2015
ʻEletā Gary E. Stevenson
Nōvema 2015


ʻEletā Gary E. Stevenson

Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI heʻene fakakaukau ki hono uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá, naʻe aofangatuku ʻaki ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻene pehē ko ʻene ngāue ko ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, kae tautautefito ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetoló ʻe tō ʻene fakamamafá ʻi he taki ʻi he ngāue tokoní kae ʻikai ko e ngāue ko ha takí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sitīvenisoni lolotonga ha fakaʻekeʻeke ongoongo hili hono hikinimaʻi iá “Naʻe fakakaukau pē ʻa Sīsū Kalaisi ia ko ha tamaioʻeiki Ia.” “ʻOku mau fakakaukau foki ko ha kau tamaioʻeiki mo kitautolu” (vakai, Maʻake 10:44).

Naʻe taʻe-ʻamanekina hono uiuiʻi ʻo ʻEletā Sitīvenisoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka neongo iá, ʻokú ne ongoʻi, naʻe tokoni ʻa ʻene ngāue ʻi he Siasí—tautautefito ki heʻene hoko ko ha Taki Fitungofulu Māʻolungá mei he taʻu 2008 ki he 2012 pea mo ʻene hoko ko he Pīsope Pule talu mei Maʻasi ʻo e 2012—ke teuteuʻi ia ki hono ngaahi fatongia foʻoú.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuó ne ako ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ko e mahuʻinga lahi ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻamanaki fiefia atu ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ki ha ngaahi faingamālie lahi ange te ne maʻu ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetoló ke feohi mo hoko ko ha fakamoʻoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he funga māmaní.

ʻOkú ne ʻamanaki fiefia atu foki ke hokohoko atu ʻene feohi mo kinautolu ʻoku nau tataki ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa e fakakaukau atu ke tangutu hifo ʻo fealēleaʻaki pea lava ke ako [meiate kinautolu], pea ke [nau] akoʻi au, pea ongoʻi ʻa honau mālohí mo ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.”

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Keuli E. Sitīvenisoni ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi, 1955, kia Ēveni N. mo Viela Siini Sitīvenisoni. ʻOkú ne fakatotoloʻi hono fāmilí ʻo aʻu ki he Kāingalotu paionia kimuʻa ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá. Naʻá ne tupu hake ʻi he Teleʻa Kesí (Cache Valley) ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá ʻi ha ʻapi ne fakatefito ʻi he ongoongoleleí, ʻo ne ako ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí mo e ngāue tokoní. Naʻe faʻa fakaafeʻi ia ʻe heʻene tamaí, “ko e pīsope ʻi heʻeku kei talavoú,” ke ʻalu mo ia ʻi he ngaahi ʻaʻahi ki he kau uitou tokolahi ʻi honau uōtí. Naʻe fakangalongataʻa e ngaahi lēsoni ne ako ʻe Keuli mei heʻene tamaí fekauʻaki mo e tokanga faka-Kalaisí pea mo ʻene ngāué ʻa ia ʻe tokoni lelei ki heʻene hoko ko e Pīsope Pulé.

Naʻá ne pehē “Ko e moʻoni ʻoku hoko e kau pīsope ʻi he Siasí ko hoku kau moʻungaʻi tangatá.”

Naʻe kamata fakamātoato ʻa e ngāue ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi he Siasí ʻi he taimi naʻe ui ai ia ko ha faifekau taimi kakato ki he Misiona Fukuoka Siapaní, naʻá ne fakatupulaki ai ha ʻofa tuʻuloa ki he kakai Siapaní pea mo ʻenau lea fakafonuá, ia ʻokú ne kei lava ke ne lea lelei ʻaki. Hili ʻene ngāue fakafaifekaú naʻá ne hū ki he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá, ʻo ne fetaulaki ai mo Lisa Sini Hikeili. Naʻá na mali ʻi he Temipale ʻAitahō Folo ʻAitahoó ʻi he 1979 pea ko ha ongomātuʻa ki ha ngaahi foha ʻe toko fā. Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Sitīvenisoni ha mataʻitohi ʻi he pule fakapisinisí, ʻo fakamamafa ki he tuʻuakí. Naʻá ne kaungāfokotuʻu pea hoko kimui ange ko e palesiteni mo e ʻōfisa pule ngāue ʻi ha taha ʻo e ngaahi ngāueʻanga mo e kautaha tuʻuaki tuʻukimuʻa taha ʻo e ngaahi meʻangāue fakamālohi sinó.

Naʻe nofo ʻa e fāmili Sitīvenisoni ʻi Siapani ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi he 2004 ko e palesiteni ʻo e Misiona Siapani Nakoiá. Hili hono ui ia ki he Kau Fitungofulú ʻi he 2008, naʻá ne hoko ko ha tokoni mo e palesiteni ʻi he ʻĒlia ʻĒsia Tokelaú. Naʻá ne hoko ko ha Palesiteni Fakaʻēlia ʻi he 2011 ʻi he taimi naʻe hoko ai ha mofuike lahi ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Siapaní, ʻo fakatupu ha fuʻu peau kula lahi ne mate ai ha toko lauiafe. Naʻe hoko e aʻusia ko iá ko ha meʻa mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí.

Naʻe tokoni ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ki hono fakafōtunga e tokoni ʻa e Siasí, ʻa ia ne ʻoatu ai ha meʻakai, nāunau, poupou, mo ha tokoni taimi lōloa ange.

ʻOkú ne manatuʻi, “Ko hano fakahaaʻi ia ʻo hono fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí e taha ʻo hono ngaahi fatongia fakalangi ʻo hono tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá.” Naʻá ne pehē ko ha faingamālie toputapu ia ke “tokoni, mo tāpuakiʻi, mo fokotuʻutuʻu ha tokoni.”

Paaki