2012
Ana Boki Aramwa: Reirei ibukin te Bong aei
Okitobwa 2012


Ana Boki Aramwa: Reirei ibukin te Bong aei

Unimwaane Paul B. Pieper

Nibwaite a kakaonimaki ni kakatai n aia bong ao bon taan kakoaua bwa te Uea e na karekei kakabwaiakiia ao kamanoakiia ake ti kainanoi n tokanikai ni kaaitarai kakaaewenako n ara bong.

N tokin ana tautaeka, te uea Motiaea e katautaua bwa te tautaeka are iai ueana e na oneaki ma te tititem are taan moti a rineaki irouia aomata. Te tititem are e katautauaki e na kabotoaki ma ana tua te Atua ake a tararuaaki irouia taani moti ake a na rineaki irouia aomata.

Te reirei iaon te inaomata n rinerine bon aan te tititem are e katautauaki—aomata n tatabemaniia nako, nakon are te uea, e na butimwaea te mwioko ao te bukintaeka ni mwakuri ma te tua. Ibukina “e burenibwai bwa e na kaokoro are e tangiraki ni bwanaan te botanaomata ma ae te eti” (Motiaea 29:26), te tititem aio e na karekea te kamanoaki ae korakora riki nakon inaomataia aomata ao tamaroan bootakia te botanaomata.

Ni kaekan ana katautau Motiaea, aomata “e rikirake irouia kantaningan reken boraoia aomata iaon te aba ni kabuta; eng, ao aomata ni kabane a kaota tauraoia ni bukinaki ibukin oin aia bure” (Motiaea 29:38).

Ana boki Aramwa e kakanoa n rongorongoia ngkoa aomata n tain te 40 n ririki imwiin te tititem are e bwainaki irouia aomata. Ni kabanean taian mwakoro n ana rekooti Aramwa, mwakoro 43 nakon 62, e karakina tain te kakaewenako ao te kataaki aika korakora. Inanon tain te 19 n ririki ae uarereke aio, aomata a kaitaraaki ma kakaewenako n te tautaeka inanoa, kakamwaaku mai itinaniku, ao te itabaraara ae teimatoa.

Uoua te tai te tititem n te tautaeka e kakamaakaki mai nanoaa irouia mwaane ake a tangiria n riki bwa uea ao man aki anganiia aomata inaomataia n rinei aia taan kairiiri ao man taromauri n inaomata. N te tai ae ti teuana, aomata a riai ni kamanoia man ekakinakoaia mai itinaniku aika mwaiti irouia Reimwanaite ake a taku bwa a na kamaunaa ana tautaeka Nibwaite ao n tauia Nibwaite nakon te tautoronaki.

Ana kamangao taian kakawenako aikai nakon te kaubwai, e ngae ngke a aki kaotaki raoi, bon ngaia te kakaewenako ae kakaawaki ibukiia aomata. Moomon, inanon bobotakin rekooti aika tabu, e rootaki n te namakin ni katauraoa te rongorongo ae mataata ibukin te tai aio. Ni koauana, ngke arona bwa e katauraoa te rongorongo ae mataata n aiaron aei ibukin nikiran te 1,000-ririki n rongorongoia ngkoa Nibwaite, ana Boki Moomon e na kona n raka baana iaon 2,500!

Beretitenti Ezra Taft Benson (1899–1994) e anga reirei:

Ana Boki Moomon … e koreaki ibukin ara bong. Nibwaite bon akea aia boki; aiaroia naba Reimwanaite n taai ake ngkoa. E bon nanonaki ibukira. … Iaan ana kairiiri te Atua, are e noori bwaai ni kabane mai moana, [Moomon] e kauarerekei rekootin tienture, n rinei karaki, taetae, ao bwaai ake a riki ake a na rangi n ibuobuoki nakoira. …

“Ti riai n aki totoki n titirakiniira, ‘Bukin tera te Uea e kaira Moomon (ke Moronai ke Aramwa) ni karina anne inanon ana rekooti? Tera te reirei ae I kona n reireinai man anne bwa e na buokai ni maiu n te bong ao te tai aei?’”1

N te bong aei Aomata aika Itiaki ni Boong aika Kaitira ni kabuta te aonaaba a kunea bwa a kaaitarai kakaaewenako aika bati aika titearona ma ake a kaitarai Nibwaite inanon te tai aio n rongorongoia ngkoa, n ikotaki ma mwakuri ni kakeaa inaomataia membwa n tataro ao n taetae iaon bwaai ake a kakaawaki nakon te botanaomata are a maeka iai. Tabeman Aomata aika Itiaki ni Boong aika Kaitira a tia n namakina te kakamaakaki man ekinakoakiia mai itinaniku ao kauntaba ma mwaaka ake a kabaeaki ibukin uruakan abaia ma inaomataia.

A tekeraoi, Nibwaite a kona n tokanikai iaon aia kakaewenako man aia kekeiaki aika korakora, angakarea, ao te buoka mai iroun te Uea. Tabeua reirei ibukin ae a kangaa n tokanikai iaon aia kakaewenako e na kona n anganiira te kairiiri ao te ninikoria ni kaaitarai ara kakaewenako n te bong aei.

1. Kateimatoa te tangira ao te iango aika riai.

Rinanon nikabane aia kakaewenako, Nibwaite aika tamaroa a kona ni karekea korakoraia man te koaua are a bon mwakuri ma te iango ae riai. Boton aia kantaninga bwa “a na kamanoia i bon irouia, ao aia utu, ma aia tabo, ma abaia, ma inaomataia, ma aia aro” (Aramwa 43:47). Are a tangiria bon kateimatoan inaomataia n rinerine—te inaomata ni mwakuri inanon te tamaroa ao ni kaeka ibukin oin aia mwakuri—nakon are n iai aia uea n tuangiia aroia. Bukin karaoana bon kateimatoan te kaboraoaki iaan te tua, ni kaineti riki ma inaomataia n taromauriia te Atua ao ni kateimatoa aia ekaretia (taraa Aramwa 43:9, 45).

Bon iai ao n taainako e na iai mwaaka inanon te botanaomata ake a na kona ni iai aia mwakuri iaon ana iango te botanaomata ni karekean te mwaaka ibon ibukiia. Bon iai te kaririiaki ni kamanenai aia iango ao ni bita te kauntaba nakon uneakinan te mwaaka. Ana kawai te Uea n taainako e mwakuri ni kabotoa tii iaon te tangira ao te iango ae itiaki, n aiaroia Nibwaite. Karaoakiia e kariaia ni kairiia iaon mwaakan karawa ni konai aia kakaewenako “ni korakoran te Uea” (Aramwa 46:20; taraa naba Aramwa 60:16; 61:18).

Ti te arona, inanon ara mwakuri ni kaaitarai kakaewenako ake ti kaaitarai n te bong aio, ti riai n teimatoa n tuoi nanora ni kakoaua bwa ake ti tangirii ao ni iangoi a itiaki ao n tei iaon ana reirei ana euangkerio Iesu Kristo. Ngkana ti mwakuri (ke ni karaoia tabeman bwa a na mwakuri) ae riki man bwatautina, ibukina ibon irouna, ke ni kamangoriia tabeman, ti na aki karekea te buoka are ti kainanoia mai karawa ni kaaitara ara kakaewenako.

2. Bwaina te akoi ao te tangira nakoia ake a uarereke tekeraoia.

Ngke aia kairiribwai ake mai imwaaina, aomata ake kaain Aentaai Nibwaai-Riaai, a kakamaakaki bwa a na kamaunaaki, Nibwaite a kaoti nanoia ni baia n anganiia aia tabo ni maeka ao ni karaoi maiuia aika boou ao ni katauraoa te kamanoaki ibukiia (taraa Aramwa 27:21–22; 43:11–12). Ibukina bwa Aentaai Nibwaai-Riaai a tia ni karaoa aia berita bwa a na aki manga katuka aia bwai ni buaka riki, n onea mwiina a anga “mwakoron kaubwaia ae bubura bwa aia boutoka” (Aramwa 43:13) nakon aia taanga ni buaka Nibwaite inanon taai aika kamamate aikai. E ngae n anne, bon akea te rekooti bwa Nibwaite a karaoia nakoia taan roko aikai nakon are bon tii te karineaki ao te tangira, e ngae ngke a na riai n riki bwa taakete aika a beebete ibukiia te koraki ake a tangiria ni kateirakea te kamangao.

Te akoi are a karaoia Nibwaite nakoia ana botanaomata Amon, n aron are a riki n aranaki iai, e bon kaokaki ao n aki maan imwiina e a buoka katean teuana te taanga ni buaka ae rangi ni kaira te nano n te rongorongo ngkoa are e rekootinaki—taani buaka aika 2,000 te roronrikirake. Kamimiina, aia mwakuri ataeinimwaane aikai e kona n riki bwa te kiing ibukin kateimatoan ana botanaomata Nibwaite man kamaunaana ngkoa.

Inanon taai ni mangao inanoaa, te buaka mai tinaniku, ao te kakaewenako n te kaubwai, bon iai te kan riki n aki tamaroa nakoia te koraki ake “tiaki aekakira.” E rikirake ni beebete n riki bwa n tiribureia ao ni karaoi motikitaeka. Temanna e kona n titiraki aia kakaonimaki ao bonganaia inanon te botanaomata ao aroia nakon kaubwaira. Mwakuri aika a aki raoiroi aikai aki boraoi ma ana mwioko te Tia Kamaiu n tangiriia raora n ai aron tangirara ibon iroura, ao a karika te maenako, kauntaeka, ao te kaokoroaki. Ngke ana botanaomata Amon a aki butimwaeaki nakon ana botanaomata Nibwaite, e kona tao ni karekea te un nakon te kakaaitau inanon te roro ae rikirake. N onea mwiina karikaia 2,000 taani buaka aika kakaonimaki, te roro ae rikirake e kona n tia n riki ni kamaenakoaki ao ni manga reitiia ma Reimwanaite.

Te tauraoi n riki n akoi ao ni kukurei n anga nakon te kainnano bon te bwai ae kakaawaki inanon kateimatoan ana aomata Nibwaite ao e a karikiia Nibwaite bwa a na karekea te kakabwaia mai karawa inanon aia tai ni kainnano. Ana botanaomata te Atua a kainnanoa te aeka ni kakabwaia anne n te bong aei.

3. Kakauongo nakon ao iriia taan kairiiri aika kairaki.

Te Uea e atai kakaewenako ake a na kaaitarai Nibwaite, ao e kateirakeia taani kairiiri aika kairaki ni buokiia ni kaaitarai kakaewenako aikanne. Kaben Moronai bon te tia buaka ma e bon kairaki bwa e na katauraoi otangan te bwabwaa, otangan te bai, otangan te atu, ao te kunnikai ae matenten ni kamanoia ana aomata (taraa Aramwa 43:19). N tokina, Nibwaite a waaki n te aro ae raoiroi riki n te buaka nakoia Reimwanaite (taraa Aramwa 43:37–38). Imwiina, Moronai e tuangiia aomata bwa a na kenikena te tano n otabwaninia aia kaawa ao i taubukin taian bwariko n tano ao e karekea te anga bwa a na kateaki kaai ao rabwatan kaai aika kakang (taraa Aramwa 50:1–3). Katauraoi aika a kairaki aikai e buokiia Nibwaite ni kateimatoaia man kamaunakiia.

Ngke e katauraoia Moronai ibukin te buaka, Ereman ma tarina a bon tataekina ana taeka te Atua ao ni kaumakiia aomata nakon te tamaroa bwa e aonga Tamnein te Uea ni kona ni kairiia ao ni kawakiniia. Man aia kakauongo nakon aia kairiiri aia mataniwi n te rabwata ao te tamnei, Nibwaite a kateimatoaki. Tii ngkana kauntaeka a riki inanoia ao aomata a rawa n ongo kauring aika kairaki ngaia ae e na kona n riki iai te konaki ao te rawawata.

Ti a kakabwaiaaki ni maiu n te bong ngke te Uea e a tia ni weteia burabeti aika maiu, taan mamata, ao taan kaotioti ni kauringiira ao ni kairiira nakon katauraoakira ibukin kakaewenako n te bong aio. Inanon 1998, Beretitenti Gordon B. Hinckley (1910–2008) e anga kaetieti aika kairaki ao kauring nakoia membwa n te Ekaretia:

“E a tia n roko te tai ni kaeta taekan ara auti.

“E rangi ni mwaiti ara aomata aika a maiu iaon tokin aia karekemwane. Ni koauana, tabeman a maiu iaon tangomwane. …

“Te kaubwai bon te bwai ae kai uruaki. … Bon iai te kanikina ibukin tauan kanoan te bong ae imwaaira are ti riai n iira nanona.”2

N te tai ae e aki maan n nako I taetae ma temanna te mwaane are e ongo ana taeka Beretitenti Hinckley ao ana wirikiriki te Tamnei. Ngaia ao buuna a baireia ni kaina aia karikirake, ni kabwaka boon mweengaia, ao man akea aia taarau.

N te bong aio te mwaane anne e a bon tei iaon waena i bon irouna. Bwakan te kaubwai are riki imwiina tii teutana namakinana iaon ana utu. Ni koauana, teina iaon waena i bon irouna e a karekea aia tai ngaia ma buuna ni karaoa aia mwakuri ni mitinare.

Beretitenti Thomas S. Monson e a tia ni kaikawaaki ibukin oin ara tai. Maiuna ao ana anga reirei bon ana rongorongo te Atua are e a tia ni kanakoa ni kamanoira ao ni kakabwaiaira n te bong aei. N te taina ngke a rawata aika raraoma ibukin are akea irouia, Beretitenti Monson e anga reirei nakoira bwa ti na kakaaitau ibukin kakabwaia aika bati are e a tia n anganiira te Uea. Ao n te taina ngke a rawata aika a tarai oin aia kangaanga, Beretitenti Monson e kaumakiira bwa ti na taakina nako baira ao ni kamaiu, ni mwaninga taekara inanon kakabwaiakiia tabeman. Ongom n ana kairiiri Beretitenti Monson e na karekea te kamanoaki nakon ara utu man te tamnei ao kakabwaia aika kainnanoaki inanon ara bong.

I bon kakaitau ni maiu inanon te bong are e a tia ni kaokaki iai te euangkerio. I bon kakaitau bwa te Uea e katauraoa ana Boki Moomon ibukin ara bong. Nibwaite a kakaonimaki n teimatoa n rinanon te kakatain aia bong ao bon taan kakoaua bwa te Uea e na karekei kakabwaia ao kamanomano ake ti kainnanoi n tokanikai ni kaaitarai kakaewenako n ara bong.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nobembwa 1986, 6.

  2. Gordon B. Hinckley, “To the Boys and to the Men,” Ensign, Nobembwa 1998, 53.

Come Forth, iroun Walter Rane, ana bwai n tangira te Church History Museum

A Katuka Aia Onimaki iroun te Atua, iroun Walter Rane, ana kariaia te Church History Museum

Kaben Moronai ao te Buraeki n Inaomata, iroun Clark Kelley Price