Taian Bwaeoniia ni Katoai Aba
Te Ekaretia i Brazil Te Tai Ae Na Roko N Tokina E A Roko
Ni buburan tiaitina ma mwaitin kaaina, Brazil bon te kanimaua ni kabanea ni bubura n aba n te aonaaba. Ma 100 te ririki n nako, e karako mwaitin kaaina, ao ti tabeman aomata aika a karekei kabwaia man kaubwain aona: te aba ae kabuebue mani kaubwai, ao kaubwaina n te minero ao te ran.
Max ao Amalie Zapf a anaaki nanoia ma Brazil ao ni baireia bwa a na maeka i Brazil. A tia ni kaaina te Ekaretia i Tiaman n 1908 ao ni kitanna n nako Brazil inanon Maati 1913. Ngkai ngaia te moan ni membwa n te Ekaretia ae ataaki ae maeka Brazil, a rangin n ingainga nanoia ni kan roko n te aba ma te kantaninga ae bati. E ngae n anne ao akea te Ekaretia i Amerika Maiaki, ao Max ma Amalie a waekoa n namakina te ururing n akean te tai ni kaea te taromauri ao n reitaki ma membwa ake tabeman.1
Imwiin te 10 te ririki i Brazil, Max ao Amalie Zapf a ongo taekan temanna te membwa n te Ekaretia ae kakaonimaki, Augusta Lippelt, are e a tia ni kitana abana n 1923 mai Tiaman ma aman natina ao kainabana ae tiaki te membwa nakon aban Brazil i maiakin Santa Catarina. Te utu ae te Zapf a mwaing nako Santa Catarina bwa a na kania ana utu Lippelt.
Uoua te ririki imwiina ao e kaukaki te South American Mition i Buenos Aires, Argentina. Te kauoman ni beretitenti n te mition, K. B. Reinhold Stoof, mai i Tiaman naba, e kaungaki bwa e na katea te Ekaretia ibuakoia ana aomata Tiaman ae korakora i Brazil maiaki. N te 1928 e mwiokoia uoman mitinare, William Fred Heinz ao Emil A. J. Schindler, bwa a na nako Joinville, te kaawa ma angiin kaaina kaain Tiaman aika birinako. N te 1930, ao Beretitenti Stoof e kawaria ana utu Zapf ao Lippelt ao e katea te mwaanga, ike a kona iai utu aika uoua aikai ni kaea te taromauri ao n taua te toa.
Tera te kaokoro are e a tia n riki inanon 100 te ririki. Imwain rokon ana utu Zapf n te 1913, akea aia membwa kain Brazil, akea mitinare, ao akea te Ekaretia. N te bong aei e raka iaon te mirion membwa aika maeka i Brazil, are e a karikia bwa te katenua n aba ae te kabanea ni bubura iai kaain te Ekaretia (imwiin te United States ao Mexico). Iai ngkai n te Ekaretia bootaki n taromauri ni kabuta aban Brazil ao kawana aika bubura. Ana kariki Max ao Amalie a kakatonga n reken te Ekaretia ae matoatoa ao ni birimwaaka ma rongorongona ae onoti ao ni kamimi.
Rikirake Kanga te Oke
Te taeka ni burabeti are e taekinaki i Argentina n 1926 iroun Unimwaane Melvin J. Ballard (1873–1939) man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e katautaua bwa e na uarereke te rikirake n te tabo anne ma anne e na korakora n te taina. E taetae ni burabetia: “Te mwakuri ibukin te Uea e na karaurau n rikirake man uaan te oke. E na aki waekoa n rikirake n te bongina n aron te sunflower are e waekoa n rikirake ao imwiina e mate.”2
Tabeman a kaaina te Ekaretia ni moan ririkin te Brazil Mition, are e kaukaki n 1935. E wakinaki te Ekaretia n te taetae n Tiaman ni karokoa 1940, ngke e bitaki nakon te taetae ni Portugal, ana taetae te aba ae kinaki. A beku mitinare ni kaawa aika mwaiti ni kabuta te aba ni karokoa are a tangiraki bwa a na kitana te aba n tain te ka Uoua ni Buaka n te Aonaaba. A oki mitinare imwiin te buaka, ao e a manga moanaki te mwakuri.
Ni kaawan Campinas, inanon aban São Paulo, tabeman ataeinimwaane ao ataeinaine a kaaina ao n teimatoa n onimaki. Temanna mai ibuakoia membwa aikanne bon Antônio Carlos Camargo. E kaaina ngke te buitabun ana ririki n 1947, e tangira ao ni mare ma kaain te Ekaretia, ao n 1954 e nakon te Brigham Young University ao imwiina a na Iuniwetiri Utah. Ngaia ma buna a oki nako Brazil n te 1963 ibukin ana mwakuri ma te kambwana ni kunikai ao a rangin ni mimi n aron rikiraken te Ekaretia. Ngke a nako inanon te 1954, iai ti tabeua mwaanga aika uarereke, ae tararuaki irouia mitinare mai i Amerika. E ngae n anne, ao n aia tai ni bua inanon ruaiwa te ririki, e kania 16,000 kain Brazil ae a tia ni kaaina te Ekaretia, n ikotaki ma utu aika ataei ake iai aia konabwai n te kairiiri ae korakora man kakaonimaki nakon tabeia. E taku Antônio, “Bon tamnei aika korakora man tamaroa are e a tia n rineia te Uea ikai i São Paulo.”3
N te 1966, 31 te ririki imwiin are e kaukaki ana Mition Brazil, e baireaki katean te moan n titeiki i Amerika Maiaki i São Paulo. Unimwaane Spencer W. Kimball (1895–1985), ngaia ngkoa kaain te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, e bairea te titeiki ma Walter Spät bwa te beretitenti ao Antônio bwa ana kauoman ni kauntira.
Ti tabeman mai ibuakoia taan kairiiri ae a tuai noora te titeiki ae nako raoi. Ma e a tia te Uea ni katauraoa Antônio, are e korakora ana atatai ma te Ekaretia n te United States ao ni kona ni buoka te beretitentii n te titeiki. Man te kairiiri n te uoote ao mwaanga man te moan titeiki ao a reke taan kairiiri ibukia titeiki ake a tibwa tei. E namakinaki aia anainano ni kabuta te aba ngke e moanaki baireakin titeiki n te mwaneka ae kamimi.
Te Tai N Rikirake
Teuana te katanoata ae aki kantaningaki e karika te rikirake ae korakora riki nakon te Ekaretia i Brazil: katean te tembora. Membwa a ata kakawakin taian tembora, ma angia a tia n nori n taian tamnei. Te kabanea ni kaan n tembora bon n te United States, ngaa kiromita raroaia. Beretitenti Kimball e kawara Brazil inanon Maati 1975 ao e katanoata n tain te maungatabu n te aono katean te tembora i São Paulo. Te ingainga ae korakora ao te anganano n te mwane e karika tiana n te 1978. A ibuobuoki membwa iaon boon katean te tembora rinanon angabwai. Angia a kaboi nako aia ka, aia bwai aika bobuaka, ao abaia ni karekei aia mwane ibukin aia angabwai.
Te katabu n te tembora inanon Okitobwa ao Nobembwa 1978 e moanaki inanon Tuun man te kaotioti n te nakoanibonga (tara Official Declaration 2). E nanonaki n te kaotioti aei bwa a kona membwa ni kabane i Brazil n ira te katabu ao kakabwaiakan te tembora.
Te kaotioti n te nakoanibonga ao te katabu n te tembora bon bwaai ni kaunganano ibukin teuana te mwakuri ni mitinare ae te kabanea n nakoraoi ae tuai man noraki n te Ekaretia: e raka iaon 700,000 kaain Brazil aika a kaaina te Ekaretia inanon uabwi te ririki imwiina.
Bwaai riki tabeua a kaunga te rikirake aei. Te aba e rinanon bitaki n te tautaeka ao n te botanaomata are e kabebetea te rikirake. A mwaiti kaain Brazil aika mwaing nakon nukan te kaawa ao n rangin tauraoi nakon aro aika boou. N te tai naba anne, Beretitenti Kimball e titirakinia titeiki beretitenti mai Brazil bwa a na katei kouru ni karikirakea mwaitia kairake mai Brazil bwa a na nako ni mitinare. N te tai ae waekoa e raka iaon iteraia mitinare ake a mwakuri iaon Brazil bon kaain Brazil. Mitinare aika oki aikai a riki imwiina bwa taan kairiiri n te Ekaretia.
Ma rikiraken te Ekaretia e kanikinaea te kakaewenako: aki taun aia atatai membwa. Te kakaewenako aei, e ngae ngke, iai mwiina ae tamaroa: e tangira rikiraken te onimaki ao ana kairi te tamnei imarenaia membwa. Te katoto teuana, n Nobembwa 1992 e baireaki te titeiki i Uruguaiana, n iteran Brazil are i maeao, e raroa man titeiki n te Ekaretia ake a tia ni kateaki. Ngke te membwa ae onimaki man teimaan n te Ekaretia, José Candido Ferreira dos Santos, e weteaki bwa te tamanuea n te titeiki ae tibwa kateaki, ae e tabeaianga iai. E kabwarabwara nakon te Mataniwi ni Kabuta: “I aki kona n riki bwa te tamanuea. Akea otau n te mwakuri anne. I aki kona n uringa ae I a tia ni kaitibo ma te tamanuea ao akea au kakabwaia n te tamanuea.” Te Mataniwi ni Kabuta e iangoa aron katokana. N te kaawa ae kaan ae Alegrete, te tamanuea, Ruí Antônio Dávila, e a tibwa tia naba ni weteaki ao ni mena naba n te aeka ni kangaanga aei. Tamaniuea aika uoman aikai a kainnanoia bwa a na anganaki ana kakabwaia te tamanuea.
Ngke e karekea ana kakabwaia te Tari Santos mairoun te Tari Dávila, e mimi ngke e ongo kakabwaia ake e anganaki ni kaineti ma nanona n taai akekei ao bon are irouna are e na bon aki kona n atai te tamanuea. Ngkanne e anga te kakabwaia te Tari Santos iaon atun te Tari Dávila, a bwaro riki ranin matana n aron are e a tia n rinanona mai imwaina. Mwaane ake uoman a kamoamoaki imwiina ma te ota ae nano n aron te bwai are e a tibwa tia n riki.4 N aron are e a tia ni kaungaia te Tamnei bwa a na ana aia moan kakabwaia n te tamanuea, e kaungaia te Tamnei ngke anga tebubua riki. E a tia te Uea ni katauraoi kakabwaia n te tamnei aika mwaiti n te aba are e karako iai atakin te Ekaretia.
Mwanen Reirei N Aki Toki
Akean aia reirei irouia membwa tabeman bon te kakaewenako riki teuana. N tainako, ngkana a oki mitinare nakon mwengaia, a tauraoi n tamneia ma e aki tau aia reirei ni karekea aia mwakuri. Reinaldo Barreto, te titeiki beretitenti i São Paulo, e kabwarabwara, “Bon te kakaewenako ae kakawaki ni karekean te mwakuri. A mwaiti mitinare aika bua aia kantaninga ni waaki, riki a kabua korakoraia n tamnei are a tia ni karekei n aia tai ni mitinare.” N tainako te reirei bon te kiing n tokanikai iaon te kakaewenako aei.
Ibukin aei, katean te Mwane n Reirei Nakitoki iroun Beretitenti Gordon B. Hinckley (1910–2008) in 2001 e a tia ni kakabwaiaia ngaa mitinare aika a oki aika kaain Brazil. E angania te tai ibukin aia reirei, are e a tia ni karekea te mwakuri ae tamaroa riki. A kona membwa ni boutokaia aia utu ao n reita nako riki aia reirei. Beretitenti Barreto, are e a tia n riki bwa te tia babairea aron te burokuraem iaon te MRN i Brazil, e katereterea, “Bon te kakabwaia n noria membwa aika kairake ni kabanei aia reirei ao ni karekei aia mwakuri aika tamaroa, ma koauan raoi te tokanikai n te burokuraem bon norakin tian aia konabwai bwa e rikirake. Iai irouia te kantaninga ae korakora riki.”5
Membwa Aika A Korakora Nanoia
Korakoran te Ekaretia i Brazil tiaki tii man mwaitia membwa ma aia kakaonimaki nakon te euangkerio. Te katoto, Gelson Pizzirani, te tia tararua te tabo ni wanikiba ae a tia n ritaea, e anganaki te mwakuri ae matoatoa ma e na reke ana mwane ae mwaiti mai iai: ibuobuoki ni katea te tabo ni wanikiba ae boou i Brazil. N te tai naba anne, ngaia ma kainabana, Míriam, a weteaki bwa ana tararua te Brazil Brasília Mission. Akea te titiraki bwa tera ae a na karaoia. Man te tai are a bwabetitoaki iai ngke ngaia kairake, a tia ni kabanea maiuia nakon te Ekaretia. Imwain aia mare, te Tari Pizzirani e weteaki bwa e na riki bwa te beretitenti n te mwaanga. E weteaki bwa te beretitenti n te titeiki ngke 25 ana ririki ao ni butimwaai wewete riki ake tabeua, n ikotaki ma te ka Itingaun n te Aono. Titita Pizzirani e a tia ni beku inanon titeiki ao ni Bootaki n Aine n te uoote, Ataeinaine, ao wewete n te Moanrinan. E taekina ana namakin ni kaineti ma kakabwaia n te euangkerio: “E a tia n rangin ni kakabwaiakaki maiu bukina bwa I a tia ni kataia ni kawakin tuua. Ibukin tuua ni kabane aika I kawakin, I karekea mai iai te kakabwaia.”6
Imwiin banen aia mition i Brasília, aia babaire bwa a nang oki nakon mwengaia e mangao ma te wewete nakon te mwakuri ae uarereke taina bwa e na riki bwa te beretitenti n te Brazil Campinas Mission. Imwiin tabeua te namwakaina ni motirawa, a butimwaea te wewete n 2013 n riki bwa te beretitenti ao te tia tararua te Recife Brazil Tembora. Temanna te mitinare are e bwabetitoa te Tari Pizzirani e tibwa weteaki ma kainabana bwa a na beku n te Recife Tembora, ike ana uaia ni botaki ni mwakuri iai mitinare ao ake a rairaki.
Te katoto n an utu Pizzirani ngke a katoka aia mwakuri ao n nako ni beku ibukin te Uea e bon rangin n anai nano ma te bwai ae a aki boou iai membwa mai i Brazil aika onimaki.
Te 100 te ririki man te tai are a roko iai ana utu Zapf i Brazil a tia ni karekei bitaki aika mwaiti ma totoko naba aika aki kantaningaki. Burabeti ake a tia n roko, aki kona n ae a na aki kaota te onimaki n te aba ibukin taai aika a na roko. Taetae ni burabeti aikanne a tia ni koro bukia ngke e riki Brazil bwa te aba ae te kabanea ni bubura kaubwaina ao rikirakena n te aonaaba. Ana kariki ana utu Zapf—n rikia ni koaua ao naake a iri kawain te euangkerio—a karekei ibuobuoki man te mwakuri korakora ao te taotaonaki n nano iaon mwakuri ake a tia ni karaoaki n tibwaua te euangkerio. Te kauoua ni mwakoro n ana tatae ni burabeti Unimwaane Melvin J. Ballard are e anga n 1926 e a tia ni korobukina: “Ngaa n aomata aika ana kaaina te Ekaretia ikai. E na bwenauaki nakon ae raka riki iaon teuana te mition ao e na riki bwa teuana te kabanea ni korakora n te Ekaretia.”
Rikiraken te Ekaretia i Brazil
148 |
1935 |
216 |
1938 |
536 |
1948 |
1,454 |
1958 |
31,635 |
1968 |
54,410 |
1978 |
265,286 |
1988 |
703,210 |
1998 |
1,060,556 |
2008 |
1,239,166 |
2013 |