2021
Tefitoʻi Moʻoni ʻe Tolu ʻo e Maluʻí
Sune 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Tefitoʻi Moʻoni ʻe Tolu ʻo e Maluʻí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Great Expectations,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 10 ʻo Nōvema, 2020.

ʻI heʻetau langa hake ʻa Saione, hoko ko ha maama mo tokanga taha ki he temipalé, ʻe maluʻi ai kitautolu neongo pe ko fē feituʻu ʻoku tau nofo aí.

ʻĪmisi
Temipale Redlands California

Faitaaʻi ʻe Michelle Peterson

Ne mau fakafiefiaʻi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí hoku taʻu 80. ʻOku ou maʻu heni ha fakakaukau lōloa ki he meʻa ʻoku mahuʻinga ke tau maʻu ai ha maluʻí.

ʻI he taimi naʻá ku kei taʻu 20 tupu ai mo hoku uaifi ko Melé ʻi he 1960 tupú, naʻe tatau pē ʻa e fetōʻaki, ʻita, mo e taʻemanonga fakasōsialé mo e meʻa ne ma toki aʻusia kimuí ni maí. Ne ma nofo ʻi he ʻĒlia Seni Felenisisikou Peí, ʻi Kalefōnia, USA. Naʻe hoko hono fakatahaʻi ʻo e taʻemanonga fakamatakalí, ko hono fakapoongi ʻo Mātini Luta Kingi ko e Siʻí, tau taʻe-ʻiloa ʻi Vietinemí, pea mo e lahi hono ngāue ʻaki ʻo e faitoʻo konatapú ko ha ngaahi ngāue ke ne fakatupu e fakamoveuveú, kaihaʻá pea mo e tuʻu fakafepaki ʻa e kau pule ngāue mei he ngaahi ʻōfisi ʻo e ngaahi ʻunivēsiti lalahí.

ʻI he lotolotonga ʻo e moveuveu ko ʻení, ne tāpuekina kimautolu ke maʻu ha faleʻi meia Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973), ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá. Naʻe fakataumuʻa ʻene pōpoakí ki he ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí fakatouʻosi. Ne ma houngaʻia ʻi heʻene faleʻí he taimi ko iá pea ʻokú ma mataʻikoloa ʻaki he taimí ni.

Makehe mei hono faleʻi e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke muimui ki he palōfitá, naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Lī ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻe tolu ʻo e maluʻí:

  1. Langa ʻa Saione ʻi homou lotó mo e ngaahi ʻapí.

  2. Hoko ko ha maama ʻi he moʻungá pea mo ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi homou koló.

  3. Fakatefito hoʻo ngaahi vīsoné mo e ngaahi taumuʻá ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi he temipalé.

Naʻe palōmesi ʻa Palesiteni Lī te tau lava ʻo nofo ʻi ha feituʻu pē ʻi he māmaní mo kei maluʻi pē kitautolu kapau te tau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, pea ʻoku ʻaonga ia kiate koe he ʻahó ni.

Langa ʻa Saione

ʻUluakí, ʻi hoʻomou feinga ke langa ʻa Saione ʻi homou lotó mo e ngaahi ʻapí, kātaki ʻo ʻai ke mahino ko e faʻunga taʻengata ʻo e fāmilí ko e fakavaʻe ia ki he fiefiá.

Ko ha kau mēmipa kotoa kitautolu ʻo ha ngaahi fāmili. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau kau ʻi Hono fāmilí. ʻOku tau hoko foki ko ha konga ʻo e fāmili ʻoku fanauʻi kitautolu ki aí. ʻI heʻene peheé, ko ha taumuʻa mahuʻinga ia ke moʻui līʻoa ki he faʻunga taʻengata ʻo e fāmilí. Te u faleʻi kimoutolu ke kumi ha hoa mali angatonu ʻokú ke saiʻia ai pea te ne hoko ko ho kaungāmeʻa lelei taha. Ko e mali ʻi he moʻuí ni ko ha konga toputapu ia ʻo e palani taʻengata ko ʻení.

ʻI he māmaní, ʻoku fili ha tokolahi ke ʻoua te nau mali pe fakatoloi e malí. Ko e fāmilí ko ha faʻunga taʻengata ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá1 kimuʻa pea ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní.

ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻomi ʻe he fiefia, ʻofa, mo e fiemālie ʻoku aʻusia ʻe he ngaahi fāmili ʻofa mo angatonú ʻa e fiefia lahi taha te tau lava ʻo aʻusiá, tautautefito kapau te tau fokotuʻu hotau “ʻapí ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí.”2 Ko e fakavaʻe foki ia ki ha sosaieti lavameʻa.

ʻOku totonu ke ke taumuʻa ʻaki ʻa e malí pea fokotuʻu ia ko ha holi māʻoniʻoni ho lotó. Ka neongo ia, ko e māʻoniʻoní ko ha pale ia ʻiate ia pē, pea ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he nofo-malí mo e fānaú ʻi heʻetau moʻuí. Mahalo pē he ʻikai ke tau mali pe tāpuekina ʻaki ha fānau pe maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku fakaʻamua he taimi ní. Ka kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ko kinautolu ʻoku angamāʻoniʻoni mo faivelengá te nau “nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” (Mōsaia 2:41).3

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou: “ʻOku ʻikai ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe mate hili haʻane moʻui faivelenga ʻi he moʻui ko ʻení, ʻe mole meiate ia ha faʻahinga meʻa koeʻuhí ko e ʻikai ke ne lava ʻo … [malí] kapau naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e faingamālie ko iá.”4

Hoko ko ha Maama

Uá, hoko ko ha maama ʻi he tafungofungá pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi homou koló. ʻI he hoko atu hoʻo akó pea kamata hoʻo ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e ngaahi fatongia kehekehé, te ke lava ʻo hoko ko ha ivi tākiekina mālohi ki he leleí. Ko ha pole mahuʻinga ia ke muimui ki he fekau fakafolofola ke moʻui ʻi he māmaní kae “ʻikai ʻo māmani” (Sione 15:19).5

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetoló, “lolotonga ʻetau ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai … ʻi he māmaní, ʻoku ʻikai ke tau ʻo e māmaní ʻi he fakakaukau ʻoku tau fuʻu fie maʻu ke [fakahoko ʻa e ngaahi] … anga fakafonua ʻoku koví, … ngaahi ākenga, … ngaahi vale, ngaahi tokāteline mo e ngaahi fakakaukau halá.”6

ʻIkai ngata aí, ko hoʻo ngaahi tokoni lelei ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí ko ha konga ia ʻo hoʻo ngaahi polé kapau ʻokú ke fie hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga, hoko ko ha maama ʻi he moʻungá, vahevahe e ongoongoleleí, pea moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki kuó ke maʻu ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí.

Tokanga Taha ki he Temipalé

Tolú, fakatefito hoʻo vīsoné mo e ngaahi taumuʻá ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he temipalé. Neongo e tōnounou he angamāʻoniʻoní ʻi he māmaní he ʻahó ni, ka ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi toputapu mo māʻoniʻoni. Kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko hotau palōfitá, ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo ha ngaahi ngāue fekauʻaki mo e temipalé ke tokangaʻi ʻa e Siasí ʻi ha taimi ʻe tupulaki moʻoni ai e lahi ʻo e ngaahi temipale ʻi he māmaní ʻi ha ngaahi mataʻifika taʻe-hano-tatau.7

Ne kamata e ngāue ʻa Palesiteni Nalesoni ko hotau palōfitá ʻaki ʻene lea kiate kitautolu mei he Temipale Salt Lake. Naʻá ne kole mai ke tau “kamata ʻaki hono fakakaukauʻi ʻo e ikuʻangá” pea fakamahinoʻi mai ʻoku totonu ke hoko ʻa e “ngaahi ouau ʻo e temipalé” mo e hala ʻo e fuakavá ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ia.8 Kuó Ne faleʻi kitautolu “ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí … ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.”9

Ko ʻeku tukupā kiate kimoutolú ke mou ako ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku moveuveu ai ʻa e māmaní kae lava ke maluʻi, tāpuekina, mo maʻu ʻa e fiefia, nonga, mo e lavameʻa ʻokú ke fie maʻú. Kātaki ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi hala mo e tūkiaʻanga ʻokú ne holoki e maluʻi ko ʻení.

Ko ʻemau fakatetuʻa maʻongoʻonga kiate kimoutolú ke mou ʻofa, ngāue tokoni, mo hū ki he Fakamoʻuí pea ke mou tāpuekina ʻa e māmaní ʻo ʻikai tatau mo ha toe toʻu tangata ange. Fakapapauʻi ke ke hokohoko atu ʻi he hala ʻo e fuakavá pea ke moʻui māʻoniʻoni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 113.

  3. Vakai, Richard G. Scott, “The Joy of Living the Great Plan of Happiness,” Ensign pe Liahona, Nov. 1996, 73–75.

  4. Lorenzo Snow, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lolenisou Sinou (2012), 143-44.

  5. Vakai, L. Tom Perry, “In the World,” Ensign, May 1988, 13–15.

  6. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1916, 70; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  7. Vakai, Scott Taylor, “Here Are the 21 Temples That Had—or Will Have—Groundbreakings in 2020,” Church News, Oct. 22, 2020, thechurchnews.com.

  8. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Ensign, ʻEpeleli 2018, 7.

  9. Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 69; vakai foki, Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e toʻu tupú, 3 ʻo Sune, 2018), ChurchofJesusChrist.org.

Paaki