heni ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Pēkini ha ʻofa mei he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ki he kāingalotu ʻi ʻInitiá ʻaki ʻene pehē, “ʻOku tau mātā ha kamataʻanga ʻo ha ngāue fakaʻofoʻofa he fonuá ni. ʻOku fakahoko e tupulaki ʻa e Siasí mo hono faʻu ʻo e siteikí ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei taʻengatá pea mo e ngaahi sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fokotuʻú.”

ʻI he lea ʻa ʻEletā Holositoloma ʻo kau ki heʻene hoko ko ha fakamoʻoni fika ua ki hono uiuiʻi ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki foʻoú, naʻá ne fakamatalaʻi ai e founga maʻu fakahā ʻoku fili ʻaki e kau taki foʻou ʻo e siteikí. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne pehē ai naʻe vahe ange kiate ia pea naʻá ne tūʻuta mai mo ha loto ʻoku ʻataʻatā mei he filifilimānakó pe laulanú. Naʻá ne haʻu ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ʻo fakafalala pē ki Hono Laumālié ke maʻu ʻaki ha fakahā. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Holositoloma, “Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke hoko ʻa Palesiteni Kati ko e palesiteni fakasiteikí.”

Naʻe lea foki ʻa Kilisitina ʻOakesi, ʻa ia naʻá ne kau atu ki ai mo hono husepānití, ʻo fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e fānaú ke nau tui “naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé” (vakai, ʻAlamā 56:48).

ʻI he lea tuku ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻi he fakatahá, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene houngaʻia ki he puleʻanga ʻo ʻInitiá, ko ha fonua ʻoku tauʻatāina fakalotu pea ʻatā ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “fakataha mo leaʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻetau tuí.”

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻo kau ki hono maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālié kuo teuteu mo fili ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki kuo uiuiʻí. Naʻe lea foki ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻo kau ki he ngaahi fatongia foʻou ʻo ha siteikí.

Naʻá ne pehē ʻi he Fuakava Motuʻá, naʻe fakatatau ai ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻa ʻIsileli ki ha tēniti ne fakamalumalu ai e fānau ʻo ʻIsilelí. “Ko e Siasí he ʻahó ni ʻoku hangē ia ha tēnití. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ko e tēnití kuo pau ke poupouʻi ia ʻe ha ngaahi siteiki (papa tukituki). Ko ʻeni kuo hoko ʻa Haitalapeti ko ha siteiki ʻo Saione, ʻe fie maʻu ai ke mou laka atu ʻo fakahaaʻi ha poupou ʻoku lahi angé ʻo fakafou ʻi he vahehongofulú mo e kau faifekaú.”

Ko e ola hono fokotuʻu ʻo e siteikí, ko e lava ʻa e kāingalotu ʻi Haitalapetí ʻo maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻa e kakano ʻo ha tāpuaki fakapēteliaké ʻo ne pehē ko e ngaahi tāpuakí ko ha “ngaahi potu folofola fakatāutaha ia.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ho hohoko ʻi he haʻa ʻo ʻIsilelí ʻa ia ʻoku fakafou ai hono maʻu e ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá. ʻOku fakahaaʻi mai foki ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ʻa e ngaahi tāpuaki mo e talaʻofa te tau lava ʻo maʻu ʻo kapau te tau faivelenga.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻI he tupulaki ko ia ʻa e Siasí ʻi ʻInitiá, ʻe hokosia e taimi ʻe ueʻi fakalaumālie ai ʻa e palōfitá ke langa ha temipale ʻi ʻInitia. ʻOku hanga ʻe he siteiki kotoa pē ʻoku faʻú ʻo fakalahi ange e faingamālie ke ʻi ai ha temipalé. ʻI hono fakahaaʻi ʻe he kakaí ʻenau moʻui taau mo mateakí, ʻoku muiaki mai leva ʻa e temipalé.”

ʻI he fakaʻosinga e lea ʻa ʻEletā ʻOakesí, naʻá ne tuku ai ha tāpuaki: “ʻI he fuofua siteiki ko ʻeni ʻi he fonua maʻongoʻonga ko ʻInitiá, ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou manatuʻi e ngaahi akonaki ʻo e houa ko ʻení. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou manatuʻi e ngaahi fuakava kuo mou fai ʻi he taimi ne papitaiso ai kimoutolú. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou manatuʻi mo vilitaki ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke mou lava ʻo fiefia ʻi Heʻene ngaahi tāpuakí.”

Ko e kau palesitenisī ʻo e Siteiki Haitalapeti ʻInitiá (mei toʻohema ki toʻomataʻu): Sualesa Natalasani ko e tokoni ʻuluakí; Sione Kati ko e palesitení; pea mo Lasalanami Pasi ko e tokoni uá.

Ko e fakataha mai ha kau tāutaha kei talavou ʻe meimei toko 600 mei ʻInitia, Nēpolo mo Sulī Langikā ke fakahoko ha konifelenisi kimuʻa pea toki fokotuʻu e fuofua siteiki ʻi ʻInitiá.

Credit

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa ʻEletā ʻOakesi mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ki Haitalapeti ʻi ʻInitiá, naʻa nau feʻiloaki ai mo ha kāingalotu ʻe laungeau mei ʻInitia, Nēpolo pea mo Sulī Langikā.

Credit

Faitaá naʻe fai ʻe James Dalrymple

Paaki