2020
Ko hono ʻIloʻi ʻEne ‘ʻUhingá’
Tīsema 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ko hono ʻIloʻi ʻEne ‘ʻUhingá’

Ne toki mahino kia ʻAmi ko e kau ki he Siasí naʻe ʻikai maʻana pē.

ʻI he fuofua taimi ne tukituki ai e ongo faifekau fefiné ʻi he matapaá, naʻe ʻikai ke ʻi ʻapi ʻa ʻAmi Kasiteni. Naʻe [fakaava ʻa e matapaá] ʻe heʻene faʻē ʻi he fonó pea naʻe ongo ʻaupito kiate ia ʻa e angaʻofa ʻa e ongo sisitā ko ʻení ko ia naʻá ne fakaafeʻi kinaua ke na foki ange ki he maʻu meʻatokoni efiafí. Ko e fuofua taimi ia ke fanongo ai ʻa ʻAmi ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI he ʻaʻahi ki ai ʻa e ongo sisitaá ʻi he efiafi ko iá, ʻoku manatu ki ai ʻa ʻAmi, “Naʻe kamata ke u ongoʻi ha ngaahi ongo—ongo fakalaumālie ʻo e nēkeneka mo e fiefia.” Ko ha ngaahi ongo pe fakakaukau foʻou ʻeni kiate ia. Naʻá na ʻomi ha ongoʻi nonga ʻi ha taimi ʻo e liliu ʻi heʻene moʻuí.

Ko e taʻu 2015 ʻeni pea kuo lava e taʻu ʻe ua ʻo e nofo-mali ʻa ʻAmí. Naʻá ne hiki mo hono husepānití ki hona fuofua ʻapí, ʻi Feleti Pusi, ʻAokalani, ʻi he māhina ʻe 4 kuo maliu atú pea kuó ne fakaafeʻi e ongomātuʻa mo e tokoua hono husepānití ke nau nofo mo kinaua.

Naʻe hoko ʻa e ongo faifekaú ko ha ongo ʻaʻahi tuʻu maʻu ki honau ʻapí, neongo ne ʻosi hiki atu e ongo faifekau sisitā mei honau feituʻú, ne fetongi kinaua ʻe ha ongo sisitā foʻou. Naʻe lea ʻa ʻAmi fekauʻaki mo e kau faifekaú, “Ne u fakatokangaʻi kinautolu kotoa ne nau angaʻofa mo loto-tokanga moʻoni. Te ke lava ʻo ongoʻi moʻoni honau natula fakatuʻamelié mo e loto-vilitaki ke tokoní.

Ne tokolahi e fāmili ʻi he fono ʻo ʻAmí ne nau kau ki he Siasí ʻi loto ʻi he taʻu pē ʻe taha.

He ʻikai ke u pehē naʻe fakamātoato ʻeku fie fanongó, ka naʻá ku ʻalu ki honau papitaisó pea naʻá ku tangi maʻu pē ai. Naʻá ku fakakaukau maʻu pē, ʻKo e hā e meʻa ʻoku hoko kiate aú?’” Ne kata ʻa ʻAmi. Ka naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo lahi ange ki he ngaahi ongo fakalaumālie ko iá, pea faifai naʻe kamata ke ne fakamamaʻo mei he kau faifekaú ʻaki ʻene nofo pē ʻi ʻoluga ʻi he taimi naʻa nau ʻaʻahi ange aí.

Ka naʻe foua ʻe ʻAmi mo hono husepānití ha taimi mātuʻaki faingataʻa moʻoni ʻi heʻena nofo-malí. Hili pē hono maʻu ʻena mōkisí, naʻe tukuange ʻa ʻAmi mei heʻene ngāué pea naʻá na faingatāmaki fakapaʻanga lolotonga ʻene fekumi faivelenga ki ha ngāué. Pea ʻi he konga kimuʻa ʻo e 2016, naʻá na toki ʻilo ai naʻe fie maʻu ke sivi hona falé mo fakahoko ha ngaahi fakaleleiʻi lahi ki ai ʻi he kahaʻú. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá na kei kau he lisi talitali ki ha tokoni fakapaʻanga ʻa e puleʻangá mei he IVF. ʻI he manatu ʻa ʻAmí, “Ne kamata ke taulōfuʻu kotoa mai ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻá ku kamata fakakaukau mahalo pē naʻe ʻikai mālohi feʻunga hoku fakavaʻe fakalaumālié ke u kei hoko atu.”

ʻI he ʻaho ʻe taha, ne fakaafeʻi ai ia mo hono husepānití ki ha Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi ʻi he uooti ʻo hono fāmili ʻi he fonó. Naʻe toe ongoʻi ʻe ʻAmi ʻi ai ʻa e ngaahi fanafana fakalaumālie tatau, ka ko e taimi ko ʻení naʻa nau hoko fakavavevave mai ke fakahoko leva e ngaahi ongo ko iá. “Ne u fakakaukau, ʻio. Kuó u ʻosi fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí pea ko e ngaahi meʻa ʻeni ke u fili mei aí. ʻOku ou fie hokohoko atu nai ʻeku ongoʻi liʻekiná, loto-mamahí mo e vaivai ʻa e tuí? Pe ʻoku ou fie fou nai ʻi he hala ʻe tahá, tali ʻa e ongoongoleleí pea laka ki muʻa?”

Naʻe mahino ʻaupito ʻene fili ke fakahokó. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke papitaiso ia . . . ka naʻe ʻi ai ʻa e fakafēʻatungia ʻe taha kuo pau ke ne ikunaʻi.

“Ko e meʻa pē naʻá ne taʻotaʻofi aú, naʻe ʻikai ke u ongoʻi taau ke maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí.” Ko ha ongo fakamamahi moʻoni ʻeni pea ʻi he fakamatala ange ʻe ʻAmi ki he ongo faifekaú, naʻá na kole ange ke lotu ki ai, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻi he loto-fakamātoato moʻoni.

ʻI he ʻaho hokó, ʻi he foki ʻa ʻAmi mei he ngāué ki ʻapí, naʻá ne maʻu ha ongoʻi ʻofa ki hono tuongaʻané. “Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe fehalaaki pea ʻoku totonu ke u pōpoaki telefoni kiate ia.” ʻI heʻene pōpoakí naʻe ueʻi ia ke ne ʻeke ange pe ʻoku sai pē ʻa e meʻa kotoa kiate ia mo hono kaumeʻá. Hili ha ngaahi miniti, naʻe talanoa telefoni fuoloa mo fakaloto māfana ʻa ʻAmi mo hono tuongaʻané fekauʻaki mo hono vā fetuʻutaki [mo hono kaumeʻá]. Ta ko ē, ko ʻAmi pē ʻa e tokotaha naʻá ne fie maʻu ke talanoa ki ai ʻi he momeniti ko iá. Naʻe fakafou ʻi heʻene talatalaifale ʻi he loto-ʻofá ʻa e maʻu ʻe hono tuongaʻané ʻa e nonga mo e loto-falala ʻa ia naʻá ne fie maʻú ke fakaleleiʻi ʻaki ʻene ngaahi hohaʻa fakatāutahá.

ʻOku pehē ʻe ʻAmi, “Hili ʻema talanoá, ne u ʻiloʻi fakafokifā—taʻe toe veiveiua—ʻa e ʻuhinga naʻá ku fie maʻu ai ke papitaiso aú. Ne u fakatokangaʻi kuo hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hoku faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa kotoa, ʻi he founga naʻá Ne tāpuakiʻi mo tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻene ngāue fakamatelié.”

Naʻe toki mahino kia ʻAmi ko e kau ki he Siasí naʻe ʻikai maʻana pē. Naʻá ne ʻilo—tatau pē mo hono akoʻi ia ʻe he kau faifekaú—ʻoku uiuiʻi ia ke ne ʻofa mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku feohi mo iá, “pea ke lava ʻo tokoni lelei, ʻoku ou fie maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” ko e ngaahi ʻuhinga ʻa ʻAmí, “pea ko e meʻafoaki ia ʻoku talaʻofa mai ʻi he papitaisó.”

Kuo lava ha taʻu ʻe ua mei he taimi ne kau ai ʻa ʻAmi ki he Siasí, pea neongo ʻokú ne kei fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ni, ka kuo fakamālohia ʻene malava ko ia ʻo fanongo ki he Laumālié talu hono papitaiso iá, ʻo faitāpuekina ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻefaʻalaua. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e nonga ki hono lotó ʻi heʻene foua hono ngaahi faingataʻaʻiá, ʻokú ne fakaʻatā ia ke ne tokoniʻi e niʻihi kehé ʻaki e poto mo e manavaʻofa pea kuo tupulaki ʻene ʻilo ki he ongoongoleleí, tautautefito ki hono uiuiʻi ia ko e faiako Lautohi Faka-Sāpaté.

ʻI heʻene fakakaukau ki ha lēsoni naʻá ne teuteuʻi kimuí ni maʻa ʻene kalasí, ʻoku pehē ʻe ʻAmi, “ʻOkú ke ʻilo, ko e papitaisó ko e kamataʻangá pē ia. Ko ʻetau ului moʻoní ʻoku hoko mai ia ʻi he kātaki ki he ngataʻangá. Hono ʻikai fakaʻofoʻofa koā ke tau moʻui ʻo hangē ko e kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná? Hili ʻenau fakatukupaaʻi kakato kinautolu ki he ʻOtuá, neongo honau ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá kotoa, ʻoku pehē, “naʻe ʻikai ke nau toe hē.”

Paaki