2012
O Le Ola Mama i se Lalolagi Lē Mama
Oketopa 2012


O Le Ola Mama i se Lalolagi Lē Mama

Na feiloai mekasini o le Ekalesia ma se vaega o talavou matutua mai vaega eseese o le lalolagi e talanoaina luitau ma faamanuiaga o le tumau i le amiomama i se lalolagi e le faatauaina—ma e ulagia foi—le amiomama. Na matou iloaina lo latou talanoa fiafia, faamaoni, ma le mafanafana e siitia ma musuia ma faamoemoe o le a outou mauaina ia latou faamatalaga se mea e fesoasoani ia te oe e faataua ai le paia o le faaipoipoga ma sootaga vavalalata faaletino.

Faatasi ai ma le tele o tagata ua tauamiotonuina amioga le mama, o a aoaoga moni o le talalelei e fesoasoani ia te oe ia tumau ai i le mama faalefeusuaiga?

Martin Isaksen, Norway: O loo tau mai e tusitusiga paia ia amio mama. Ua lelei lena mo au.

Lizzie Jenkins, Kalifonia, ISA: O le amio mama o se tautinoga. Ia e ola ai. O se auala o le olaga.

Liz West, Egelani: O le malamalama po o ai au, o le malamalama o loo i ai se mea sili atu i le olaga nai lo na o le taimi nei ma na o le po e tasi lenei e fesoasoani tele ia te au. O le ata o le faaolataga—e ui lava ao ou talavou na le mafai ona ou faamaninoina ma le atoatoa—e matuai fesoasoani lava. O le manatu faavae o le faaipoipoga faavavau e ofoofogia! Afai e malamalama tagata i lenei tautinoga, latou te iloaina le ofoofogia o le tuuina o i tatou e le Atua iinei i aiga ma tuuina mai ia i tatou poloaiga e le gata o le a tatou saogalemu ai ae o le a tatou fiafia foi. Ao ou ola i nei mataupu faavae ma faasoa atu i au uo, ma fai atu, “O le a ou le inupia” pe “O le a ou le alu i lena pati” pe “Ou te le faia lenei mea,” latou te faaaloalo ia te au. E iu lava ina latou tutu moni lava faatasi mo au. O le malamalama e taua a’u o se atalii o le Atua ma e silafia e Tama Faalelagi po o ai au ma e popole moni lava mo au o se malosiaga maoae lea.

Anna (Anya) Vlasova, Rusia: E matua fesoasoani tele mo au pe a mafaufau e uiga i le avea ma se vaega o se aiga faalelagi. Ou te alofa ma faaaloalo i le Atua ma ou te le manao e maasiasi o Ia ona o filifiliga ou te faia.

Kaylie Whittemore, Florida, ISA: Ou te mautinoa lava o le malamalama i le paia o aiga na ou maua ai se manao malosi ia ola i le tulafono o le ola mama. O le isi mea o le iloa lea afai tatou te solia poloaiga, e i ai taunuuga le lelei ou te le manao e oo i ai.

Falande (Fae) Thomas, Haiti: Na ou matua mafaufau lava pe faapefea ona faapea tagata, “Aisea e faatali ai ae mafai ona e mauaina mea uma i le taimi nei?” Ae ou te mafaufau e uiga i le umi o lena ituaiga fiafia. E sili ia te au le ola i le tulafono o le ola mama ma, maua le filemu, i le iuga o le aso.

Hippolyte (Hip) Kouadio, Ivory Coast: O se tasi o mea na fesoasoani tele ia te au o le folafolaga i aiga: “Matou … tautino atu ua poloai mai le Atua o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava, e faaaoga ai.”1

O le tasi mea e fesoasoani o le faamanino mai lea e Taitai o le ola mama ia i matou. Latou te lapatai mai e uiga i le amataga o le ola le mama ma aoao mai pe afai matou te faaleagaina le tino, ua matou faaleagaina le agaga. Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland na totogi e le Faaola le tau mo i tatou ina ia tatou maua le tino toetu i se aso. O le ala e mafai ona matou lotofaafetai ai ona o le tau na Ia totogiina o le tausia lea o o matou tino ia mama.2

Liz: Ou te manatua se talanoaga faapitoa ma se tasi ao 15 ou tausaga. Na ma talanoa e uiga i lou le talitonu i sootaga vavalalata faaletino a o lei faaipoipo, ma ou te manatua lona fai mai, “Ioe, ae faapefea pe afai e tei a ua tupu? E faapefea pe afai e i ai se po, na ona e … ?” Ae na ou iloa o loo i ai sau filifiliga. E leai se mea e tei a ua “tupu.”

E maoae ia te au le tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le faitalia ma poloaiga e faasaoloto ai tatou ae o Satani e faia mea uma na te mafaia e saisaitia ai pe pulea ai i tatou. O taimi na talanoa i ai lau uo e tei ai ua “tupu” se mea o taimi i pati e inu ai tagata ma fai paga taitoalua. Ou te le tuuina la au i na tulaga. O le filifiliga e le tatau ona faia i le taimi mulimuli pe a e fai atu ioe pe leai. E fai muamua le filifiliga, pe a e fesili ia te oe lava ia, “Pe ou te alu i le pati?”

O le tele o tagata, pe a latou le mafaufau i na mea muamua ma lē mafaufau i taunuuga, o le a faia soo se mea latou te mananao ai i lena taimi. Ae afai e te faapea, “Ou te manao i le mea lea e fai ma a’u faaiuga mulimuli; o le mea lea o le a ou faia ai nei filifiliga,” ona mafai lea ona e aloese mai le tele o puapuaga.

Na e ta’ua le faitalia ma poloaiga. Ae, pe mafai e feagaiga—feagaiga o le papatisoga po o feagaiga o le malumalu—ona fesoasoani ia te oe e ola i ou tulaga faatonuina?

Fae: Ou te mafaufau i lou olaga ae ou te lei papatiso ma le uiga taua tele o le olaga nei ina ua ou osia feagaiga. E ofoofogia le mafai ona faamagaloina i tatou ona o le Togiola. Pe a ou manatua au feagaiga, ou te mafaufau pe faapefea ona ou salamo, avea ma se isi e sili atu, ma agai pea i luma.

Anya: Ae maise lava i le malumalu e mafai ona e vaai i se vaaiga faavavau. E fesoasoani le malumalu ia te oe e mafaufau ai i lou faavavau ae le na o le aso, ona e faia lea o filifiliga sili atu le poto.

Lizzie: O le tele o taimi tatou te talitonu faapea e leaga sootaga vavalalata faaletino, ae e le leaga. Tau lava ina ia faatagaina e le pule sa’o, i le taimi sa’o, ma le tagata sa’o. O le uiga lena o feagaiga. Ua e faia ni tautinoga. Ua e faapea atu, “Ua ou matua saunia mo lenei laasaga i lo’u olaga.” E fesoasoani feagaiga ia te au aua ou te iloa o loo ou faia mea i le faatulagaga e tatau ona ou faia ai. Ma ou te iloa afai ou te faia le finagalo o le Tama Faalelagi, o le a sili atu lo’u fiafia.

Jonathan Tomasini, Farani: O le a ou le faamaoni ia te au lava ia ma o le a ou le faamaoni i le Atua pe a ou solia au feagaiga. O feagaiga o le faaipoipoga e fesoasoani ia te au e vaai ai ua mafai ona ou ofoina atu i lou toalua se tasi e i ai le loto-pulea, ua saunia o ia lava e fai ma tane lelei, ma na tausia o ia lava ia mama.

Ua tele finauga i le lalolagi—o le tele o i latou e foliga faatauanau ma faigata—pe aisea ua le toe aoga ai le tulafono o le ola mama. O a finauga ua e faalogo i ai ma na faapefea ona e tali atu ia i latou ua luiina ou tulaga faatonuina?

Lizzie: O lou tausaga mulimuli i le aoga maualuga, ou te manatua se faiaoga na tuuina mai ni “fautuaga.” Na faaipoipo o ia faatoa uma le aoga maualuga, ma na iu leaga, ma na faigofie lava ona ia tau mai “e tele i’a i le sami.” O lona uiga o lana tala, e tele naua mea mo i tatou e tofo i ai, e tele foi tagata e su’e i ai. Ou te manatua lou tei ina ua fai mai lo’u faiaoga i lena mea. Talu mai lena taimi ou te mafaufau lava, ioe, e tele tagata, ae ou te le manao i ni tagata se toatele!

Jonathan: O se tasi ou te iloa na fai mai afai e fai sana uo, e manao o ia e vaai pe tutusa o la lagona tau feusuai ma ia. Na ia aumaia le faataitaiga o se alii na la faamasani e fiafia i ai, ma ina ua uma sa la’ua sootaga faaletino vavalalata, na ia manatu e le tutusa i laua ma e le’i taulau le faigauo. Na ia faaaogaina lena aafiaga e fai ai lana finauga, ma na foliga lelei mai. I le faaiuga, na ou faamanino atu ia te ia ou te talitonu e mafai ona iloa lelei e le tasi le isi i isi auala, ma afai lua te faia fausia se faatuatuaga a o ola i le tulafono o le ola mama, o le a sili atu le lelei o le fesootaiga pe a oulua faaipoipo.

Anya: O le finauga sili ona taatele ou te faalogo soo i ai e faapea afai e alolofa tagata e toalua i le isi, ua LELEI; o sootaga vavalalata faaletino ua na o se faailoga o le alofa.

Martin: O se mea e oo mai i lou mafaufau pe a ou faalogo i le sisio lea “Ua alofa le tasi i le isi” o se upusii mai ia Peresitene Spencer W. Kimball. Fai mai o ia e masani lava ona faaofi mai le tuinanau i le faitotoa pe a manatu tagata ua lagona le alofa.3 O le mea lena e tupu mo le tele o tagata pe a faia sootaga vavalata faaletino ae lei faaipoipo: o le tuinanau e tusa lava pe la te fai mai ua alofa le tasi i le isi. Afai e matuai alofa lava le tasi i le isi, o le a sili atu le faaaloalo o le tasi i le isi, lagolago le tasi, ma malamalama e i ai le taimi mo sootaga vavalalata faaletino. Ma, ia te au, o le militino ae lei faaipoipo e iloa ai e le o matua lagolagoina e le tasi le isi e pei ona oulua manatu ai. Aua afai e le mafai ona oulua fesoasoani le tasi i le isi i le taimi nei i le tausia o o oulua tulaga faatonuina, ona faapefea lea ona lagolagoina e le tasi le isi mulimuli ane?

Kaylie: O nisi tagata e le talitonu i le Atua e faapea o le Tusi Paia ma le tulafono o le ola mama ua le aoga. Na i ai ni au uo i le aoga maualuga na matua le talitonu lava i le Atua po o le le mautinoa foi—ma na i ai sau uo na le talitonu lava i aoaoga a lana lotu. Na ola lava ia e tusa ma mea na manao ai, o le mea na ia lagonaina e sao mo ia. O le sootaga vavalalata faaletino, i lona manatu, o se faamaliega-patino, ma soo se mea e taofia lena faamaliega e le manaomia.

Ou te manatu na ofo lau uo ou te talitonu i le Tusi Paia ma poloaiga a le Atua, ae na ou taumafai e fesoasoani ia te ia ia malamalama ou te le manatu o poloaiga o se papupuni; ou te usitai i ai aua ou te maua ai le fiafia sili atu. E ui lava ina feteenai o ma’ua manatu, ae na ia faaaloalogia au, ma sa avea pea i ma’ua o se uo lelei.

Liz: O nei manatu uma o loo i ai ni tali i mataupu faavae o le talalelei. Afai e te talitonu o i ai se Atua, afai e te talitonu o loo i ai se fuafuaga sili atu, afai e te talitonu e i ai se tali atu mo oe lava ia, afai e te talitonu o loo i ai se tasi e alofa ma popole mo oe, ma afai e te talitonu o loo i ai sou taua maoae ona o oe o se atalii/afafine o le Atua—o lea la o le a sili atu lou manatu ia te oe lava e taua ma faaaloalo i lou tino. Afai e le iloa e tagata pe le talitonu i nei mataupu faavae, latou te vaavaai i isi tagata ma nofoaga e iloa ai po o le a lo latou taua.

O a uunaiga po o faataitaiga ua fesoasoani ia te oe e tautino atu ai ia usitai i le tulafono o le ola mama?

Hip: Na i ai sau uo ma te potu ua uma ona faamau. O se tasi aso na matou talanoa ai e uiga i lana faaipoipoga ua lata mai, ma na fesili se tasi, “O a ni tautinoga lua te manatu o le a fesoasoani e faatumauina ai lo lua malolosi?” O lana tali e faapea, “O le le tausia o le tulafono o le ola mama e ono faaleagaina ai lo ma va. O lea ua ma filifili ai o le a ma le faia soo se mea o le a ma le maua ai le lagona lelei i luma o le epikopo po o ma matua.” O loo i ai pea lena uunaiga ia te au.

Jonathan: O lenei ua ou talavou matua, ua sili atu le faigofie ona faalogo i perofeta ma manatunatu i mea ua fai mai ai taitai o le Ekalesia. Ao le taimi muamua lava, na ou manatu o le tele o tiutetauave e pau i o tatou matua ma aiga. E mafai e le Ekalesia ona saunia faamatalaga ma le tele o mea maoae, ae o faataitaiga a lou aiga na matua fesoasoani ia te au e iloa ai o le talalelei o se mea lelei ma na te aumaia ia i tatou le fiafia.

Liz: Ao ou tuputupu ae, o le tagata o le Ekalesia e lalata mai le matua ia te au e nofo tusa ma le itula ma le afa mai le mea ou te nofo ai, ma na leai nisi tagata lotu i le aoga. Ae o le mea na sili ona ou faafetai ai e ui lava na o au, e o mai lava ou taitai i le Mutuale; e o mai i le Seminare; e o mai lava e aoao mai au lesona—i taimi uma lava. E latou te lei faapea mai lava, “E, na o le tasi le tamaitiiti aoga o lea o le a leai ai se vasega nei.” Ou te mautinoa na ou aoaoina mea e tele, ae o le mea ou te matua manatua lava o ou taitai e tumau pea. Ma o latou, na ou maua ai avanoa e lagona ai le Agaga.

Ou te manatu e le mafai ona tatou matua faafetaia atoatoa le meaalofa o le Agaga Paia. E ui lava na i ai ou matua ma lou aiga ma taitai, ae a ou i ai i le aoga ua na o au lava. Ae na faatasi le Agaga ma au. O le mea lea soo se mea lava e faatumauina ai le Agaga i le olaga o se tasi o le a avea ma uunaiga maoae e fesoasoani i lena tagata e tausia le tulafono o le ola mama.

Lizzie: O se tasi o au uunaiga sili o le mauaina o se molimau mo au lava. Afai e te le o mauaa malosi i le talalelei, e matua faigofie lava ona ui i se isi auala. Ae afai e te amata i le faamautinoaina ua e maua se faavae malosi o le talalelei, o le a mulimuli mai isi mea uma.

Hip: Afai e te manao ia malosi faaletino, ia galue i ai, afai e te galue i ai, e te maua ni taui. Afai tatou te faaaogaina lena aoaoga i le auala faaleagaga, e tatau ona tatou galulue i ai faaleagaga. E tele mea e tatau ona tatou faia mo le galulue i ai faaleagaga, e pei o le faitauina o tusitusiga paia ma le faia o mea uma tatou te mafaia ia maua ai le Agaga. E tatau foi ona tatou faatutuina ni sini ma galulue agai i na sini. Ae o le faataunuuina o na sini, e le mafai ona tatou faia na o tatou. E manaomia le faatasi mai o le Alii ma i tatou. E mai ia te Ia le malosi ma le Agaga e manumalo ai i o tatou luitau. Ona tatou mulimuli lea i le tatalo mai a Peresitene Thomas S. Monson:

“Aua nei avea o outou tuinanau ma mea e lepetia ai o outou faamoemoega. Ia malo mai tofotofoga.

“Manatua upu mai le Tusi a Mamona: ‘O le amioleaga e le o le fiafia lea.’”4

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  2. Tagai i le Jeffrey R. Holland, “Of Souls, Symbols, and Sacraments,” i le Brigham Young University 1987–88 Lauga o le Faeasaite ma le Faigalotu (1988), 77–79.

  3. “O le taimi o le tuinanau, e tulei ai i fafo o le isi faitotoa le alofa mama, ae tolotolo mai i le isi faitotoa le tuinanau. Ua suia le alofa i le manao o le tino ma le tuinanau le taupulea. O le taliaina na avea lava ma aoaoga faavae ua naunau lava le tiapolo e faatulagaina, faapea o feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga e tauamiotonuina” (Aoaoga a Spencer W. Kimball, lom. Edward L. Kimball [1982], 279).

  4. Peresitene Thomas S. Monson, “Ia Avea Oe Ma Faaa’oa’o,” Liahona, Me 2005, 113.

Ata na pueina e Craig Dimond

Lolomi