2018
Ko e Siasi Moʻoní: “Ki Hono Fakahaohaoa ʻo e Kakai Māʻoniʻoní”
Sepitema 2018


Ko e Siasi Moʻoní: “Ki Hono Fakahaohaoa ʻo e Kakai Māʻoniʻoní”

Kuó ke maʻu ha faingamālie he taimí ni ke lau ʻa e ngaahi fuofua vahe ʻo e voliume 1 ʻo e ngaahi voliume foʻou ʻe fā e fakamatala ki he hisitōlia ʻo e Siasí, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku fakaʻofoʻofa ke sio ki he anga hono langaki ʻetau tuí mo fakafoʻou ʻetau ʻamanaki leleí ʻe he hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi hono tuʻunga totonú mo foua ʻe kinautolu naʻa nau moʻui ʻakí. ʻOku tau ongoʻi monūʻia ke ʻomai e hisitōlia ko iá ʻi ha founga ʻe lava ai ke mahino mo fakahoungaʻi ʻi he funga ʻo e māmaní pea ʻi he Siasí kotoa.

Ko e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻi hono lau e hisitōlia ʻo e Siasí, ʻe meimei makatuʻunga pē ia ʻi he meʻa ʻoku ʻamanaki ha taha ke ne maʻu ʻi he hisitōlia ko iá. ʻOku tau lau e folofola tonu ʻa e ʻEikí ko e Siasí ni ko e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30). ʻE ngali ʻuhinga lelei leva ke fakakaukau ʻe fakahoʻata mai ʻe he hisitōlia ʻo e Siasí e tonupasika hono fakahoko lelei ʻe he kau taki e ngaahi fakahinohino ne fakahā ʻo aʻu mai ki ha faʻunga haohaoa ʻoku talitali lelei mo talia pukenimaá. Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá pe fakafōtunga ʻe hotau hisitōliá, he ko e fakahaohaoaʻi ʻo e Siasí ʻi hono faʻungá, naʻe ʻikai ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻa e ʻEikí.

Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻo e Siasí?

ʻĪmisi
members sitting in church

ʻOku hala ha feituʻu ia ʻi he folofolá, ʻi heʻetau tokāteliné, pe ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku akoʻi ai ko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke fakahaohaoaʻi pe fakahaofi ʻa e Siasí. Ka, ko e taumuʻa ʻo e Siasí “ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní … kae ʻoua kuo tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí … ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:12–13). Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻa e ʻEikí ke fakahaohaoaʻi ʻEne Kakai Māʻoniʻoní. ʻOku tuʻu ʻa e Siasí ke poupouʻi ʻa e kaveinga ngāue ko iá.

ʻI heʻene peheé, te tau fiefia ʻi he meʻa te tau ʻilo ʻi hotau hisitōliá kapau ʻoku tau ʻamanaki ke fakahaaʻi ʻa e founga hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí he māmaní, ka mo hono toe ʻomi foki ai e ngaahi aʻusia ʻe lava ai ke tupulaki hono kau takí mo hono kāingalotú ʻo aʻu ki he haohaoá, ʻi heʻenau ako mei heʻenau ngaahi ikuná mo ʻenau ngaahi fehālākí. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ʻetau tui ki he ʻOtuá mo Kalaisí pea mo tokoni ke tau ʻiloʻi e founga ʻe lava ai ʻe haʻatau kau ʻi he ngāue tatau ʻoku tataki fakalangi ko ʻení ʻo liliu mo tāpuakiʻi kitautolú. Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ʻomai ʻe he hisitōlia ʻo e Siasí kiate kitautolu ha ʻamanaki lelei ʻe lava mo kitautolu foki ʻo “fakahaohaoaʻi ʻia [Kalaisi]” (Molonai 10:32).

ʻOku ʻUhinga ki he Hā ʻa e Pehē Ko e Siasi Moʻoni Pē Tahá ʻEní?

Kapau naʻe lava ʻa e kau taki mo e kāingalotu ʻo e kuo hilí ʻo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí neongo naʻe ʻikai haohaoa ʻenau ngāué he taimi ʻe niʻihi, pea kapau naʻa nau faʻa fehalaaki he taimi ʻe niʻihi, ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau pehē ko e Siasi moʻoni pē tahá ʻení? ʻOku ʻuhinga ia te tau lava ʻo falala kakato ki hono moʻoni ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki maí, ki he ngaahi ouau fakamoʻuí, ki he tokāteline kuo fakahā maí, ki he folofolá, pea mo e ongo kōlomu uouangataha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻOku ʻuhinga te tau lava ʻo ʻilo ʻoku tataki ʻe he Fakamoʻuí tonu pē ʻa e Siasí pea ʻe fakamoʻoni e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau fekumi fakamātoató hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ia, naʻa mo e kakai taʻe-haohaoa ka ʻoku fakamātoato hangē ko koe mo aú, te tau lava ʻo nofo ʻi he nāunau fakasilesitialé fakataha mo e ʻOtuá mo Kalaisi pea mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata, tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo ka tau feinga ke tauhi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo e ngaahi ouaú, pea mo fakatomala maʻu ai pē.

ʻOku tau ongoʻi monūʻia ke maʻu e fakamatala hisitōliá ni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku mau tapou atu ke mou hoko atu hono lau e toenga ʻo e ngaahi tohí ʻi hono tuku atu ʻo e ngaahi voliumé. ʻOku fai pau ki he ngaahi lekōtí pea mo e ngaahi moʻoni ʻoku maʻú. ʻOku mau falala ʻe hanga ʻe hano lau fakamātoato e hisitōlia ko ʻení ʻo fakalahi ʻetau tui ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí, te ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he tataki fakalangi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, pea te ne lava ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻamanaki lelei, te tau lava mo kitautolu foki ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo ʻosi talaʻofa ki he kau tuitalá.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Cornish ko ha Assistant Executive Director ʻo e Tafaʻaki Hisitōlia ʻa e Siasí ʻi he taimi naʻe teuteuʻi ai e lea ko ʻení.

Paaki