2012
Valá mo e Fōtungá: ‘Tuku ke Fakahinohino ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní’
ʻOkatopa 2012


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Valá mo e Fōtungá: “Tuku ke Fakahinohino ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
Mary N. Cook

© Busath Photography

ʻI heʻetau hoko ko e kau fakafofonga ʻo Kalaisí, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau fakaʻapaʻapa ki hotau sinó “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” ʻaki hono tauhi ha ngaahi tuʻunga moʻui pau.

Kuo tui maʻu pē ʻe Kimi hono vala ʻoku tāú. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u kole ange ʻene fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne ui ko e piva tāú, sote tāú, mo e teunga kaukau tahi tāú. Naʻe ʻikai ke ne ʻomi e fua totonu ʻo e hemí mo e kiá, ka ne ma aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau kātoi ʻa e tāú pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo hono kumi e vala taau ʻoku hā manakoá. Ne maʻu ʻema fiefiá heʻema felingiaki ʻema ngaahi fakakaukaú ke fakalōloaʻiʻaki ha pivá. Fāifai pea pehē mai ʻa Kimi, “Kapau ʻoku ʻikai ke u ongoʻi fiemālie he fuofua taimi ʻoku ou tui ai ha meʻa, ʻoku ʻuhinga ia kiate au ʻoku taʻe taau pea he ʻikai ke u ongoʻi fiemālie hono tui iá. Kuó u ako ke ʻoua te u fakatau ia. ʻOku ou fakafoki ia ki hono tautauʻangá.”

ʻI he fāifeinga ʻa Kimi ke moʻui tāú, ʻoku lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki ia ʻi heʻene fili hono valá. ʻOkú ne moʻui ʻaki ʻe tuʻunga moʻui ʻo e vala tāú pea ʻoku ʻikai ke ne feinga ke liliu e fono ʻo e valá mo e fōtungá. ʻOku mahino ki ai ko e sinó ko ha temipale (vakai, 1 Kolinitō 3:16) pea ʻoku ʻi ai hono fatongia ke tokanga ki ai, maluʻi, mo fakakofu fakalelei ia.

ʻI he langa ʻo ha temipalé, ʻoku fai e tokanga lahi ke fakapapauʻi ʻoku maluʻi mo teuteuʻi fakaʻofoʻofa, ʻa loto mo tuʻa. Ko e kī ki hono palani ʻo e ngaahi temipalé ko e mahino ko ia ko e temipalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí—ko Hono falé ia. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi temipalé ko e ngaahi fale toputapu pea ko kinautolu pē ʻoku moʻui tāú ʻe ala hū ki aí. ʻOku tau ongoʻi ʻapasia ʻi he temipalé koeʻuhí ko e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻoku tau fakahoko aí ʻoku malava ai ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku mahuʻinga ange ho sinó ʻi he temipale fakaʻofoʻofa taha ʻi he māmaní. Ko e foha pe ʻofefine ʻofeina koe ʻo e ʻOtuá! Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení—ʻa e fakafofongaʻí, fakaʻapaʻapaʻí, mo e ongoʻi ʻapasiá—ʻoku toe kaunga lahi ange ia ki he tokangaʻi mo e maluʻi ʻokú ke fai ki ho sinó.

Fakafofongaʻi

ʻI heʻetau fakahoko he uike takitaha ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ko Hono kau fakafofonga kitautolu ʻi he māmaní. Ko e taha ʻo e ngaahi fakahinohino ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻoku pehē: “Te ke lava ʻo fakahaaʻi [ki he ʻEikí] ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e pelepelengesi ʻa ho sinó ʻo fakafou ʻi ho valá mo ho fōtungá. Te ke lava ʻo fakahaaʻi ʻokú ke muimui kia Sīsū Kalaisi [pea ʻokú ke ʻofa ʻIate Ia.]”1

ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe ha finemui ʻe taha ʻa e fakamatalá ni, naʻá ne fakapapauʻi naʻe ʻikai ke ne fie ʻaʻeva ʻo ofi ki he laine ʻo e vala taʻe tāú. Naʻá ne toʻo leva ha faʻahinga meʻa pē ʻi heʻene kōpate faʻoʻanga valá naʻe ʻikai ke fenāpasi mo e fakafofonga ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē, “Te u poto kapau he ʻikai ke u ʻahiʻahiʻi ha meʻa ʻi he ngaahi falekoloá ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai totonu ke u tui. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻahiʻahiʻi aí?” Naʻe tokoniʻi ia ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakafofongá ke ne fakahoko ʻa e tukupā mālohi ko iá.

ʻĪmisi
young woman looking at shirt in mirror

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell

Fakaʻapaʻapá

ʻI heʻetau hoko ko e kau fakafofonga ʻo Kalaisí, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9) ʻaki e loto fiemālie ke tauhi ha ngaahi tuʻunga moʻui pau. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke hū ki he temipalé ʻa kinautolu pē ʻoku maʻá. ʻOku mahino hoʻo fili ke angamaʻá ʻi hoʻo fakaʻapaʻapaʻi e ʻEikí mo ho sino fakamatelié.

ʻOku totonu foki ke tau fakaʻapaʻapaʻi e sino ʻo e niʻihi kehé mo tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui angamaʻa. Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fie maʻu ke mahino ki he [Kau Finemuí] ko e taimi ʻoku nau tui ai ha vala manoʻonoʻo, tātāʻolunga mo kia ʻāpangá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e pōpoaki hala ki he kau talavou ʻoku nau feohí, ka ʻoku nau toe puke maʻu ʻi honau ʻatamaí ʻa e fakakaukau hala ʻoku fakafalala ʻataʻatā pē ʻa e mahuʻinga ʻo ha fefine ki heʻene hā fakaʻofoʻofá. Kuo teʻeki ai hoko ʻeni pea he ʻikai teitei hoko ʻeni ko hano fakamatalaʻi totonu ʻo ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”2

Kau finemui, fakaʻapaʻapaʻi ho sinó pea tokoniʻi e niʻihi kehé, tautautefito ki he kau talavoú, ke pukepuke ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi tōʻonga angamaʻá. Fakaʻapaʻapaʻi ho sinó, ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻoatu ʻe he moʻui anga māʻoniʻoni fakaʻahó kiate koe ʻa e mahuʻinga taʻengatá.

Ongoʻi ʻAʻapá

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku tatau pē hono fakaʻaliʻali mai ʻe he kelekele mo e ʻātakai ʻoku tuʻu ai e temipalé ʻa e toputapu mo e ongoʻi ʻapasia ki he meʻa ʻoku fakahoko he loto temipalé mo hono fakaʻaliʻali atu ʻe ha vala ʻoku tau tui hono fakaʻofoʻofa mo e maʻa ʻo hotau lotó. ʻOku hanga ʻe he founga ʻo ʻetau teuteú ʻo fakahā pe ʻoku tau fai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻoku taau mo e ngaahi ouau pea mo e ngaahi fuakava taʻengata ʻo e temipalé mo fakahā atu pe ʻoku tau teuteuʻi kitautolu ke maʻu ia.”3

Fakahaaʻi hoʻo loto ʻaʻapa ki he feilaulau fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ʻaki hoʻo tui ho [“vala lelei ki he Sāpaté”] ke kau ki he ʻouau ʻo e sākalamēnití. [“ʻOku totonu ke vala fakaʻeiʻeiki ʻa e kau talavoú ʻi he taimi ʻoku nau fakahoko ai ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití.”]4 Kau finemui, mou vala taau.

Tuʻu hake! Hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e vala tāú ʻi ʻapi, ʻi he ʻapiakó, ʻi he matātahí, ʻi he hulohulá, pe ʻi he taimi sipotí. Muimui he sīpinga ʻa Kimí he taimi ʻokú ke fili ai ho valá, tuku ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ngaahi filí. “Fehuʻi loto pē kiate koe, ʻTe u ongoʻi fiemālie nai ʻi hoku fōtungá ʻo kapau ne u ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?’”5

Kapau te mou moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe tolu—fakafofongaʻí, fakaʻapaʻapaʻí, mo e ongoʻi ʻapasiá—he taimi ʻoku mou fili ai homou valá, te mou “ulo atu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5) ko e kau fakafofonga ʻofeina ʻo e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi, 2011), 9.

  2. M. Russell Ballard, “Ngaahi Faʻeé mo e ʻOfefiné,” Liahona, Mē 2010, 20

  3. Robert D. Hales, “Teunga Tāú: Ko e Fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí,” Liahona, ʻAokosi 2008, 20.

  4. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 16.

  5. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 16.

Paaki