2016
Pīkitai ki he Vaʻa Ukameá
Fēpueli 2016


Pīkitai ki he Vaʻa Ukameá

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Continually Holding Fast to the Rod of Iron,” ʻi he ʻaho 12 ʻo Mē 2015 naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–ʻAitahoó. Ke maʻu kakato e fakamatalá ʻi he lea faka-Pilitāniá, vakai ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

ʻOku tokoni ʻa hono ako maʻu pē ʻo e folofolá ke tukutaha ai hotau matá, ʻatamaí mo hotau lotó ki he Fakamoʻuí, pea ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá, ʻoku tau hoko ai ʻo hangē ko Iá.

Lolotonga ʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá, ne ʻā hake ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo ʻilo “ha meʻa fuopotopoto naʻe ngaohi fakaʻofoʻofa” ʻi he kelekelé. Naʻe ʻi ai ha ongo hui ʻe ua, ʻo tuhu ʻa e taha ki “hala ke [nau] fou aí” (1 Nīfai 16:10).

Naʻe toe ʻomi foki ʻe he Liahoná, pe meʻa fuopotopotó, “ha tohi nima foʻou” ʻo nau maʻu ai “ha ʻilo ki he ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí.” Ko e tohí ni naʻe “liliu mei he taimi ki he taimi, ʻo fakatatau ki he tui mo e faivelenga naʻa [nau] fai ki aí” (vakai, 1 Nīfai 16:28–29).

Naʻe ʻosi maʻu ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi kikite ʻa e niʻihi ʻo e kau palōfita tokolahi ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe hoko ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá mo e Liahoná ko ʻenau folofolá, pea naʻe fie maʻu ʻa e kakai ʻo Līhaí ke nau ako mo tokanga maʻu ai pē kiate kinaua. Kapau ne nau fai ia, te nau fakalakalaka ʻi heʻenau fonongá; kapau naʻe ʻikai, naʻa nau moʻunofoa ʻi he feituʻu maomaonganoá pea faingataʻaʻia ʻi he fiekaiá mo e fieinuá.

Ko e hā naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke akoʻi kiate kinautolu—mo kitautolu—ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e Liahoná?

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi folofolá ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo, mahino, pea hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 27:27). ʻOku tokoni ʻa hono ako maʻu pē ʻo e folofolá ke tukutaha ai hotau matá, ʻatamaí mo hotau lotó kiate Ia. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá, ʻoku tau hoko ai ʻo hangē ange ko Iá. ʻI heʻetau hoko ʻo hangē ange ko Iá, ʻoku tau hoko ai ko e kakai fili ki he moʻui taʻengatá (vakai, Sione 5:39).

Ko e Misi ʻa Līhaí

ʻĪmisi
illustration of family looking at the Tree of Life.

Tā fakatātaaʻi ʻe J. Kirk Richards

Naʻe fakafofongaʻi ʻe he meʻa-hā-mai pe vīsone ʻa Līhaí ha faʻahinga kakai ʻe fā. Naʻe ʻosi hū ʻa e fuofua kulupu ʻe tolú ʻi he hala ne fakatau ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí. Ko e matapā ki he halá ko e papitaisó (vakai, 2 Nīfai 31:17–18), ko ia ʻoku tau talanoa ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fuofua kulupu ko ʻeni ʻe tolú.

He ʻikai ke u talanoa ki he kulupu hono faá—ʻa kinautolu ne nau taloa fakahangatonu atu ki he fale lahi mo ʻataʻataá. Ka neongo iá, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he kulupu ʻe tolu kehé, mahalo te ke fie fakafuofuaʻi pē ʻe koe ke fakapapauʻi e kulupu ʻokú ke kau ki aí pea fehuʻi hifo pe ko e fē e kulupu ʻokú ke fie kau ki aí.

Kulupu 1

“Pea naʻá ku mamata ki ha ngaahi haʻohaʻonga kakai taʻe-faʻalaua, ʻa ia naʻe vivili atu hanau tokolahi, ke nau aʻu atu ki he hala ko ia ʻoku fakatau atu ki he fuʻu ʻakaú, ʻa ia naʻá ku tuʻu ʻo ofi ki aí.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa nau ō mai, ʻo kamata ʻalu ʻi he hala ʻa ia naʻe fakatau atu ki he fuʻu ʻakaú.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻalu hake ha ʻao fakapoʻuli; ʻio, ko ha ʻao fakapoʻuli ʻaupito, ʻo tupu ai ʻa e puli ʻiate kinautolu kuo kamata ʻi he halá ʻa honau ʻaluʻangá, ʻo nau hē atu ʻo puli” (1 Nīfai 8:21–23).

ʻOku mahino ko e kau mēmipa ʻo e kulupu ko ʻení ne ʻikai ke nau lau pe ako ʻa e ngaahi folofolá, fanongo pe mamata he konifelenisi lahí, lau e Liahoná, pe ʻalu ki he ngaahi houalotu he Sāpaté, ʻa ia ʻoku akoʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Ne fai pē pea nau hē mei honau halá.

Kulupu 2

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku vakai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau vivili mai, pea naʻa nau ō mai ʻo piki ki he muiʻi vaʻa ukameá; pea naʻa nau vivili mai ʻi he ʻao fakapoʻulí mo pīkitai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo kai ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú. …

“Pea hili ʻenau kai ʻi he fuá, naʻa nau mā, koeʻuhi ko kinautolu naʻe lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli.” (1 Nīfai 8:24, 28).

Fakatokangaʻi ange naʻe piki maʻu mo pīkitai pē ʻa e kulupu ko ʻení ki he vaʻa ukameá. Naʻa nau piki pē kae ʻoua kuo nau aʻu ki he ʻakau ʻo e moʻuí mo kai ʻi hono fuá. Ka naʻa nau mā koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai ke nau toe tokanga taha ki he Fakamoʻuí, pea fakahohaʻasi ai kinautolu ʻe he ngaahi fakatauelé, ngaahi ʻahiʻahí, mo e ngaahi koloa ʻo e māmaní. Naʻa nau toe hē foki mo kinautolu.

Ko e meʻa mahuʻinga ke mahino ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ko e kupuʻi lea ko e “pīkitai pē ki he vaʻa ukameá.” ʻOku ou fakatatau ʻa e foʻi lea ko e pīkitaí ki ha aʻusia “faingataʻa fau”. Kapau kuó ke heka ʻi ha kiʻi vaka ʻaʻalo, ʻokú ke manatuʻi hoʻo piki mate he kiʻi vaká pea liliu ai ho tukeʻi nimá ʻo lanu hinehiná. Ko e hā leva hoʻo meʻa naʻe fai ʻi hoʻo aʻu mai ki he nongá? Naʻá ke tuku ange!

ʻI he ongoongoleleí, ʻe lava ke hoko ʻeni he taimi ʻoku kole atu ai ke ke teuteu ha lea pe ko e taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha faingataʻa, hangē ko ha pekia ʻi he fāmilí pe ko ha motuhia ha vā fetuʻutaki. ʻOkú ke kumi leva e ngaahi lea he konifelenisi lahí ʻoku tātāitaha pē hoʻo fanongo ki aí pe hanga ki he ngaahi potufolofola naʻe fakaliʻeliʻakí. ʻOkú ke fekumi ki ha tataki mo ha tokoni fakalaumālie koeʻuhí ko hoʻo vaivai fakalaumālié. Pea ʻi he tolona pē ʻa e loá, ʻokú ke tuku ange [leva]! ʻOkú ke tuku atu e ngaahi folofolá he funga laupapá, toe foki pē ki he ngaahi tōʻonga motuʻa ʻo e tātāitaha e maʻu lotú, pea liʻaki e lotu fakaʻahó—kae ʻoua leva kuo toki hoko e faingataʻa hono hokó, pe ko ha aʻusia faingataʻa fau. Ko hono toe fakalea ʻe tahá, ʻokú ke tafoki ki he Fakamoʻuí ki ha tokoni ʻi he taimi pē ʻoku ʻi ai haʻo fie maʻu vivili kae ʻikai fakahoko maʻu peé.

Ko e kau mēmipa ʻo e kulupu ko ʻení kuo nau papitaiso, pea kuo ʻosi fakanofo e tokolahi ki he lakanga fakataulaʻeikí, maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé, ngāue fakafaifekau taimi kakato, pea mali ʻi he temipalé. Ka naʻa nau tuku ange! Naʻe ʻikai ke toe hokohoko atu ʻenau lau folofolá, ʻo hinga atu ki he ngaahi hala tapú, ʻo puli.

Meʻamālié, ʻoku kei faivelenga pē ʻa e tokolahi taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú mo e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo nau ako mo vahevahé. ʻOku toe hanga taha foki ʻenau moʻuí ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau ako folofola mo e lotu fakaʻahó. ʻOku tau houngaʻia koeʻuhí ko kinautolu mo ʻenau tui faivelengá. Ko e kahaʻu kinautolu ʻo e Siasí mo e mātuʻa ʻo kinautolu te nau fataki atu ʻa e Siasí ʻi he kahaʻú.

Kulupu 3

“Vakai, naʻe mamata ʻa [Līhai] ki ha ngaahi haʻofanga kakai tokolahi kehe ʻoku nau vivili mai; pea naʻa nau haʻu ʻo piki ki he muiʻi vaʻa ukameá; pea nau vivili atu ʻi honau halá ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo tō ki lalo ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú” (1 Nīfai 8:30).

Fakatokangaʻi ange ʻa e kupuʻi lea “vivili atu ʻi honau halá ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá.” Naʻe lau maʻu ai pē ʻe he kulupu ko ʻení ʻa e folofolá. Naʻe tukutaha maʻu ai pē ʻenau tokangá ki he Fakamoʻuí.

Ko e folofolá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau akó. ʻOku totonu ke nau fakamuʻomuʻa ia ʻi he lēsoni kemisitulií, fīsikí, tauhitohí, hulohulá, mūsiká, sipotí, pe ha toe ako fakaʻatamai pe ʻekitivitī.

ʻĪmisi
Family studying scriptures together

Kamata ʻa e ʻaho kotoa pē ʻaki ʻa e folofolá. ʻOku fetākinima ʻa e lotú mo e ako folofolá. Ko ha ongo hoa ngāue ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi. ʻE tataki koe ʻe he faʻa lotú ki he folofolá, pea ʻe tataki koe ʻe he ako folofola maʻu peé ke lotu. ʻOku na fakatou ʻai ke ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí mo fakaʻatā ke ke lava ʻo maʻu fakahā mo maʻu e melino ʻoku maʻu pē ʻi he “vivili atu ʻi honau halá ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá.” ʻE tataki koe ʻe he lotú mo e ako folofolá ki he temipalé. Te nau ngaohi koe ke ke loto ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Te nau tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí.

ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he kupuʻi lea “naʻa nau ō mai ʻo tō ki lalo ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú.” Ko ha meʻa mahuʻinga ke mahino ai ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻoku maʻu ia ʻi he 1 Nīfai vahe 11:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻeku mamata ki he fuʻu ʻakaú, naʻá ku pehē ange ki he Laumālié: ʻOku ou ʻilo kuó ke fakahā mai kiate au ʻa e fuʻu ʻakau ʻa ia ʻoku mahuʻinga hake ʻi he meʻa kotoa pē.

“Pea naʻá ne folofola mai kiate au: Ko e hā ʻokú ke fie maʻú?

Pea naʻá ku pehē ange kiate ia: Ke u ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá.”

Naʻe tali mai ʻe he ʻāngeló, “Vakai!” Pea naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi he meʻa-hā-mai ki he Tāupoʻou ko Melé, ʻa ia naʻe talaange ʻe he ʻāngeló “ko e faʻē ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” Ko hono hokó, naʻe mamata ʻa Nīfai kia Mele ʻokú ne fua ha tamasiʻi—“ko e Lami ʻa e ʻOtuá”—ʻi hono nimá.

Fakatokangaʻi he taimí ni ʻa e veesi 24: “Pea naʻá ku mamata, ʻo vakai ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne hāʻele atu ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá; pea naʻá ku mamata ki he tokolahi ʻoku fakatōmapeʻe hifo ʻi hono lalo vaʻé ʻo hū kiate ia” (vakai ki he 1 Nīfai 11:9–24; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko hono fakahāsino mai ʻi he ʻAlo ko Sīsū Kalaisí (vakai, 1 Nīfai 11:21–22). Ko kinautolu ʻi he Kulupu hono 2 ʻa ia naʻe aʻu ki he fuʻu ʻakaú ka ne ʻikai ke nau fakatōmapeʻe ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Kulupu hono 3. ʻOku malava nai ke te ʻi he ʻao ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ʻiloʻi ia? Te ke maʻu pē ʻa e talí ʻi haʻo lau ʻa e Fuakava Foʻoú. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha taʻu ʻe tolu, ʻo akoʻi mo fakahoko ha ngaahi mana, ka ko e tokosiʻi pē naʻa nau ʻiloʻi ko hai Ia.

Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá

Fehuʻi pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke u fakapapauʻi ʻoku ou vivili atu ʻo pikitai ki he vaʻa ukameá koeʻuhí ko e taimi te u aʻu ai ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, te u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí peá u fakatōmapeʻe ʻo hū kiate ia?

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke u tauhi hoku matá, ʻatamaí, mo e lotó ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke u hoko ai ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí?

ʻOku maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi kotoa ʻe tolú ʻi he folofolá. Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí “Mou kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi tapú koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39). Kapau te ke fakaʻutumauku ʻi he folofolá he ʻaho kotoa pē hoʻo moʻuí, te ke maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e maumaufono mamafá; kae mahulu angé, te ke ʻilo ai ʻa e Fakamoʻuí. Te ke lava ʻo hanga tāfataha ho matá, ʻatamaí mo e lotó kiate Ia.

ʻI hoʻo ʻilo ko ia ʻa Sīsū Kalaisí, fakaʻaongaʻi ʻEne ngaahi akonakí, mo muimui ki Heʻene sīpingá, te ke hoko ai ʻo hangē ko Iá. ʻI hoʻo hoko ʻo hangē ko iá, te ke lava ʻo hoko ko ha tokotaha fili ke moʻui ʻo taʻengata ʻi Hono ʻafioʻangá.

Paaki