Ko na Wanawana ao Ko na Riki bwa te Rao
Reireiniko ao karekea te rabakau ao te wanawana inanon am bong n ataei. Ao tabekiarake ao kakorakoraia naake irarikim.
Ngkana ko rangin tangiria bwa ko na karekea te maiu ae raoiroi, ko na tangiria n ira te reirei are e kuneaki inanon booki aika a tabu “Reireiniko te wanawana n ami tai n ataei; eng, reireiniko n am tai n ataei bwa ko na kaawakin ana tua te Atua” (Aramwa 37:35). Te waaki n reireinaki e kona ni kauarerekeaki n te kawai are imwiina:
Ti bane ni moanna ma te moan atatai. Ti reita te rabakau nakon anne ma te reireinaki are e roko rinanon te kiraatiruum ao te wareware. Ti reiti ma baike ti rinanona inanon maiura. Ao ngkanne ti nakon te kaaua ni mwaneka: te wanawana. Anne ike e toki iai ana waaki n reirei te aonaaba. Ma iai iroura te bwa ae akea iroun te aonaaba. Iaon te bwabetito ao te kamatoaki, ti a anganaki te bwai n tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi. Ni kabotoaki iaon ara kakaonimaki nakon taian tua, otenanti, ao berita aika a tabu ake ti katokai iaora n tain te bwabetito, motinnano ni kaean te bootaki n toa ae katoa tai, ao nakon berita aika a tabu n te nakoanibonga ao n te tembora, ti na karekea te bwai n tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi n taainako n reireiniira ao ni kairiira. Te Tamnei e kairiira ni mwakuri ao ni karaoia. Ti bane ni karekei bwaintituaraoi n te tamnei ao taarena (taraa D&C 46).
Te wanawana n ikotaki ma bwaintituaraoi n te tamnei e kairiira nakon te oota n te nano. “Te bwai ae moan te raoiroi te rabakau; ma ngaia ae karekea te rabakau: ao karekea naba te ataibwai i rakin konam ni bane.” (Taeka N Rabakau 4:7). E boni kakawaki karikirakean te wanawana ao te ataibwai n ataeim.
Te bwai are I rinanona inanon ataeiu e reireinai teuana te bwai n taekan te wanawana. Bon ataein te kaawa ngai, ngaia are tamau e a kanakoai bwa N na mwakuri iroun ai tamau n ana tabo ni man i maeaon Utah. Ngke I mena ikekei, I aki kona n oota bwa bukin tera te nanai ni man, ma tengaa n eeka n aba n rinerine mai iai, ni karina atuuia rinanon te bwaabu waea ni kang uteute n iteran te oo are te iterana. Ko a tia n iangoia bwa aekakira arora ni kabotaua ma aei? Ti na keebutuira n taainako n nooria bwa tera tiia ake itinaniku, ai moararariki inanon ataeira. N aroia aomata—te aro n aomata—ti kataia ni kakeerakeira nakon te bwaabu waea ao ni karina atura iai. Bukin tera ti karaoa anne?
Ti kona ni karekea te kimwareirei ae bati n te maiu n aki keebuti taian tia. Uringnga, “Te wanawana bon te bwai ae moan te raoiroi,” ao ma te wanawana anne, “Tai rin i nanoni kawaiia akana buakaka, ao tai nakonako i nanoni kawaiia aomata aika iowawa. Kararoako, tai ri rarikina; Ko na rairaki mai iai, ao nako” (Taeka N Rabakau 4:14–15). Tai kaaniko. Tai karina atum rinanon oon te bwaabu waea.
Iai Raoraom aika a Raoiroi?
Ko na ataia bwa, n raonaki ma reirei aikai iaon te wanawana, ana boki Taekan Rabakau e reireia naba taekan rineaia raoraom aika a raoiroi: “Tai rin i nanoni kawaiia akana buakaka, ao tai nakonako i nanoni kawaiia aomata aika iowawa” (Taeka N Rabakau 4:14). “Natiu, ko na tai nakonako i nanon te kawai ma ngaia; taua waem mai nanoni kawaiia: Bwa a biribiri waeia nakon te buakaka” (Taeka N Rabakau 1:15–16).
Kamataata iroun Keith Larson
Ko na kanga n ataia bwa iai raoraom aika a raoiroi? N na anganiko uoua taian kakatai. Ngkana ko kamwakurii kakatai aikai, ko na bon aki nako nanon kawai aika a kamimii ao n tiotionako man te “kawai are eti man irariki are e na kairi ngkami nakon te maiu are akea tokina” (2 Nibwaai 31:18).
-
Raao aika a raoiroi a kabebetea maiuakinan tuua ngkana ko tiku ma ngaiia. Te rao ae koaua e kakorakorako ao ni buokiko ni maiuakin reirein te euangkerio ake a na buokiko n teimatoa ni karokoa te toki.
-
Te rao ae koaua e na aki karaoiko bwa ko na rinerine imarenan ana kawai teuanne ke neienne ao ana kawai te Uea, n te aro aei e na kairiko nako man te kawai ae eti man irariki. Te tia kakaitara e ririaki iaon te aba aei ao n tangira ae mwaiti ni karekeira ngaira n tatabemaniira nako bwa ti na bwaka. Ngkana raoraom a kairiko nakon kawai aika a buakaka kararoako mairouia. Rineiia raoraom ma te wanawana.
Te Aekakin Rao Tera Ngkoe?
Ngkai I titiraki te titiraki ae kangaanga: te aekaki n rao tera ngkoe?
E mwaiti riki ae kainnanoaki n te maiu nakon kamaiuakira i bon iroura. Ti kabaeaki bwa ti na tabekiarake ao ni kakorakoraia ni kabane ake irarikira. Te Uea e tangiriira ni kabane bwa ti na manga okiria.
Ngkoe te tia kairi ae a kona n iriria aomata, ao akea riki te bwai ae kamamate nakon te tia kairi ae e totonako. Uringnga bwa antai ngkoe: ngkoe ootan te aonaaba, nakoia raoraom, nakoia mwaanem ao tarim. Boni ngkoe ae a tarataraiko.
Taeka N Rabakau 4 e reitinako:
“Ao kawaia akana raoiroi ai aron te oota ngkana e bo mainiku, ae karaka ootana ni karokoa te tawanou.
“Kawaiia akana buakaka ai aron te roo: A aki ataa ae a bwaka iai” (kiibu 18–19).
A aki raoi ataia bwa bukin tera ngkai a bwaka. Akea ootaia, a aki ataa kawaia.
Ko ataia bwa tera aekakina ngkana ko katan iaan te tia kairi ngkana akea ootana? E na kaoti te roo, ao ti na bua.
Ngkana te bwairati e aki maiu bwaawan ana iti, akea ana bwai ni kaota te bwai ae riki ma tii bwaai akana a mwakuri n akea te bwaawa. A na bon akea korakorana ngkana tii ngaia te tia kiba ma teuana ana kaintekateka 40,000 te buuti (12,200 miita) iaon te eea n tebeteberake ni katobibia te nang ao n ai aron anne. Akea kawaina ae reke. I tokanikai iaon te taneiai ae ai aron anne, ao I kakaitau ngkai I mena ikai. Bon te bwai ae I rinanona ae I aki kona ni mwaninga. Ngkoe ko na bae ni kuneko n aron naba ane e riki anne. Akea te bwai ae kamamate n aron te tia kairi ae bwaka, ai moararariki ngkana ko katan iaan te oota anne.
Iai temanna ae katan iaan ootam ni kaira teuanne ke neienne? Ko na riki bwa te banna ni katotoo ae raoiroi. Ko na riki bwa te oota nakon te aonaaba ao ni kairiia naake irairkim ni kawai aika a raoiroi. A onimakiniko n aron te kairi ae a na iria aomata. Tauraoi meena ikekei ngkana iai temanna ae rangin kainnanoiko.
Te Tamnei bon te oota ae te tia kairi are e uota te kimwareirei ao te kukurei. Ti bia aki kakeaa menan te Tamnei irarikira ibukin ara mwakuri. O, I tataro bwa ti na bon aki maroaa ao n nanokawaki n te aonaaba ae “rootongitong mani kananokawaki” (1 Nibwaai 8:4).
E bia mena ana kakabwaia te Uea ma ngkoe ngkai ko kekeiakimwaaka n reireiniko ao ni karekea te rabakau ao te wanawana n ataeim. Ko bia naba karekea te wanawana ao te ataibwai inanom ni koauan te euangkerio man am ongotaeka ao man ootan te Tamnei, te Tamnei ae Raoiroi. Ko na riki bwa te rao ae raoiroi. Tabekiarake ao kakorakoraia ake irarikim. Karaoa te aonaaba bwa te tabo ae tamaroa ibukina ko mena ikai. Buokiia raoraom n tiku iaon te kawai ae eti man irariki, teimatoa ni karokoa te toki, ao ooki ma te karineaki.
Ko na riki bwa te oota nakon te aonaaba ao ni kairiia naake irarikim ni kawai aika a raoiroi. A katan iaam n aron te tia kairi ae kakaonimaki.