2016
Ko ʻEku Aʻusia Fakafaifekau Ne Mei Molé
Fēpueli 2016


Ko ʻEku Aʻusia Fakafaifekau Ne Mei Molé

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Siesipe, Palāsila.

Naʻá ku fie vahevahe e ongoongoleleí, ka ko hai ʻi hoku kaungāmeʻá ʻe tokanga maí?

ʻĪmisi
Illustration depicting two sister missionaries and temples.

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael Mullan

Ne u kamata lotu ke maʻu ha aʻusia ngāue fakafaifekau ko ha taumuʻa ʻo e Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻá ku feinga ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻi hoku kaungāmeʻá ʻe loto fiemālie ke kau ki he Siasí.

Ne ʻosi ha ngaahi māhina, pea naʻá ku fakakaukau he ʻikai ke u maʻu e aʻusia ko ia ne u fekumi ki aí—ka ne taʻeʻoua ʻeku feʻiloaki mo Pelinitaá. Ko hono fuofua taʻu ia ʻi homau ʻapiakó.

ʻI he fakalau atu e taʻú, ne ma hoko ko ha kaungāako vāofi, ka ne ʻikai ke u fakakaukau ke fakaafeʻi ia ki he lotú ka ne taʻeʻoua hono fakaafeʻi ʻe ha taha homau kaungāmeʻá ʻa Pelinitā ki heʻene lotú. Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku ʻikai ke u tui ki ai! Naʻe totonu ke u fakakaukau ki ai.”

ʻI he uike hono hokó naʻe pehē ʻe Pelinitā ne saiʻia he ʻalu ki he siasi homau kaungāmeʻá pea naʻe toe fie ʻalu ki ai. Naʻá ku fakakaukau, “Kuo mole hoku faingamālié.” Naʻe ʻikai ko ha feʻauhi, ka naʻá ku fie ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he fānaú ʻa e Tamai Hēvaní.

Naʻe lolotonga fakaleleiʻi homau falelotú he taimi ko iá pea naʻe fakataimi-tēpileʻi ke toe fakatapui ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Naʻe tufa ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi tohi fakaafe ki ha ʻoupeni hausi mo hono toe fakatapuí. Naʻá ku fakaafeʻi kotoa hoku kaungāmeʻa ne nofo ofi ki he falelotú. Ko Pelinitā pē naʻá ne tali e fakaafé. Naʻá ku fiefia.

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa ʻi he ʻaho ʻo e ʻoupeni hausí, naʻe pehē ʻe Pelinitā mahalo he ʻikai ke ne lava ʻo ʻalu he naʻe ʻikai loto ʻene faʻeé ki ai. Naʻá ku loto mamahi, ka naʻe mahino kiate au peá u talaange ʻe ʻi ai pē ha toe ngaahi faingamālie ke ako ki he Siasí.

Ka ne u ʻohovale ke sio kia Pelinitā ʻi he ʻoupeni hausí. Naʻá ne talanoa ki heʻene faʻeé, pea iku ʻo ne tukuange ia ke ʻalu ange. Naʻá ku fakafeʻiloaki ia ki he ongo faifekaú. Naʻá ma ʻalu ki he loki takitaha ʻi he falelotú pea fanongo ki ha fakamatala nounou ʻo e ngaahi houalotu kotoa ʻa e Siasí. Ko hono fakaʻosí, ne ma ō ki he holo faiʻanga faivá ʻo ʻomi ha fanga kiʻi tohi tufa fekauʻaki mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, hisitōlia fakafāmilí, mali taʻengatá, pea mo ha ngaahi kaveinga kehe ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Pelinitā, “ʻOku ou tui ki he meʻá ni!”

Naʻá ne ʻalu ki he lotú he Sāpaté. ʻI he ʻaho Mōnité, naʻá ne ʻalu ki ha ngāue tokoni ʻa e Nima Fietokoni ʻo e Māmongá.

Ne tupulaki ʻa e tenga ne tō ʻi he loto ʻo Pelinitaá ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne kamata ke liliu ʻene tōʻonga moʻuí ke faitatau mo e ngaahi fekaú pea naʻe ʻikai fuoloa kuo papitaiso.

Hili ʻeni ha ngaahi taʻu lahi, ʻokú ne kei talamai pē ʻa ʻene fiefia ʻi heʻene maʻu ʻa e ongoongolelei moʻoní pea mo ʻene houngaʻia ʻi heʻeku tokoni ke ne maʻu iá.

ʻOku faʻa faingataʻa ke talanoa ki he kakaí ʻo kau ki he ongoongoleleí, ka ʻo kapau te tau lotu, ako e folofolá, fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, pea loto fiemālie ke talanoa ki ha taha, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.

Paaki