2018
ʻI he Taimi Naʻe ʻAhiʻahiʻi ai ʻe he Fakamatala Fakafepakí ʻEku Tuí
Sepitema 2018


Founga Fakakomipiutá Pē

ʻI he Taimi Naʻe ʻAhiʻahiʻi ai ʻe he Fakamatala Fakafepakí ʻEku Tuí

Ne u feinga ke tukunoaʻi ʻeku ngaahi hohaʻá, ka ne fakaʻau ʻo fakalalahi ange ʻi heʻeku fakakaukau ki aí. Te u lava nai ʻo ngāue fakafaifekau kapau ʻoku kei ʻi ai pē haʻaku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí?

ʻĪmisi
fefine kei talavou ʻoku lau folofola

ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa peá u mavahe ki he ngāue fakafaifekaú, ne u maʻu ai ha ngaahi fakamatala fakafepaki ki he Siasí. Naʻe ʻasi he ngaahi talanoa ko ʻení ha fakamatala taʻetotonu fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Siasí mo Siosefa Sāmita ʻa ia naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻeku fakamoʻoní. Ne u feinga ke tukunoaʻi ʻeku ngaahi hohaʻá, ka ne fakaʻau ʻo fakalalahi ange ʻi heʻeku fakakaukau ki aí. Ne tupulaki ʻi heʻeku fakakaukaú ha ngaahi fehuʻi. Te u lava nai ʻo ngāue fakafaifekau kapau ʻoku kei ʻi ai pē haʻaku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí? ʻE lelei ange nai kapau te u nofo pē au ʻi ʻapi? Ne u lotu fakamātoato ki he ʻEikí, ʻo kole kiate Ia ke tokoni mai ke tali ʻeku ngaahi fehuʻí mo fakamālohia ʻeku tuí, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi talí he taimi pē ko iá.

Naʻá ku manatu ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he talanoa ʻo Siosefa Sāmitá ʻi heʻene maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné—ko ha talanoa kuó u mālieʻia maʻu pē ai. Lolotonga hono liliu ʻe Siosefa e Tohi ʻa Molomona, naʻá ne fakatokangaʻi ai ha fakamatala fekauʻaki mo e papitaisó. ʻI heʻene fie ʻilo ki aí, naʻá ne ʻalu atu mo ʻene tangata tohí, ʻŌliva Kautele, ki he vao ʻakaú ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvani fekauʻaki mo e papitaisó. Naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻena lotú ʻaki hono fekauʻi mai ha talafekau fakalangi ko Sione Papitaiso, ke foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kae lava ke papitaiso kinaua mo maʻu e mafai ke papitaiso e niʻihi kehé.

ʻOku akoʻi ʻe he talanoá ni ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku toutou lave ki ai e folofolá mo e hisitōlia ʻo e Siasí: ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau lau mo fakalaulauloto ki he folofolá ʻi he hala fononga ko ia ke tau toe ʻilo lahi ange ai ki he fakahaá mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakamālohia ʻe he folofolá ʻetau ngaahi fakamoʻoní mo akoʻi mai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga “ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea” (2 Nīfai 28:30), koeʻuhí ke tau mateuteu ke tali kinautolu.

Ne u ʻilo ai ʻoku fie maʻu ke u tafoki ki he folofolá ke maʻu ha ngaahi tali, kae lava ke u toe maʻu ʻa e tuí. Ne kamata ke u lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻo kumi e ngaaahi veesi folofola te ne lava ʻo tākiekina au ki he fakahā naʻá ku fuʻu fie maʻú. Pea ne u maʻu ai ha veesi folofola ʻi he 1 Nīfaí, ko ha tali ʻa Nīfai ki he fehuʻi ʻa ha ʻangelo, ʻo pehē: “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne [ʻOtua] ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).

Pea ʻi heʻeku lau e veesi ko ʻení, ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻilo ʻa e “ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē”—pea he ʻikai ke u maʻu e ngaahi talí kotoa ʻi he moʻuí ni. Ka ʻi he falala ʻa Nīfai ki heʻene fakamoʻoní ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo ha meʻa naʻe ʻikai mahino kiate iá, ʻe lava foki ke u falala ki he meʻa kuó u ʻiló, pea laka kimuʻa ʻi he tui.

Talu mei he aʻusia ko iá mo ʻeku muimui ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Te tau maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he folofolá” (“A Discussion on Scripture Study,” Ensign, July 2005, 24). ʻOku ou falala maʻu pē ki he foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino kotoa ai ha meʻa kiate aú. Hangē ko hono teuteu ʻe he folofolá ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na maʻu e fuofua ouau ʻi he Siasi kuo fakafoki maí, ʻoku nau hokohoko atu ke tataki au ʻi he hala ki he fakahā mo e maama lahi angé.

Paaki