2020
Fakatatangi ʻa e Fafangú!
Tīsema 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Fakatatangi ʻa e Fafangú!

Naʻe manako maʻu pē ʻa ʻApuaulo Faʻaofo ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ʻI he taʻu 2017, naʻá ne hiki mo hono kiʻi fāmili kei īkí ki he Uooti 6 ʻo Pesenga ʻApia Haʻamoá, ʻa ia naʻe uiuiʻi ai hono husepānití ke hoko ko ha pīsope. Taimi siʻi pē mei ai, ne fakatokangaʻi ʻe ʻApu ʻoku teʻeki ai ke fokotuʻutuʻu ha polokalama hisitōlia fakafāmili ʻi hono uooti foʻoú. Naʻá ne fie maʻu ke ne fakahoko ha meʻa fekauʻaki mo ia.

Naʻe ʻi ai hano kaungāmeʻa lelei he uōtí naʻe vēkeveke ke tokoni. Naʻe tupulaki ʻa e manako ʻa Fōketi Manoni Fuimāono-Maló ʻi he hisitōlia fakafāmilí mei heʻene kui fefiné, ʻa ia naʻá ne faʻa tokoni lahi ki hono fakatotoloʻi ha kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI he fevahevaheʻaki fakakaukau ʻa Manoni mo ʻApú, naʻá na toki ʻilo ai ko e fāmili nai pē ʻe ua pe tolu ʻi he uōtí naʻe ʻi ai ʻenau komipiutá, ko ia ai ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú ne ʻikai haʻanau taukei ʻi he FamilySearch, ko ha meʻangāue mālohi fakauepisaiti kuo ʻomi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki hono lekooti ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Ko ha pole ʻeni kuo pau ke na ikunaʻi.

ʻI he tokoni ʻa e fakataha alēlea fakauōtí, naʻá na fokotuʻu ha kōmiti hisitōlia fakafāmili mo kamata ʻaʻahi ki he fāmili takitaha, ʻo tokoniʻi kinautolu ke lekooti ʻenau ngaahi fuʻu ʻakau fakafāmilí. Ne kata ʻa ʻApu mo ne pehē, “Ne hoko hoku peitó ko ha senitā hisitōlia fakafāmili. Naʻe ʻi ai ʻemau palakipoe hinehina ne tohi kotoa ai e ngaahi fāmili ʻi he uōtí, pea ne mau fakataha ʻi he Sāpate hono ua kotoa pē ke lipooti ʻemau ngaahi ʻaʻahí.”

Naʻe hanga ʻe heʻena feingá ʻo fakatupulaki e ngāue hisitōlia fakafāmilí ʻi he uōtí. Naʻe ʻomai ʻe he kōmití ʻa e ngaahi hingoa fakafāmilí ki he ʻapi ʻo ʻApú, ʻa ia naʻa nau lava ngāue ʻaki ai ʻene komipiutá mo e ʻinitanetí ke fakahū kinautolu ki he faile fakakomipiuta ʻa e FamilySearch.

Pehē ʻe ʻApu, “Ne hoko ʻeni ʻi he vahaʻataimi ʻo Siulai-ʻAokosí.” “Ko e taumuʻá ke aʻu ki Nōvemá ʻe lava ʻe he fāmili takitaha ʻo ʻave ha foʻi hingoa ʻe 2 ki he temipalé.”

Ne ʻikai fuoloa, kuo ngāue he meimei ʻaho kotoa ʻa e kōmiti hisitōlia fakafāmilí (tautautefito kia Manoni mo hono husepānití) ʻi he ʻapi ʻo ʻApú, naʻá na faʻa aʻu pongipongia hake ki ai peá na nofo ai pē ʻo aʻu ki he fuoloa ʻa e poʻulí. Ne faifai peá na pehē ʻe lelei ange ke fokotuʻutuʻu ha meʻa maʻá e uōtí fakakātoa: ha malafoni houa ʻe 12 fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí.

ʻI ha efiafi Falaite mokomoko ʻi Sepitema ʻo e 2017, ne fakatahataha hake ʻa e Uooti Pesenga 6 ki honau falelotú ke fakaava ʻenau polokalama hisitōlia fakafāmilí ʻaki ha fakataha lotu. Ko ʻenau ʻuluaki ʻekitivitií, naʻe ʻoange ki he fāmili takitaha ha laʻipepa lahi pea fakahinohino ange ke nau hiki ʻenau toʻu tangata ʻe fā ʻo ʻenau fuʻu ʻakau fakafāmilí. ʻI hono fakaʻaliʻali e ngaahi laʻipepá ʻi he holisí, ne fakaofo ki he uōtí ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi fāmili ne nau fehokotakí. Naʻe pehē ʻe ʻApu, “Naʻa nau sio ki ha ngaahi hingoa ne tatau pea nau fetāngihi mo fefāʻofuaʻaki ʻi heʻenau toki ʻiloʻi ʻoku nau kāingá. Naʻe hanga ʻe he ʻekitivitī ko ʻení ʻo fokotuʻu ʻa e ongo mo ha laumālie fakaʻofoʻofa ne ʻiate kimautolú ʻo aʻu ki he toenga ʻo e poó.”

Talu mei he taimi ko iá, ne fetongitongi leva e ngaahi fāmilí ʻi he fengāueʻaki mo e kau mēmipa ʻo e kōmití ke fakahū e ngaahi hingoá ki he FamilySearch. Naʻe fakapipiki ha fafangu ki he palakipoe hinehina ʻi he holó, pea ko e taimi kotoa pē ne ʻi ai ha hingoa naʻe talitali ke fakahoko ki ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻe tohiʻi ʻe ha tokotaha e hingoa ko iá ʻi he palakipoé peá ne toki fakatatangi ʻa e fafangú.

ʻOku pehē ʻe ʻApu, “ʻI he kamatá, ne ʻikai faʻa fakatatangi ʻa e fafangú, mahalo naʻe tuʻo taha pē pe tuʻo ua ʻi he houa, ka naʻe tuku kotoa e meʻa ne nau fakahokó ka nau kaila fiefia ʻi he taimi ne nau fanongo ai ki aí. ʻI he hoko atu ʻi he efiafí, ne hokohoko ange hono fakatatangi ʻo e fafangú—meimei miniti ʻe 10 kotoa pē—pea taimi nounou, kuo fio ʻaki e kaila fiefiá ha ngaahi loʻimata ʻo e fiefia.”

ʻOku manatu foki ʻa Manoni ki he meʻa naʻá ne aʻusiá mo ha loto-hangamālie. “Naʻe lahi fau ʻa e vēkeveke mei he kotoa ʻo e kāingalotu ʻo e uōtí ne nau fakahoko lelei ʻa e ngāué. Naʻe fakatatangi ʻa e fafangú he poó kakato pea ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e laumālie fakaʻofoʻofa ʻo ʻIlaisiaá ʻi honau lotó.”

ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻenau ngāué, ne hū ki tuʻa ʻa e tokoua ʻo Manoni ko Kilitahenomala Sapini Fuimāonó ke ʻomai e meʻa mei heʻene kaá. Ko honau falelotú ʻoku tuʻu ʻi ha feituʻu nofoʻi, pea naʻe ʻohovale ʻa Sapini—tautautefito he kuo fuoloa ʻa e poʻulí—heʻene sio ki he fakatahataha tokolahi mai ʻa e kakai mei he ngaahi kaungāʻapí ki tuʻa ʻi he matapā ʻo e ʻā ʻo e falelotú. Naʻa nau ui atu ki ai ʻi he fieʻilo moʻoni, “Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi homou ʻapisiasi he pō ní?”

Fakatatau ki he ngaahi kaungāʻapi ko ʻení, kuo teʻeki ai ke nau mamata ʻi ha fuʻu kakai tokolahi pehē ʻi he falelotú, ʻa ia naʻa nau fihi tuʻu pē ʻi he tauʻanga meʻalelé ʻo aʻu ki hono ʻaá takatakai.

Naʻe puputuʻu ʻa Sapini he naʻe fakapoʻuli ʻa e tauʻanga meʻalelé, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ai tuku kehe pē ha kā mahalo ʻe hongofulu mā ua. Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe he kakai mei he ngaahi kaungāʻapí, naʻe ʻātakaiʻi ʻa e falelotú ʻe ha fuʻu kakai tokolahi, ʻa ia ne nau mātuku māmālie atu ʻi he fakapoʻuli ʻo e poó.

Hili ha fetalanoaʻaki ʻa Sapini, Manoni, ʻApu mo ha niʻihi kehe mei he uōtí naʻa nau fifili mahalo pē naʻe lava ʻa e kakai ko ʻeni mei he kaungāʻapí ʻo mamata atu ʻi he veilí ʻi he efiafi ko iá. ʻOku pehē ʻe Manoni, “Naʻa mau ongoʻi moʻoni ko e kakai ko ia naʻa mau fekumi ki honau ngaahi hingoá naʻa nau ʻi ai ʻo tokoni mai ki hono aʻusia ha taumuʻa fakaofo.”

Ko e niʻihi siʻi pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ne hoko lolotonga ʻa e ngāue ki he hisitōlia fakafāmili fakaofo ko ʻení, ʻa ia ne ʻi ai ha ngaahi hingoa ʻe laungeau kuo fakatatali ki he ngaahi ouau fakatemipalé.

ʻOku pehē ʻe Manoni, “ʻOku ou kei maʻu ha loto-ʻofa lahi ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he pō fakaʻofoʻofa ko iá.” “Naʻá ku fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻeku tokoni ki he kāingalotu ʻo homau uōtí ke nau ngāue mālohi ke tokoniʻi ʻemau ngaahi kuí ke lava ʻo fakahoko ʻenau ngāue fakatemipalé. Naʻe fuʻu manifi ʻaupito ʻa e veilí ʻi he pō ko iá pea naʻa mau ongoʻi ʻa e fiefia ʻa e ngaahi laumālie kuo fuʻu fuoloa ʻenau tatali ke maau honau ngaahi hingoá ki he temipalé.”

Paaki